Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
10–16 Fepuari. 2 Nifae 6–10: “E, le Silisiliese Naua o le Fuafuaga a lo Tatou Atua!”


“10–16 Fepuari. 2 Nifae 6–10: ‘E, le Silisiliese Naua o le Fuafuaga a lo Tatou Atua!’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“10–16 Fepuari. 2 Nifae 6–10,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
O Iesu o loo tatalo i Ketesemane

E Le o Lo’u Loto, A o Lou Finagalo, Ia Faia, saunia e Harry Anderson

10–16 Fepuari

2 Nifae 6--10

“E, Le Silisiliese Naua o le Fuafuaga a lo Tatou Atua!”

O se auala lelei e tapenapena ai oe lava e aoao atu o le faitauina muamua o le 2 Nifae 6–10 mo oe lava. Tusi faamaumau soo se lagona uunai e te mauaina, ma faaaoga le otootoga lenei e sue ai ni malamalamaaga faaopoopo ma manatu e aoao atu ai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Sa aoao atu e Iakopo lona nuu e faapea o aoaoga a Isaia “e mafai ona faatatau ia te outou” (2 Nifae 6:5). E mafai ona e amata i le fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai soo se aoaoga a Iakopo i le 2 Nifae 6–10 latou te lagona e mafai ona faatatau i o latou olaga. E mafai ona latou faamalamalama atu le mafuaaga ua latou iloa ai le taua tele o le aoaoga.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae

2 Nifae 6--8

E alofa mutimutivale le Alii i Lona nuu ma o le a faataunuuina lava Ana folafolaga.

  • Ina ia avatu sina talaaga i savali o le 2 Nifae 6–8, e mafai ona fesoasoani mo lau vasega le fatuina o se faasologa faigofie o taimi o mea na tutupu o loo faamatala mai i le 2 Nifae 6:8–15. O a mea o fautuaina mai e nei mea e uiga i le Alii ma Ona lagona i Lona nuu? (tagai foi 2 Nifae 7:1-3; 8:3). Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea i le avea ai o tagata o le Ekalesia, o i tatou o le nuu o le feagaiga a le Atua i aso nei, ma ua faapotopotoina ese mai i tatou mai le lalolagi i le saogalemu o le talalelei. O a savali o aumaia e nei mataupu mo i tatou i le taimi nei?

2 Nifae 9

E ala i Lana Togiola, ua laveaiina ai e Iesu Keriso tagata uma mai le oti faaletino ma le faaleagaga.

  • O se tasi auala e faaloloto ai lo tatou talisapaia o le Togiola a Iesu Keriso o le mafaufau pe mata o le a se mea semanu e tupu ia i tatou pe ana leai le Togiola. E mafai e tagata o le vasega ona mafaufau loloto i nei mea a o latou suesueina le 2 Nifae 9. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e amata e ala i le suesueina o fuaiupu 4–9 ona lisi lea i luga o le laupapa mea semanu e tupu pe ana leai le Togiola a Keriso. E tusa ai ma fuaiupu 10–14, na faapefea ona laveai e le Faaola i tatou mai lenei mala? E mafai e le savali a Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo” ona fesoasoani i lau vasega e malamalama ai i lo tatou manaomia o le Togiola a Iesu Keriso. E mafai foi ona e faaalia le vitio e faavae i lana savali---“Where Justice, Love, and Mercy Meet” (ChurchofJesusChrist.org). E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai soo se mafaufauga po o ni lagona e musuia i le savali a Elder Holland e uiga i le Faaola.

  • Fai i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou faamalamalama atu le Togiola a Iesu Keriso i se tasi e le iloaina lena mea ma pe aisea foi e taua ai. O upumoni o loo maua i le 2 Nifae 9 e mafai ona fesoasoani e saunia ai tagata o le vasega mo sea talatalanoaga. Atonu e mafai ona latou sailiilia ia fuaiupu 4–12, ma vaavaai mo auala na faatoilalo ai e le Togiola a le Faaola le oti faaletino ma le faaleagaga. E faavae i mea ua tatou aoao mai nei mau, aisea na faaigoa ai le taulaga a le Faaola “o se togiola e le i’u”? (2 Nifae 9:7).

  • Sa matua maofa Iakopo i le fuafuaga o le togiola a le Atua o lea na afua ai ona ia alaga “E, le silisili ese” ma le “E le silisili naua e” a o ia faamatalatalaina le fuafuaga. Ina ia fesoasoani i tagata ia malamalama atili i nei lagona mo le Faaola ma Lana Togiola, mafaufau e valaaulia i latou e sailiili i le 2 Nifae 9 mo saafiafiga a Iakopo (o le tele lava o loo maua i fuaiupu 8–20). O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Atua ma Lana fuafuaga? O a aafiaga ua fesoasoani ia i tatou e lagona ai le mea sa lagonaina e Iakopo e uiga i le fuafuaga a le Atua mo Ana fanau? E mafai foi ona outou usuina se pese e uiga i le silisiliese o le Atua, e pei o le “Ua Sili Oe” (Viiga, nu. 86), e lagolagoina ai lenei talanoaga.

2 Nifae 9:27–54

E mafai ona tatou o mai ia Keriso ma maua ai faamanuiaga mamalu o Lana Togiola.

  • E mafai ona e amataina se talanoaga o aoaoga a Iakopo i fuaiupu nei e ala i le fai atu i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou valaaulia se tasi e salamo ma sau ia Keriso. Na faapefea ona fai e Iakopo lenei mea i le 2 Nifae 9:50–53? O a faamanuiaga na ia fai mai o le a oo mai i o tatou olaga pe a tatou taliaina nei valaaulia?

  • I le 2 Nifae 9, sa faaaoga ai e Iakopo ni fasifuaitau mamana ma eseese: “o le fuafuaga alofa mutimutivale a le Foafoa Silisiliese” ma le “fuafuaga faatogafiti a le ua leaga” (2 Nifae 9:6, 28). Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia aoao mai lenei eseesega, e mafai ona e tusia se ala i luga o le laupapa ma faaigoaina O Le Fuafuaga a le Tama Faalelagi. Valaaulia tagata o le vasega e sailiili i le 2 Nifae 9:27--52, ma vaavaai mo le fautuaga na tuu mai e Iakopo e fesoasoani tatou te mulimuli ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi. Fai atu ia i latou e tusi mea latou te maua i autafa o le ala. O le a le mea na aoao mai e Iakopo e uiga i le auala o loo ta’aina ese atu ai i tatou e Satani mai le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi? O a ni mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le mea o le a taitai i tatou i ai pe a mulimuli i le fuafuaga a le Tama Faalelagi ma le mea o le a taitai i ai e Satani? (tagai 2 Nifae 9:9, 18). E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a se mea e mafai ona tatou faia e mulimuli atoatoa ai i le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi?

  • I le 2 Nifae 9:28–38, sa lapataia ai e Iakopo mai le tele o ni uiga faaalia ma amioga e taofia ai i tatou mai le mulimuli i le fuafuaga a le Atua mo i tatou. Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e saili i nei mea. O fea o nei uiga faaalia ma amioga e peiseai e masani tele ai aso nei? O le a le mea e matautia tele ai nei mea? O le a le mea ua tatou aoaoina mai le 2 Nifae 9:50–53 e uiga i le ala e aloese ai mai nei tulaga matautia?

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona mautinoa e uiga i le faitauina o tusitusiga a Isaia na sii mai e Nifae i le 2 Nifae 11–24, e mafai ona e faamalamalamaina faapea na faaaofia e Nifae nei tusitusiga e faamalolosia ai le faatuatua o lona nuu ia Iesu Keriso. Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai i le faitauga o le vaiaso o lumanai e avea o se avanoa e fausia ai lo latou lava faatuatua ia te Ia.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O Lo Tatou Manaomia o se Faaola

Na faamatala e Elder Jeffrey R. Holland le tala i se tagata a’e papa o le sa taupeupe ma le le mautinoa mai se lapa o se vanu tifato, e aunoa ma se mea e taofia o ia mai le pau ifo i lona oti. O le taimi lava na amata ai ona se’e ese lana pipii i luga o le folaaluga oneonea o le lapa, na ia faalogoina loa le mau o lima o lona uso laitiiti i lona tapulima ma toso atu o ia i le saogalemu. Sa faatusa e Elder Holland le aafiaga o le a’e papa i lo tatou tulaga i lenei lalolagi pau:

“Sa i ai se Atamu ma se Eva moni lava o e sa pauu mai se Etena moni, faatasi ai ma taunuuga uma na tauaveina e lena pau. … Talu ai la ua tatou fananau mai i lena lalolagi pa’ū ma talu ai o le a tatou solia foi tulafono a le Atua, o lea sa faasalaina ai foi i tatou i na lava faasalaga na feagai ma Atamu ma Eva.

“Oka se mala! Ua pa’ū’ū tagata uma lava ua leai se mea e taofi mai ai—o alii uma, tamaitai, ma tamaiti ua lalata uma atu i le oti tumau faaletino, ua lalata atu pea foi i le lototiga e faavavau. Pe o le mea ea lena na tatau ona i ai le olaga? Pe o le taualuga atoa ea lea o le aafiaga faaletagata soifua? Pe ua na ona tatou tāūpeūpe ea i se tifatō malulu i se vaimea o se atulaulau, o loo tofu saili e i tatou sina mea e mapu i ai, ua tofu saili e i tatou se mea e pipii ai—e aunoa ma se mea ae ua na o le faalogona o le oneone o se’e ese i lalo o o tatou vailima, leai se mea e laveaiina i tatou, leai se mea e mau ai, ma e matua leai lava se mea e pipii mai ia i tatou? …

“O le tali i na fesili o se leai manino ma le faavavau! … [O le] Togiola o le a ausia ai le manumalo atoa i le oti faaletino, e leai ni tuutuuga e maua ai le toetu o tagata uma sa fananau mai ai pe o le a fananau mai i lenei lalolagi. Ma le alofa mutimutivale o le a aumaia ai foi le faamagaloga o agasala patino a tagata uma, mai ia Atamu seia oo atu i le tuluiga o le lalolagi, e fuafua i le salamo ma le usiusitai i poloaiga paia” (“Pe a Faatasia le Faamasino Tonu, Alofa ma le Alofa Mutimutivale,”,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 105–6).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tuu atu pea lava pea lau molimau. O lau molimau faigofie, ma faamaoni o upumoni e mafai ona i ai se uunaiga mamana i luga o i latou e te aoaoina. E le tau teuteuina ma faaumiumi lau molimau. Mafaufau e faasoa atu lau lava molimau patino e uiga i le Faaola a o outou talanoaina le 2 Nifae 9.

Lolomi