Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
17–23 Fepuari. 2 Nifae 11–25: “Ua Matou Olioli ia Keriso”


“17–23 Fepuari 2 Nifae 11–25: ‘Ua Matou Olioli ia Keriso,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“17-–23 Fepuari. 2 Nifae 11–25,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
O Isaia o loo tusitusi i luga o tusi taai

17–23 Fepuari

2 Nifae 11–25 

“Ua Matou Olioli ia Keriso”

E le gata i le faatatau o le 2 Nifae 11–25 ia te oe lava, mafaufau pe mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata e te faiaoga ai e faatatau nei mataupu ia i latou lava (tagai 2 Nifae 11:8). A o uunaia e le Agaga oe i mafaufauga ma manatu, tusitusi i lalo.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

A o le i talanoaina fuaitau patino mai le 2 Nifae 11–25, e mafai ona fesoasoani le fai i tagata o le vasega e mafaufau faapea e i ai se latou uo o loo tauivi e sue se mea e anoa pe musuia i tusitusiga a Isaia. O a fuaiupu o le a latou faasoa atu i lea uo?

Ata
aikona aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

2 Nifae 11–24

Sa molimau mai Isaia e uiga ia Iesu Keriso.

  • E mafai ona sili atu ona faigofie ona malamalama i valoaga a Isaia pe a tatou iloa le mafuaaga na ala ai ona tusia. Ina ia amatalia se talanoaga e uiga i valoaga a Isaia i le 2 Nifae, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega, e sailiili le mataupu 11 ma lisi ni faamoemoega o Nifae na mafua ai ona sii soo mai ia Isaia. E mafai foi ona latou faasoa maia fuaitau sa latou mauaina ia latou suesuega patino pe faaleaiga o le 2 Nifae 12--24 ua latou manatu na faataunuu ai na faamoemoega. E faapefea i le malamalama i faamoemoega o Nifae ona fesoasoani i tagata o le vasega e aoao ai ni mea se tele mai tusitusiga a Isaia? Fautuaina i latou e teu i o latou mafaufau nei faamoemoega a o latou talanoaina tusitusiga a Isaia i le vasega.

  • Ona sa faaaoga e Isaia le tele naua o le gagana faafaatusa, e mafai ai lava ona faigofie ona le iloa lana molimau mamana ia Iesu Keriso. O se gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani i lau vasega e taulai i lenei molimau. E mafai ona e saunia ni pepa e tusia ai tusi o mau mai le 2 Nifae 12–24 o loo aoao mai ai e uiga i le Faaola (mo se faataitaiga, 2 Nifae 13:13; 14:4–6; 15:1–7; 16:1–7; 17:14; 18:14–15; 19:6–7; 21:1–5; 22:2). E mafai e tagata taitasi o le vasega ona filifilia se pepa se tasi, suesue i fuaiupu o loo tusia ai, ma tusi i le pepa mea sa ia aoao mai ai e uiga ia Iesu Keriso. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faafesuia’i ma se isi ma faaopoopo ni isi mafaufauga po o malamalamaaga sa latou aoaoina e uiga i le Faaola mai na lava fuaiupu. Ona tuu lea i tagata o le vasega se avanoa e faasoa mai ai mea sa latou aoaoina mai le Isaia ma mai le tasi ma le isi na faalolotoina ai lo latou talisapaia o Iesu Keriso.

  • O le valoaga o i le 2 Nifae 19:6 o loo lisi mai ai le tele o faalaniga o Iesu Keriso. Fuafua e fesili i se tasi e lisi i luga o le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e talanoaina pe aisea ua talafeauga lelei ai faamatalaga o nei faalaniga taitasi o le Faaola. Na faapefea ona Ia faataunuuina nei matafaioi i o tatou olaga? Ina ia aoao atili e uiga i nisi o nei faalaniga, e mafai ona fesoasoani le sue o mau o i vaefaamatalaga mo le 2 Nifae 19:6.

2 Nifae 12:2–5; 21:10–1222

I aso e gata ai, o le a faapotopoto ai le nuu o le Atua ma latou fiafia ai i le filemu.

  • E i ai vaega patino o valoaga a Isaia e faapitoa le talafeauga mo i tatou aua o loo faamatalatala mai ai itu o le galuega a le Atua i aso e gata ai. Mo se faataitaiga, e mafai ona outou vailiilia le 2 Nifae 21:10–12, lea o loo faamatala mai ai se “tagavai” (anavatau po o se fu’a) o le a sisi a’e e faapotopoto ai le nuu o le Atua. O faapefea ona tatou vaaia le Alii o faapotopotoina faaleagaga Lona nuu? Atonu e mafai e ni nai tagata o le vasega ona talanoa mai e uiga i mea ua latou mananao ai e faapotopoto pe soofaatasi ma le nuu o le Atua i le Ekalesia. Atonu foi latou te fiafia e fatuina a latou lava fu’a e lisi ai pe faapupula mai ai nisi o upumoni o le talalelei ua latou manatu e “sailia” e tagata ma o le a fesoasoani e “faapotopoto” ma “tuufaatasia ai” (fuaiupu 10 ma le 12) fanau a le Atua i o tatou taimi. Pe faapefea ona tatou fesoasoani i le faapotopotoina?

  • O se tasi auala e talanoaina ai lenei aoaoga faavae o le tusi i lalo o autu nei i le laupapa: Faataapeapeina o Isaraelu, Faapotopotoina o Isaraelu, ma Valoaga o Keriso. E mafai ona e atofaina mataupu mai le 2 Nifae 12–24 i vaega o tagata o le vasega ma valaaulia i latou e sue ia fuaiupu o loo aoao mai ai e uiga i nei mea ma tusi nei fuaiupu i lalo o le faaulutala talafeagai o i le laupapa. O a savali o aumaia e nei fuaiupu mo i tatou? (E mafai ona aoga le ta’u atu i tagata o le vasega faapea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113:1–6 e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalama ai i le 2 Nifae 21:1–5, 10.)

  • O viiga e pei o le “I Luga o Mauga” (Viiga, nu. 4) po o “O Iesu Lo’u Sulu” (Viiga, nu. 49), ia e faavae se vaega i valoaga o i le 2 Nifae 12:2–5 ma le 2 Nifae 22, e mafai ona lagolago atili ia savali ma le agaga o upu a Isaia.

1 Nifae 14:4–6

O o tatou fale ma “potopotoga” a Siona e mafai ona avea ma nofoaga o le saogalemu ma sulufaiga.

  • I le 2 Nifae 14:4--6 sa valoia ai e Isaia le saogalemu ma le toafilemu o le a fiafia aie amiotonu pe a uma ona “faamamaina” ma “aveesea” a latou agasala. E ui o nei fuaiupu o loo faamatalaina ai tulaga o le a i ai i le Meleniuma, e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega a o latou sailia le saogalemu faaleagaga i le lotolotoi o le amioleaga i aso e gata ai. Valaaulia i latou e mafaufau loloto ma talanoaina le uiga o le i ai “o se ao ma le asu” ma “se afi mumu” i luga o “nofoaga uma” ma “faapotopotoga” (fuaiupu 5; tagai foi Esoto 13:21–22). O a ni nai mea e mafai ona faatusatusa i le vevela, afa, ma le uaga o loo ta’ua i le fuaiupu 6? E mafai faapefea ona tatou maua se sulufaiga? (tagai foi i le MF&&F 115:6). Atonu e mafai ona fautuaina mai e tagata o le vasega ni auala e faamautinoa ai o o tatou fale ma faapotopotoga faale-Ekalesia o ni nofoaga o le puipuiga faaleagaga.

2 Nifae 25:19–29

“O le ala sa’o o le talitonu lea ia Keriso.”

  • Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fesootai i le manao o Nifae “e faatauanau atu ai ia matou fanau, ma o matou uso foi, ia talitonu ia Keriso.” Na faapefea ona “galue ma le filiga” ia Nifae e faataunuu lenei sini? (2 Nifae 25:23). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona sailiili i le 2 Nifae 25:19--29 e sue ai ni upumoni e uiga i le Faaola ma Lana talalelei lea sa manao ia Nifae i lona nuu e iloa. Ona mafai lea ona latou faasoa mai mea sa latou faia e aoao atu ai nei upumoni i o latou aiga po o uo. Mo se faataitaiga, na faapefea ona latou aoao atu le upumoni faapea “e faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia”? (O le saunoaga a Peresitene Dieter F. Uchtdorf o loo i “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona maua mai ai sina malamalamaaga i lenei upumoni.) Na faapefea ona fesoasoani nei mea i isi e “olioli ia Keriso”?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Atonu e fia mananao ia tagata o le vasega ia iloa faapea o le 2 Nifae 26--30 e mafai ona fesoasoani ia i latou e tali atu ai i tagata o e fai mai, “Matou te le manaomia le Tusi a Mamona.”

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

“Aua ua fanau mai mo i tatou se tama.”

Ina ia faaopoopo atu i la outou talanoaga o le 2 Nifae 19:6, matamata pe faalogologo i le usuina e le Aufaipese a le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu o le “For unto Us a Child Is Born” (ChurchofJesusChrist.org

“E faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.”

I le saunoa ai e uiga i upu a Nifae i le 2 Nifae 25:23, na ta’ua ai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf:

“Ou te tomanatu lava pe o tatou faaliliuina sese i nisi taimi le fasifuaitau ‘pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.’ E tatau ona tatou malamalama o le ‘pe a uma’ e le tutusa ma le ‘ona.’

“E le faaolaina i tatou “ona” o mea uma e mafai ona tatou faia. Pe ua faia ea e se tasi o i tatou mea uma e mafai ona tatou faia? Pe o faatali ea le Atua seia maea uma a tatou taumafaiga ona faatoa Ia faasalavei mai lea i o tatou olaga ma Lona alofatunoa laveai? …

“Ou te talitonu sa iloa e Nifae o le alofatunoa o le Faaola ua faataga ai ma ua mafai ai e i tatou ona faatoilalo le agasala [tagai 2 Nifae 4:19–35; Alema 34:31]. O le mafuaaga lea na matua galue maelega ai Nifae e faatauanau lana fanau ma ona uso ‘ia talitonu ia Keriso, ma ia faalelei ma le Atua.’ [2 Nifae 25:23].

“Pe a uma mea uma, o lona uiga o mea uma e mafai ona tatou faia! Ma o latatou galuega lena i le olaga nei!” (“O Le Meaalofa o le Alofatunoa,” Ensign po o le Liahona, Me 2015,  110).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fai ni fesili e valaaulia ai molimau. “O le faia o fesili e uunaia ai tagata aoao e molimau atu i mataupu faavae na aoaoina e mafai ona avea o se auala mamana e valaaulia ai le Agaga. … O a latou molimau—ma molimau a isi i le vasega—o le a tuputupu ae ao molimauina e le Agaga le moni” (Aoao Atu i le Ala a le Alii, 32).

Lolomi