Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
8–14 Sune. ʻAlamā 8–12: ʻE Hāʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisi ke Huhuʻi Hono Kakaí


“8–14 Sune. ʻAlamā 8–12: ʻE Haʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisi ke Huhuʻi Hono Kakaí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“8–14 Sune. ʻAlamā 8–12,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ko e malanga ʻa ʻAlamaá

Ko Hono Akoʻi ʻo e Tokāteline Moʻoní, tā fakatātā ʻa Michael T. Malm

8–14 Sune.

ʻAlamā 8–12

ʻE Hāʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisi ke Huhuʻi Hono Kakaí

Kamata hoʻo teuteu ke faiakó ʻaki haʻo ako ʻa e ʻAlamā 8–12. Hili ia pea toe vakaiʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange te ne poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻu ʻi heʻenau akó.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

ʻOange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi miniti ke nau fakakaukau ai ki heʻenau ako folofola fakataautaha pe fakafāmili ʻi he uike ní. Kuo tākiekina fēfē ‘e heʻenau akó ʻa e ngaahi fili naʻa nau fai he lolotonga ʻo e uiké? Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

ʻAlamā 8

ʻE ala fie maʻu ʻi heʻetau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻa e vilitakí mo e faʻa kātakí.

  • ʻOku faingataʻaʻia ha kakai tokolahi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí—tautautefito ʻi he taimi ʻoku nau ongoʻi ai ʻoku fakasītuʻaʻi kinautolu, hangē ko ʻAlamaá. ʻE lava ke tokoni e sīpinga ʻa ʻAlamaá ke nau falala ki he ʻOtuá mo maʻu ha lototoʻa ke hoko atu hono vahevahe ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé. Fakakaukau ke aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau ako mei he pōpoaki ʻa e ʻāngeló kia ʻAlamaá ʻi he ʻAlamā 8:15? Fēfē ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻAlamā ki he pōpoakí, ʻoku ʻi he ʻAlamā 8:14–32, ʻa ia ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau hoko atu ʻi hono vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku tau aʻusia ai ʻa e fakasītuʻaʻi kitautolú? Ko e hā ha faleʻi te tau fai ki ha taha ʻokú ne feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ka naʻe fakasītuʻaʻi? ʻE ala tokoni e akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange” ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení.

  • ʻOku fakahaaʻi ʻe he talanoa ʻo ʻAlamā mo ʻAmulekí hono mahuʻinga ʻo e ngāue ʻa e kāingalotú ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei he ʻAlamā 8:19–30 fekauʻaki mo e fengāueʻaki ʻa e kāingalotu fakalotofonuá mo e kau faifekau taimi kakató? (vakai foki, ʻAlamā 10:1–12).

    ʻĪmisi
    ko e fakataha ʻa ha ongo fāmili

    ʻE lava ke hoko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ko ha aʻusia fakafiefia.

ʻAlamā 9:18–30

ʻOku fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ʻo fakatatau ki he maama mo e ʻilo ʻoku nau maʻú.

  • ʻOku ʻi ai ha fakatokanga mamafa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí—ko ʻetau maʻu pē ʻa e māmá mo e ʻiló, ʻoku fie maʻu ke tau mataʻi-koloa ʻaki ia, tauhi fakalelei ia, moʻui ʻaki ia, mo fakaʻaongaʻi ia ke tāpuekina ʻaki e niʻihi kehé. Koeʻuhí ke tokoniʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakatokangaʻi ʻa e fiemaʻu ko ʻení, te ke lava ʻo kole ange ke nau lau ʻa e ʻAlamā 9:18–30 pea vahevahe ʻa e ngaahi pōpoaki ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e fatongia ʻoku nau maʻu tuʻunga ʻi he meʻa ʻoku nau ʻiló. Ko e hā ʻe lahi ange ai ʻa e fakahalaiaʻí ʻi he taimi ʻoku tau faiangahala ai ʻi he maama lahi angé? ʻOange ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki ha meʻa te nau fakahoko fai ke fai pau ange ai ki he maama mo e ʻilo kuo nau maʻú. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:24 he lolotonga ʻenau fakalaulaulotó.

ʻAlamā 11–12

Ko e palani ʻa e ʻOtuá ko ha ia palani ʻo e huhuʻi.

  • Te mou lava ke kamata hano aleaʻi ʻo e tokāteline ko ʻení ʻaki haʻo fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tā ha fakatātā ʻo e palani ʻo e huhuʻí he palakipoé. Hili ia peá ke vahevahe ha ngaahi konga ʻo e ʻAlamā 11–12 ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pea fakaafeʻi ke nau kumi ha ngaahi moʻoni te nau lava ʻo tānaki ki he fakatātaá. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku huhuʻi kitautolu ʻe he palani ʻa e ʻOtuá mei aí? (vakai, ʻAlamā 11:38–45). ʻOku tāpuekina fēfē ʻetau moʻuí ʻe he ʻilo ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e palani ʻo e huhuʻí?

  • Koeʻuhí ke tokoni ʻi he vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ʻAlamā 11–12 fekauʻaki mo e palani ʻo e huhuʻí, te ke lava ke tohi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi ʻuluʻi tohi ko ʻení: Ko e Hingá, Ko e Huhuʻí, Fakatomalá, Maté, Toetuʻú, mo e Fakamāú. ʻE lava ke fili ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taha ʻo e ngaahi tefito ko ʻení pea kumi ʻi he ʻAlamā 11–12 ha ngaahi moʻoni kuo nau ako fekauʻaki mo ia. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki e ngaahi moʻoni ʻoku nau maʻú, fakataha mo ha fakamoʻoni fakafolofola, ʻi lalo he ʻuluʻi tohi totonú he palakipoé. Aleaʻi fakakalasi ʻa e founga ʻoku tākiekina ai ʻetau moʻuí ʻi heʻetau ʻilo e ngaahi moʻoni ko ʻení pea pehē ki he ngaahi fili ʻoku tau faí.

  • Mahalo naʻa ʻaonga ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ha fealēleaʻaki ʻo fakatefito ʻi he ʻAlamā 12:31–32, ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe ʻAlamā naʻe hili e Hingá, pea ʻoange ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fekau kia ʻĀtama mo ʻIvi—ka ʻi he hili pē hono akoʻi ange kiate kinaua ʻEne palaní. ʻOku faitokonia fēfē ʻe he ʻilo ki he palaní ʻa e anga ʻo ʻetau vakai pe ongo fekauʻaki mo e ngaahi fekaú? Mahalo te mou lava ʻo talanoa ki ha ngaahi fekau pau; hangē ko ʻení, ʻoku tokoni fēfē ʻa e ʻilo ki he palani ʻa e ʻOtuá ke tau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni pe talangofua ki he fono ʻo e angamaʻá?

  • Mahalo ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ʻAlamā 11:26–39, ʻa ia ʻoku pehē ai ʻe ʻAmuleki ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa e founga ʻoku “Otua pē taha” ai ʻa e Toluʻi ʻOtuá ka ʻoku nau kei mavahevahe peé: Sione 17:20–23; 2 Nīfai 31:21; mo e 3 Nīfai 19:29. ʻE ala tokoni foki e fakamatala ko ʻeni meia ʻEletā Sefili R. Hōlani: “ʻOku mau tui ʻoku Nau taha ʻi he mahuʻinga mo taʻengata he tapa kotoa pē ʻe ala fakakaukauʻí tuku kehe e tui ʻoku Nau hoko ko ha kakai ʻe toko tolu ʻi he meʻa pē ʻe taha” (“The Only True God and Jesus Christ Whom Thou Hast Sent,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2007, 40).

ʻAlamā 12:9–14

Kapau ʻe ʻikai te tau fakafefeka hotau lotó, te tau lava ʻo maʻu lahi ange e folofola ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki ne toutou akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmulekí ko e founga hono tākiekina ʻe he tūkunga hotau lotó ʻa e lahi ʻo e moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he ʻEikí. Koeʻuhí ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau lau tauhoa pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki e ʻAlamā 12:9–14 pea aleaʻi e nunuʻa ʻo e loto fefeká. (Te ke lava foki ke kole ange ke nau lau ʻa e ʻAlamā 8:9–11; 9:5, 30–31; mo e 10:6, 25.) ʻOku ʻuhinga ki he hā ke maʻu ha loto vaivaí? (vakai, Selemaia 24:7; ʻAlamā 16:16; Hilamani 3:35). ʻOku tokoni fēfē ʻa e loto vaivaí ke mahino lelei ange ai kiate kitautolu e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻi he taimi ʻoku tau fakafefeka ai hotau lotó, ‘oku tau maʻu ʻa e “konga siʻi ange” ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ( ʻAlamā 12:10). Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia mei he folofolá ʻoku nau fakafōtunga e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku founga fēfē hono fakamolū ʻe he ʻEikí hotau lotó ke tau lava ʻo kei ako ha meʻa lahi ange meiate Ia? Ko e hā ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui te tau lava ʻo vahevahe?

  • Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí hono ʻuhinga ʻo e maʻu ha loto vaivaí, te ke lava ke vahevahe ha ngaahi sīpinga kuo lisi atu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Koeʻuhí ke ueʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e ʻAlamā 13–16 he uiké ni, te ke lava o talaange te nau ʻilo heni e founga hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa ʻAlamaá ʻi he moʻui ʻa Sisolomé mo e kakai ʻo ʻAmonaihaá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Taukaveʻi ʻi he loto-toʻa.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻa e fakalotolahi ko ʻení kiate kinautolu ʻoku ngaohikovia ʻi heʻenau vahevahe pe taukapoʻi e ongoongoleleí:

“Kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fie maʻu ai ke ke taukaveʻi hoʻo tuí pe mahalo ʻe aʻu ki haʻo kātekina ha ngaohikovia fakataautaha koeʻuhí pē ko ha mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE fie maʻu he taimi peheé ʻa e lototoʻá mo e fakaʻapaʻapá fakatouʻosi.

“… Mahalo te mou fifili pe ʻoku ʻi ai hano ʻaonga ke taukaveʻi lototoʻa e tuʻunga faka-angamaʻa ʻi he ako māʻolungá pe ko e ō ʻo ngāue fakafaifekau kae iku manukiʻi ai ʻa e tui ʻokú ke fakamahuʻingaʻi tahá pe fakafepakiʻi ha meʻa lahi ʻi ha sōsaieti ʻokú ne faʻa manukiʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ha moʻui līʻoa fakalotu. ʻIo, ʻoku ʻaonga. …

“Kaungāmeʻa, tautautefito ki hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavoú, ʻai ke mou loto lahi. ʻE lava ʻe he ʻofa faka-Kalaisi ʻoku tafe mei he māʻoniʻoni moʻoní ʻo lililu ʻa e māmaní. …

“ʻAi ke mou toʻa. Moʻui faivelenga ʻaki e ongoongoleleí neongo ʻoku ʻikai pehē ʻa e niʻihi ʻoku mou feohí. Taukaveʻi hoʻomou tuí ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e anga ʻofa, ka ke mou taukaveʻi kinautolu” (“Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 6–9).

Naʻe fakavaivaiʻi honau lotó.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi malanga konifelenisi lahi ko ʻení ha ngaahi sīpinga ʻo ha kakai naʻe fakavaivaiʻi honau lotó ʻe he ʻEikí:

  • Ko e talanoa ‘a e fāmili Hetifilá ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “Ko Hono Ngāueʻi ʻo e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí” (Ensign pe Liahona,Mē 2016, 66–69).

  • Ko e talanoa ‘o Hāloti Kelesā ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní “The Sacred Call of Service” (Ensign pe Liahona, Mē 2005, 55).

  • Ko e talanoa kia Tēvitá ʻi he pōpoaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá, “Ako meia ʻAlamā mo ʻAmuleki” (Ensign pe Liahona, Nōv. 2016, 73–74).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Vakai ʻaki e fofonga ʻo e ʻOtuá. Feinga ke ke vakai ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ʻo hangē ko e vakai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú, pea ʻe fakahā atu ʻe he Laumālié honau mahuʻingá mo e ivi fakalangí. ʻI hoʻo fai ʻení, ʻe fakahinohinoʻi koe ʻi hoʻo feinga ke tokoniʻi kinautolú (vakai, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 6).

Paaki