Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
22–28 Sune. ʻAlamā 17–22: “Te u Ngaohi ʻa Kimoutolu ko ha Meʻangāue”


“22–28 Sune. ʻAlamā 17–22: ‘Te u Ngaohi ʻa Kimoutolu ko ha Meʻangāue,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“22–28 Sune. ʻAlamā 17–22,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
ko e fakataufolofola ʻa ʻĀmoni ki he Tuʻi ko Lamonaí

ʻĀmoni mo e Tuʻi ko Lamonaí, tā fakatātā ʻa Scott M. Snow

22–28 Sune

ʻAlamā 17–22

“Te u Ngaohi ʻa Kimoutolu ko ha Meʻangāue”

Kimuʻa peá ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá, ʻoku fie maʻu ke ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoní ʻiate koe pē. Lau ‘a e ʻAlamā 17–22 mo fakakaukau ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahé

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Koeʻuhí ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faingamālie ke vahevahe ai ha meʻa naʻa nau ako ʻi heʻenau ako fakatāutahá pe fakafāmilí, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha taha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻAlamā 17–22 pea fakakakato e sētesí ʻo hangē ko ʻení: “Naʻe akoʻi au ʻe ʻĀpisi ” pe “Naʻe akoʻi au ʻe Lamonai . ”

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

ʻAlamā 17:1–4

ʻOku fakamālohia ʻetau tuí ʻi heʻetau feinga faivelenga ke ʻilo ʻa e moʻoní.

  • Mahalo kuo ʻosi tuʻolahi ha fanongo ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ki hono mahuʻinga ʻo ha fanga kiʻi ʻulungāanga faingofua ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻAlamā 17:1–4 ke nau ʻilo ʻa e ngaahi ola lelei ʻo e ngaahi tōʻonga ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí. Te ke lava ʻo kole ki ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau kumi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá pea ke kumi ʻe he vaheua ʻe tahá ʻa e ola ʻo e meʻa naʻa nau faí. Ko e hā ha ola hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ke aleaʻi lahi ange ha niʻihi ʻo e ngaahi tōʻonga ko ia naʻá ne fakamālohia e ngaahi foha ʻo Mōsaiá, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e Kumi ʻi he Folofolá, Lotú, mo e ʻAukaí. Hili ia pea ʻe lava ke kumi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ako folofolá, lotú, mo e ʻaukaí (ʻe lava ke tokoni e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). ʻE lava ke nau hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa te nau maʻú mo fevahevaheʻaki e ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e founga ke fakaleleiʻi ai ʻenau ako folofolá, lotú, mo e ʻaukaí ʻi ha founga te ne tohoakiʻi ai kinautolu ʻo ofi ange ki he ʻOtuá.

ʻAlamā 17–18

ʻE lava ʻo tokoni ʻetau ʻofá ki he niʻihi kehé ke nau teuteu ke maʻu ʻa e ongoongoleleí.

  • ʻOku lahi ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí, pea ʻoku nau lelei kotoa ange ʻi he taimi ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻe he ʻofá. Mahalo naʻa lava ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo ʻiloʻi e ngaahi veesi ʻi he ʻAlamā 17–18 ʻoku nau fakahaaʻi e founga naʻe fakaʻaiʻai ai ʻa ʻĀmoni ʻe he ʻofá ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi moʻoni kehe ʻoku tau ako mei heʻene sīpingá, fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí? ʻE lava ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻe fakamolū ai ʻe he ʻofa moʻoní ha loto ʻo ha taha pea lava ai ke ne tali ngofua ange ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Ko e lea ko ia ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange” ʻokú ne lava foki ʻo tokoni ke mahino ki he kau mēmipá e mahuʻinga hono fakapapauʻi ʻoku fakatefito ʻetau ngāué ʻi he ʻofá.

ʻĪmisi
ko hono fakahaofi ʻe ʻĀmoni e fanga sipi ʻa e tuʻí

ʻOku Fakahaofi ʻe ʻĀmoni e Fanga Sipi ʻa e Tuʻí, tā fakatātā ʻa Minerva K. Teichert

ʻAlamā 18–22

ʻE lava ʻo fakaiku hono akoʻi mo ako lelei e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke liliu e lotó.

  • ʻI he maʻu pē ʻe ʻĀmoni mo ʻĒlone e falala ʻa e Tuʻi ko Lamonaí mo ʻene tamaí, naʻá na lava leva ʻo tokoni ke mahino kiate kinaua e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. Mahalo naʻa ʻaonga kapau ʻe ʻai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻĀmoni kia Lamonaí (vakai, ʻAlamā 18:24–39) pea fakafehoanaki ia mo ha lisi ʻo e ngaahi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻĒlone ki he tamai ʻa Lamonaí (vakai, ʻAlamā 22:1–16). ʻE lava ke ngāue ha vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ki ha lisi ʻe taha kae ngāue ʻa e vaheua ʻe tahá ki ha lisi kehe. Ko e hā naʻe taki ai ʻe he mahino e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa Lamonai mo ʻene tamaí ke na tui mo falala ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

  • ʻOku ʻomi ʻe he fakamatala ʻo e akoʻi ʻe ʻĒlone mo ʻĀmoni e Tuʻi ko Lamonaí mo ʻene tamaí ha faingamālie lelei ke aleaʻi ai hono akoʻi mo ako lelei ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e akoʻí ʻoku fakatokangaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí? (hangē ko ʻení, vakai, ʻAlamā 18:24–28 mo e ʻAlamā 22:7–13). Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e akó ʻoku nau maʻu mei he ngaahi sīpinga ʻo e Tuʻi ko Lamonaí pea mo ʻene tamaí? (hangē ko ʻení, vakai, ʻAlamā 18:25–31; 22:17–18).

  • Ke ʻilo e founga ʻe lava ai ʻe he tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻo tākiekina ʻetau moʻuí, ʻe lava ke kumi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he ʻAlamā 18:40–41; 20:1–15; mo e ʻAlamā 22:15–18, 25–27 ke ʻiloʻi ʻa e ongo mo e ngāue naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Lamonaí mo ʻene tamaí ʻi he hili ʻene mahino kiate kinaua e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí peá na uluí. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ke tau haʻu kia Kalaisí? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni kiate kitautolu mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí ke mahino pea tau moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko ʻení?

ʻAlamā 19–22

ʻE lava ke tākiekina lahi ʻe heʻetau fakamoʻoní ʻa e niʻihi kehé.

  • Lolotonga ʻenau ako fakatāutaha e ʻAlamā 19–22, mahalo ʻe fakalaulauloto e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he ivi tākiekina lahi ʻo e fakamoʻoni ʻa ha taha ki he niʻihi kehé. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe e meʻa naʻa nau ʻiló. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamatala ʻi he ʻAlamā 19–22 fekauʻaki mo ʻetau ngāue fakatāutaha ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí? ʻE lava ʻe he talanoa ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange” ʻo tokoni ke fakamamafaʻi ʻa e meʻa ko ʻení.

  • Ko e hā ha ngaahi talanoa fakatātā lelei te ke lava ʻo vahevahe ke fakatātaaʻi ʻaki e meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe ai ʻetau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé? ʻE lava ke hoko ko ha sīpinga ha foʻi patapata ʻokú ne fakatupu ha fanga kiʻi kaupeau ʻi ha ano vai pe ko e tokoni ʻa e ʻīsité ke fakatupu e mahoaʻá. Hili hano vakaiʻi ʻo e ngaahi sīpinga ʻo e kakai naʻe vahevahe ʻenau fakamoʻoní ʻi he ʻAlamā 19–22, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga kuo faitokonia ai kinautolu ʻe he fakamoʻoni ʻa e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Poupouʻi ʻa e Ako ʻi ʻApí

Te ke ala fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe kuo nau fifili ʻi ha taimi ki ha founga ke ʻai ai ʻenau uluí ke tuʻu maʻu mo tolongá. Te nau lau ʻi he ʻAlamā 23–29, fekauʻaki mo ha falukunga kakai naʻa nau tali ʻa e ongoongoleleí pea “naʻe ʻikai ke nau toe hē” ( ʻAlamā 23:6).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he ʻofá.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ha lēsoni mahuʻinga naʻá ne ako mei ha aʻusia naʻá ne maʻu ʻi heʻene kei talavoú:

“Naʻe vahe mai ke u ʻaʻahi ki ha mēmipa māmālohi, ko ha taha ʻiloa fakapalofesinale naʻe taʻu lahi ange ʻiate au. ʻI heʻeku vakai ki heʻeku ngaahi tōʻongá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe siʻi ʻeku ʻofa ki he tangata naʻá ku ʻaʻahi ki aí. Naʻá ku ngāue koeʻuhí ko ha fatongia, mo fakaʻamu ke lipooti peseti ʻe 100 ʻeku faiako fakaʻapí. ʻI ha efiafi ʻe taha, ofi ki he fakaʻosinga ʻo ha māhina, naʻá ku fetuʻutaki telefoni ai kiate ia ke vakai pe te u lava mo hoku hoa ʻaʻahí ʻo ʻaʻahi kiate ia. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻene tali ne hangē ha valoki kiate aú, ha lēsoni fakangalongataʻa.

Naʻá ne pehē mai, “ʻʻIkai, ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku ou fie maʻu ke mo haʻu he efiafí ni. ʻʻOku ou helaʻia. Kuó u ʻosi teuteu au ke mohe. ʻOku fai ʻeku lautohi, pea ʻoku ʻikai ke u loto ke fakahohaʻasi au koeʻuhí ke ke lava ʻo lipooti pēseti ʻe 100 hoʻo faiako fakaʻapi he māhina ní.’ ʻOku ou kei kafo pē ʻi he tali ko iá koeʻuhí naʻá ku ʻilo naʻá ne ongoʻi ʻeku siokitá.

“ʻOku ou fakatauange ʻoku ʻikai ongoʻi ʻe ha taha ʻoku tau fakalea ki ai ʻo fakaafeʻi ke ne fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻoku tau fakahoko ia ʻi ha toe ʻuhinga ka ko e ʻofa moʻoni pē kiate kinautolu pea mo ha holi taʻe-siokita ke vahevahe ha faʻahinga meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku mahuʻinga” (“Sharing the Gospel,” Ensign, Nōv. 2001, 8).

ʻOku ʻikai faʻa ʻiloʻi hotau ivi tākiekiná.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha talanoa ʻa ia ne lipooti ai ha faifekau ki heʻene palesiteni fakamisioná ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāué. Naʻe pehē ʻe he faifekaú:

“Kuo teʻeki ai ke u maʻu ha ola ʻi heʻeku ngāué. Kuó u fakamoleki noa hoku taimí mo e paʻanga ʻeku tamaí. Ko ha fakamole taimi pē. … Naʻá ku papitaiso ha toko taha pē ʻi he taʻu ʻe ua kuó u ʻi heni aí. Ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulu mā ua pē ʻi he feituʻu ʻuta ʻo Tenesií.”

Ne fakakaukau leva e palesiteni fakamisioná ke ne muimuiʻi e kiʻi tamasiʻi naʻe papitaiso ʻe he faifekau ko ʻení. Naʻe tupu hake, mali, pea hiki ki ʻAitahō. Naʻe ō ʻene fānaú ʻo ngāue fakafaifekau, pea ō mo ʻenau fānaú ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe fononga ʻa e palesiteni fakamisioná ki ʻAitahō ʻo fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e fāmili ko iá fekauʻaki mo ʻenau ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne pehē kimui ange, “Naʻá ku ʻilo, ne tuʻunga ʻi he papitaiso ʻo e kiʻi tamasiʻi ko ia ʻi he feituʻu ʻuta ʻo Tenesií, ʻe ha faifekau naʻe fakakaukau ne ʻikai ke ne lava ha meʻá, kuo laka hake ʻi ha kakai ʻe toko 1,100 tupu kuo kau mai ki he Siasí” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 360–61).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Tuku ha taimi ke vahevahe ai e kau akó. “ʻI he taimi ʻoku vahevahe ai ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau akó, ʻoku ʻikai ngata pē heʻenau ongoʻi ʻa e Laumālié pea mo hono fakamālohia ʻenau fakamoʻoní, ka ʻoku nau toe fakalotolahiʻi foki e toenga ʻa e kau mēmipa kehe ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻiate kinautolu pē. … Tuku ha taimi ke fevahevaheʻaki ai e kau akó he lēsoni kotoa pē—mahalo ko e taimi ʻe niʻihi te ke ʻiloʻi ko e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení ko e lēsoní ia” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 31).

Paaki