“Turai 13–19. Aramwa 32–35: ‘Unika Te Taeka Aio Inanomi,’” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Reirei n Tabati: Ana Boki Moomon 2020 (2020)
“Turai 13–19. Aramwa 32–35,” Nakomai, Iriirai—Ibukin te Reirei n Tabati: 2020
Turai 13–19
Aramwa 32:35
“Unika Te Taeka Aio Inanomi”
E aki kangai bwa ai iraua am tai ni wareka Aramwa 32–35, warekii riki n am tai ni katauraoi n anga reirei. Butimwaai iango aika boou mai iroun te Tamnei.
Korei Am Namakin
Kaungaa te Tibwatibwa
Ni kaungaia kaain te kiraati n tibwaua te bwai are a reiakinna man warekan Aramwa 32–35 ni mweengaia, ko konaa n anganiia tabeua te miniti ni manga tarai mwakoro aikai ao korei iaon te burakibooti atuu ni iango ke atuun reirei ake a noori. Ma kaain te kiraati, maroroakinna bwa bukin tera atuu ni iango ke atuun reirei a anaa te nano.
Reirei te Reirei
Ti kona n rineia bwa ti na nanorinano.
-
Ni kaira te marooro ibukin te nanorinano n aron are e reiakinaki Aramwa 32:1–16, ko konaa ni moanna man kaoakiia kaain te kiraati n atong taneiai ake a na kananorinanoa temanna (Aramwa 32:2–5 anga teuana te katooto). Tabeman kaain te kiraati a na tangiria n tibwaua aia taneiai n reiakinan te nanorinano. E na kangaa n riki “bwa kam na kananorinanoaki” (Aramwa 32:12) n riki bwa te kakabwaia? Te koroboki iaon te nanorinano n “Bwaai ni Ibuobuoki Riki Tabeua” a na konaa ni kabaitiia te marooro. Ko konaa naba ni wareka Reirei ao Berita aika Tabu 112:10 ke anenea te kuna n taromauri iaon te nanorinano, n aron “Be Thou Humble” (Anene n Taromauri, nambwa. 130), ma kaain te kiraati.
Ti kamwakura ara onimaki iroun Iesu Kristo man unikan ao kamaiuan Ana taeka inanora.
-
N taai tabetai ti iangoa te nebonebo bwa ti te bwai ae ti kakaraoia n te tabo ae bon riai n aron kateitein te ekaretia (taraa Aramwa 32:5, 9, 11), ma nanon te nebonebo iroun Aramwa e bon rababa nako. Te katooto, e reirei bwa karikirakean ao kamwakuran te onimaki iroun Iesu Kristo bon te waaki ae e kakawaki n nebonebo are e konaa ni karaoaki n taabo itinanikun te tabo are e bon riai iai. Ni buokiia kaain te kiraati ni mataata n te reirei aio, tao ko na korea tamnein te koraa ao te aroka iaon te burakibooti ao maroroakina te titiraki n aron:Tera ae e tei ibukin te koraa? (taraa Aramwa 32:28; 33:22–23). Ti na kangaa n unika te koraa—ke te koaua iroun Iesu Kristo ao Ana Mwakuri ni Kamaiu—inanora ao n ribanaia? (taraa Aramwa 32:36–43; 33). Baikara taneiai ae ti konaa ni tibwauai n te aro are ara kekeiaki ni iriira te Tia Kamaiu e na anga te uaa ae tamaroa? E kangaa ana reirei Aramwa n roota aron arora n taromauria Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo?
-
Te “kakatai” are e kabwarabwara Aramwa ni buokiia Tioromwaite ni karikirakea aia onimaki iroun Iesu Kristo e konaa naba ni buokiira ngkana reirein te euangkerio tabeua a koaua. Ni buokiia kaain te kiraati bwa a na mataata n ana kakatai Aramwa, ko konaa n taekina bwa tera te kakatai anne. E na bae ni iai temanna n te kiraati ae e a tia ni karaoa te kakatai anne mai imwaina ao e konaa ni ibuobuoki ni kabwarabwara aio. Tera te kaantaninga ibukin te kakatai aei? E kangaa te kakatai n titebo nakon are e kakao iai Aramwa nakoia aomata bwa a na karaoia n Aramwa 32:26–36? Tao a kona kaain te kiraati n tibwauai anga riki tabeua n aron are a \tia ni “karaoa te kakatai” iaon ana taeka te Atua. E kangaa n tia n ataia bwa “ana taeka [te Atua] e raoiroi”? (Aramwa 32:28).
-
Tera ae tao e na taekina Aramwa nakon temanna are e tangiria ni karekea ke ni kakorakora ana koaua iroun Iesu Kristo? N rinanoa te titiraki aei, bwenaua te kiraati inanon uoua te kurubu. Teuana te kurubu a wareka Aramwa 32:26–36 ni kakaea bwa tera ae e na taekina Aramwa nakon temanna are e kataia ni karekea ana koaua, ao te kurubu are teuana a na wareka Aramwa 32:36–43 ni kakaea bwa tera ae e na taekina nakon temanna are e a kekerikaki ana koaua. Ngkanne temanna man kurubu nako a na ikaruoruo n riki bwa Aramwa ao ni karaoa te kaotioti bwa a na kangaa ni buoka temanna ni karekea ke ni kakorakora ana koaua.
Aramwa 31:13–23; 33:2–11; 34:17–29
Ti kona n neboa te Atua n te tataro, n taai nako ao n tabo nako.
-
Ko konaa ni buoka te kiraati n noora te kaokoro imarenan aia reirei Aramwa ao Amureki iaon te tataro ao te nebonebo ma aia koaua ae kairua Tioromwaite. A kona kaain te kiraati n rinanoa Aramwa 31:13-23 ao ni karinani iaon te burakibooti baike a kakoauai Tioromwaite iaon te tataro ao te nebonebo. A konaa n noori koaua n Aramwa 33:2–11 and 34:17–29 ake a kaokoro nakon koaua aikai. Tera ae a reireiniira kiibu aikai bwa ti na kangaa ni katamaroa ara tataro ao ara nebonebo?
-
Ko konaa ni kaungaa te marooro iaon te tataro man korean taeka n aron Antai? Tera? Ningai? Ia? E aera? ao E kangaa? iaon te burakibooti. A konaa kaain te kiraati n ukera Aramwa 33:2–11 ao 34:17–29 ni kakaai kaekaan titiraki aikai iaon te tataro. Te katooto, a konaa ni kaeakai titiraki n aron aikai: Ti na tataro ia? Tera ae ti konaa ni tataro ibukina? A konaa naba ni kunei kaekaia n taekan kuuna n anene n taromauri iaon te tataro, n aron “Ko Kautinako n te Ingabong?” ke “Sweet Hour of Prayer” (Anene n Taromauri, nambwa. 140, 142). Ti na kangaa ni katamaroa ara tataro?
Ana Mwakuri ni Kamaiu te Tia Kamaiu “akea tiana ao akea tokina.”
-
Amureki e kabongana te taeka ae “akea tiana ao akea tokina” angiin te tai ni kabwarabwara te anga karea are e karaoia Iesu Kristo ni kabwarai ara bure. Tao ko na kaoiia kaain te kiraati ni kakaei taeka aikai n Aramwa 34:9–14 ao ni manga tarai nanoia n te rikitionare. N te anga raa ae a na anga karea te Tia Kamaiu akea tiana ao akea tokina? (taraa Ebera 10:10; 2 Nibwaai 9:21; Motiaea 3:13). Ni kaineti ma Aramwa 34:15–17, tera ae ti riai ni karaoia ni karekea te kakabwaia man ana anga karea te Tia Kamaiu? Tera ae nanonaki ni “kamwakuran am onimaki nakon te rairanano”?(Aramwa 34:17).
“Tai Taotaona bongin am rairannano.”
-
Te kabotau n aron aei e konaa ni buokiia kaain te kiraati ni iangoa te kaangaanga n taotaona bongin te rairannano: kaoiia bwa a na iangoia n aia iango bwa a karekea te kakao n ira te bootaki are e kainnanoa te kataneiai ao te katauraoi inanon ririki aika mwaiti, n aron te kaboo n te Orimbiki ke te kamataku n te katangitang (kakaea are e na iai nanona nakoia kaain te kiraati), ma e na karaoaki te bootaki aei ningabong. Maroroakina ma kaain te kiraati bukin tera ae tao a na bon aki tekeraoi n tain te kaboo e ngae ngke a kabanea te bong anne ni katauraoiia. E kangaa te katooto aio n irekereke nakon ana kauring Amureki n Aramwa 34:32–35? E aera ngkai e na karika te kabuanibwai tataonakin ara kekeiaki n rairinanora ao ni bitaki? Kaoiia kaain te kiraati ni iangoia bwa tera ae a konaa ni karaoia ni “katauraoi nakon te tai are akea tokina” (kibu 33) ao ni karaoi babaire n aki taotaoni karaoakiia.
Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga
Ni kaungaia kaain te kiraati ni wareka Aramwa 36–38 n te wiiki ae e na roko, ko konaa ni kaotia bwa Aramwa e “nanokawaki ibukin buakakaia ana botanaomata” ngaia are e botiia natina mwaane ao n reireiniia kaetieti “ni kaeineti ma bwaai aika a kaeineti nakon te raoiroi” (Aramwa 35:15–16). Taian mwakoro n Aramwa ake imwiina e kaoa te rongorongo bwa tera ae e karekea Aramwa mai iroun te tamnei n reireiniia iai natina mwaane.
Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua
Tera ae nanonaki bwa ko na nanorinano?
“Te nanorinano bon atakina ma te nano ni koaua ae ko katan iaan te Uea–n ataia ae ko aki toki ni kainnanoa Ana tararua, … Bon tiaki te kanikinaa n ae ko mamaara, ko mamamaa, ke ni maku, bon kaotan ae ko ataia bwa e tiku iaa korakoram raoi” (Te Koaua nakon te Onimaki [2004], 86).
E kabwarabwaraa Unimwaane Quentin L. Cook: Ngkana ti bon iangoa raoi te Atua te Tama ao Kristo te Nati, bwa antai raoi Ngaiia, ao tera ae A tia ni katia ibukira, e kaoniira n te karinerine, te nano ni karabwarabwa, kakaitau, ao te nanorinano. … Te nanorinano e airi naba ma te kakaitau ibukin kakabwaia aika a mwaiti ao te ibuobuoki mai karawa. Te nanorinano tiaki te tokanikai ae kinaaki ke tao tokanikai iaon tabeua kaangaanga aika a korakora. Bon kanikinaean te korakora n tamnei. Bon reken te onimakinaki ae rau bwa ti katan iaon te Uea ni katoa bong ao ni katoa aoa, ni beku Ibukina, ao ni kakoroa bukin Ana kaantaninga” (“The Eternal Everyday,” Ensign ke Riaona, Nobembwa. 2017, 52, 54).
Koroboki aika tabu iaon te onimaki.
Kanakoraoan Ara Anga reirei
Katurua am iango iaon koroboki aika tabu. E ngae ngke a rawata booki ni ibuobuoki are a na konaa ni kanakoraoa te marooro, uringa bwa bon ti koroboki aika tabu oin raoi taian reirei. Buokiia membwa ni kunei koaua man koroboki aika tabu. (Taraa Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 21.)