Bwaai ni Kabane a Kaotia bwa Iai te Atua (Aramwa ao Korioa), , iroun Walter Rane

Turai 6–12

Aramwa 30–31

“Tamaroan ana Taeka te Atua”

Imwin warekan Aramwa 30–31 ao ni ukora ana kairi te Tamnei ibukin oin maium, kakauongo ibukin taian wirikiriki bwa tera rongorongo ake a na kakabwaiaiia iai kaain am kiraati.

Korei Am Namakin

Kaungaa te Tibwatibwa

Ngkana ko namakinna bwa a rawa ni kan tibwatibwa kaain am kiraati, ko na anganiia aia tai tabeua te miniti n rinanoa Aramwa 30–31 ke aekan nako rongorongo ake a karaoi n aia tai ni kamatebwai ni mweengaia n te wiiki aei. Ngkanne a kona tibwauaia ma toaia ke kaain te kiraati te rongorongo ae korakora are a kunea.

Reirei te Reirei

Aranwa 30:6–31

Teuare e buakaka e kataia ni mwamwanaira ma reirei aika a kewe.

• Ngkai ko iangoi kainnanoia kaain am kiraati, e na buokiia n ota n te kaokoro imarenan koaua n te euangkerio ao ana mwakuri ni kewe Tatan ngkana ko kabongana te bwai n reirei ae te bwai ni kabotau? Ngkana ngaia anne, ko kona ni kaoti bwaai aika a kewe nakoia, n aron te bwai n takakaro te mwane ke te amwarake ae te bwai n takakaro, n raonaki ma ae bon te mwane raoi ke te amwarake raoi. Ti kangaa n ataia ae bwaai aika a kewe bon tiaki bwaai aika a koaua? Ngkanne a kona kaain te kiraati n atai kewen ana anga reirei Korioa n Aramwa 30:6–31. Tera ae e anainano n taian anga reirei aikai? Tera ae ti anganaki ni koaua n te euangkerio bwa ana mwakuri n anga reirei Tatan akea te bae e na kona n anga? Kaoiia kaain te kiraati bwa a na tibwaua tera are e buoka Aramwa ni kinaa te kaokoro imarenan te reirei ae koaua ao te reirei ae kewe (taraa Arama 30:32–54). Tera kawai tabeua ae a kunea kaain te kiraati bwa a rangi ni buobuoki?

• Ni buokiia kaain te kiraati n reiakinna bwa a na kangaa ni kawakiniia mai mwin reirei aika a kewe, ko kona n rinanoa ana kabwarabwara te anti-Kiristo inanon te kabwarabwara n te wiiki aei inanon Nakomai, Iriirai—Ibukiia Aomata n Tatabemaniia ao Utu. Baikara kiibu n Aramwa 30:6–31 ni kaotia bwa e kaeineti te kabwarabwara aei nakon Korioa? Baikara mai buakona ana anga reirei aika ti te arona ma reirei aika a kewe inanon ara bong? (taraa Aramwa 30:12–18, 23–28). Ti na kangaa n totokoa te mwamwanaaki man anga reirei aikai?

Aramwa 30:39–46

Bwaai ni kabane a kaota koauan te Atua.

• Ibukina bwa ti maeka n te aonaaba ae ti te arona ma are e maeka naba iai Aramwa, ike aomata anga reirei bwa akea te Atua, ana kakoaua Aramwa n Arama 30:39–44 e kona n rangi ni ibuobuoki nakoia kaain am kiraati. Ko kona n kaoiia bwa a na wareki kiibu aikai ao ni korei ni karinani koaua iaon te burakibooti ao kakoaua ake e anga Aramwa are a kaota koauan te Atua. Tera kakoaua ake ti karekei bwa e maiu te Atua? Ngkai mwakoron te marooro, iango tibwaua ana taeka Beretitenti M. Russell Ballard inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua.” Ko kona naba ni kaoa temanna ae e na roko ao n tauraoi n anenea te anene n taromauri ibukin raoiroin te Atua, n aron “How Great Thou Art” (Anene n Taromauri, nambwa. 86), ke kam na kaai n anenea te anene n taromauri.

• Ngkai e taetae Aramwa ma Korioa, e namakinna bwa e a tia Korioa “katuka te Tamnein te Atua bwa a na akea nnena [irouna]” (Aramwa 30:42). Iangoia n titirakiniia kaain te kiraati bwa a na kakaea Aramwa 30:39–46, n tarai riki taeka tabeua ibukin te Tamnei ae Raoiroi. Tera taben te Tamnei ae Raoiroi ae karaoia ni kaotan koauan Iesu Kristo nakoira? Ti na kangaa ni boukiia naake a nanououa ke n iai aia titiraki n ukora te koaua rinanon te Tamnei ae Raoiroi?

  

  Korioa e Kaitara Aramwa, iroun Robert T. Barrett

Aramwa 31

Iai mwaakan ana taeka te Atua ni kairiia aomata nakon te raoiroi.

• Iai mai buakoia kaain am kiraati ae a kona n tibwauai baike a rinanona ngke “tamaroan ana taeka te Atua” (Aramwa 31:5) e buokiia ke temanna ae a kinaa iai bitakin maiuna? Ko na tangiria ni moantaai n reitaki ma kaain am kiraati bwa a aonga n tauraoi n tibwauai bwaai ake a rinanona. Kaungaiia bwa a na tibwauai kiibu man Aramwa 31 are a kaineti ma bwaai ake a rinanona. A kona naba tabeman kaain te kiraati n tibwauai kawai are ni mwaakan te Atua bon iai “korakoran riki korakorana iaon [aia] iango” (Aramwa 31:5). A na iai rakaia membwa man warekan tabeua koroboki aika tabu are a kaota mwaakan ana taeka te Atua (taraa “Bwai n Ibuobuoki Riki Tabeua” ibukin tabeua katooto).

• Ngkai kaain am kiraati a kamatebwaia Aramwa 31 n te wiiki aei, a bae n tia ni kaungaaki nanoia man ana katooto Aramwa n tataro ibukia Tioromwaite. Iangoia n titirakiniia tera ae a reiakinna man te mwakoro aei ni karoko irouia ao ni buokiia kaain te utu ke raao ake a tia ni kitana kawain te euangkerio ao a rootaki aia onimaki. Ko kona naba ni butiia bwa a na kaai ni kakaea Aramwa 31 ao ni korei ni karinani iaon te burakibooti bwaai ake a atai ibukin Aramwa are a buokia ni kamaiuia tenaan Tioromwaite. Ti na kangaa ni kabongana riki ana taeka te Atua inanon ara konabwai ni kamaiuia tabeman? (Ibukin atatai riki tabeua, ko kona n tibwaua ana taeka Unimwaane Jeffrey R. Holland inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua.”)

• Tera ae a kunea kaain te kiraati n Aramwa 31:30–38 are e kona ni buokiia naake a nanokawaki ibukin aia bure tabeman n aron ae riki nakon Aramwa?

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Titirakiniia kaain te kiraati tera reirein ke tuan te euangkerio are a na taekinna ni baike a kewe are e kunea Aramwa ibuakoia Tioromwaite. Tuangiia bwa ngkai a wareka Aramwa 32–35 a na kunea bwa e kangaa Aramwa ni kabongana ana taeka te Atua ni buokiia Tioromwaite n noora kainnanoan ae a riai ni bitaki.

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Koroboki aika tabu ibukin mwaakan ana taeka te Atua.

• 2 Timoteo 3:15–17

• Ebera 4:12

• 1Nibwaai 19:23–24

• 2 Nibwaai 31:20; 33:4–5, 10

• Iakobwa 2:8

• Ereman 3:29–30

• Iotebwa Timiti—Mataio 1:37

Bwaai ni kabane a kaotia bwa iai te Atua.

E reirei Beretitenti M. Russell Ballard bwa “kakoaua aika akea tokina” are e anga Aramwa ni kaotia bwa iai te Atua “a reitinako ni kaota koauana nakoira n te bong aei” (taraa Aramwa 30:44):

“Taan mwananga itinanikun karawa a taraa te aonaaba ni kaota aron rianakon tamaroana ao e kangaa ni maiu n taraana. Te Tieneta i United States ae Jake Garn e korea te bwai are e rinanona itinanikun karawa: ‘E bon kaangaanga irou kabwarabwaraan tamaroan te aonaaba. Bon te taneiai ae kabuta, ni kamimi, n taraa te aonaaba mai itinanikun karawa inanon te mwamwananga ae uabwi-ma-nimaua te tai te buti n tangina. I kona naba n taraa roroon te mwaawa ae akea te ang iai ao n noori birion itoi ma aekakin nako birion itoi n ikotaki ni kakakoro raroaia. E rangi ni bubura te aonaaba ae bon kaangaanga aron kabotauana. Ma I ataa bain te Atua ni bwaai ni kabane. I namakina menana irarikiu rinanon itibong au bong itinanikun karawa. I ataia bwa te Atua e karika aon te aba ao te aonaaba. … I ataia bwa e maiu te Atua boni ngaia te Tia Karikibwai ibukira ni kabane’ (te reta nakon M. Russell Ballard, 3 Maati 1988)” (“God’s Love for His Children,” Ensign, Meei 1988, 58).

Kanuaakiia Tabeman n ana Taeka te Atua.

E reirei Unimwaane Jeffrey R. Holland:

“Ti kawakiniia raoi ara roronrikirake ao kaain te aro aika a boou n te anga are e na kamatoaiia ngkana a kaoti karawawata n te maiu aei? Ke ti anganiia te iango ae kakukurei—a akea koauan bonganan te maiu n tamnei? … N tain te kamwaitoro ae kakorakai tabeua te ririki n nako, e taekinna Beretietnti Boyd K. Packer bwa angin mwaitin te ria a mate man te baki ngke birotoia a onrake n te uteute. Ni koauan te konabwai n ibuobuoki, a tia bootaki ni mwakuri ni katauraoi bwaai ake a na taraa n ibuobuoki ngkana te bwai ae a na rangi ni ibuobuoki bon te bwai ae kainnanoaki. N uringabaia a tia ni kamwarakeia taian ria ma a bon aki raoi kanuaiia. …

“Tatan e aki kona ni karaoi anga reirei aika a raraoi; bukin tera ngaira naba? Ngkana tao ti reireiniia natira inanon mweengara ke n tei imataia aomata n te taromauri, ti na bon aki karaoa ara onimaki bwa e na kaangaanga iangoana. … Anga kabwarabwara aika iai aaia. Reirei te reirei ae kaokaki” (“A Teacher Come from God,” Ensign, Meei 1998, 26–27).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Buokiia taan reiakinaki bwa a na kunei koaua ibon ibukiia. Teuana tabem n aron te tia reirei bon kairaia am taan tia reiakinaki bwa a na kunei koaua inanon koroboki aika tabu. A taraa ni kai oota te aba iai ao n kawakin reirei ngkana a kunei reirei aikai ibon ibukiia nakon ae ti te ongora iroun te tia reirei ni maroroakinana.