Minerva Teichert (1888–1976), Moronaai: Nikiraia Nibwaite, 1949–1951, te oera iaon te mitinaite, 34¾ x 47 te inti. Brigham Young University Museum of Art, 1969

Ritembwa 7–13

Moronaai 7:9

“Ma e na Tabekikorake Kristo”

Mwiokoam bwa te buokiia aomata bwa a na kaniaki ma te Atua, tiaki n ae ko tii anga te reirei. Katauraoi ibukin te Reirei n Tabati man warekan Moronaai 7–9 ma kaain te kiraati n am iango, ni iangoi reirei ake a na buokaki iai.

Korei Am Namakin

Kaungaa te Tibwatibwa

Kaoiia kaain te kiraati n tatabemaniia n rinanon Moronaai mwakoro 7, 8, ke 9 ao ni kakaea te koaua are e manena nakon teuaane ke neiene. A kona ngkanne kaain te kiraati n tibwauai koaua aika a kunei ao e kangaa ni kakabwaiaia.

Reirei te Reirei

Moronaai 7:3–19

“Are mai iroun te Atua e kakao ma n anai nano nakon karaoan te raoiroi n aki toki.”

• Ni konaa ni riki bwa ana reirei Iesu Kristo, ti na riai ni konaa n ataa te kaokoro imarenan te raoiroi ao te buakaka. Ma tao maroroakinan te koaua n Moronaai 7:3–19 e na konaa ni buokiia kaain te kiraati ni kararoaa te motiki taeka ae “kairua” (Moronaai 7:18). N te katauraoi nakon te marooro, a konaa iteran te kiraati ni kakaei inanon kiibu aikai ana reirei Momoon are e anga n atakin baike a roko mai iroun te Atua, ao iteran te kiraati are teuana a na kakaea ao ni kinaa bwa baikara ake a roko mai iroun te riaboro. A na konaa ngkanne ni marooro bwa tera aia kukune ao ni tibwaua te katooto ni baike a kaoiia ni “karaoan ae raoiroi, ao n tangira te Atua, ao ni beku ibukina” (Moronaai 7:13). Ti na kangaa ni karaoa nanon ana reirei Moronaai n ara babaire ni katoa bong? Ti na kangaa ni karaoi rinerine aika eti ao ti bon tiku ni kaota te tangira nakoia ake irarikira ake aki maiuakina te euangkerio?

• A mwaiti aomata aika a titiraki, “N na kangaa n ataia bwa te namakin are I karekea e roko mai iroun te Atua ke bon oin au iango?” Tao ko kona ni korea te titiraki aei iaon te burakibooti ao ni kaoiia kaain te kiraati ni kakaei inanon Moronaai 7:13–16 ibukin reirei are e kona ni buokiia ni kaeka te titiraki aio. E na kangaa kiibu aikai ni buokiira n ataa te namakin ae mai iroun te Tamnei? Tao e na ibuobuoki ngkana e kabwarabwaraki bwa “Tamnein Kristo,” e ataaki naba n ae otan Kristo, n tabetai e nanonaki bwa ara iango. Te mwakoro n taeka mairoun Beretitenti Gordon B. Hinckley n “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua” ao te witeo “Patterns of Light: Discerning Light” (ChurchofJesusChrist.org) tao e na ibuobuoki naba.

Moronaai 7:21–48

Taan irira Iesu Kristo a ukora te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae kororaoi.

• Ni buoka am kiraati bwa a na mataata raoi n te reitaki imarenan te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae kororaoi, ko kona ni kaota te kaintekateka ae tenua rangana (ke tamneina) ao titirakiniia kaain te kiraati bwa a na iangoia bwa e kangaa te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae kororaoi bwa ai aron te kaintekateka ae tenua rangana (taraa ana mwakoro n taeka Beretitenti Dieter F. Uchtdorf n “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua”). Ko kona ngkane ni kaoiia bwa a na rinea teuana mai buakon aroaro aikai ao n noria bwa tera ana reirei Momoon iaona n Moronaai 7:21–48. Maroroakin titiraki n aron aikai: Bukin tera ngkai ti kainnanoa te onimaki ao te kaantaninga bwa ti na karekea ana bwaintangira te tangira ae kororaoi? A na kangaa aroaro aikai teuana i bon irouna n reitiira nakon Iesu Kristo? Bukin tera aroaro aikai a bon riai ni iai iroun te tia iriira Iesu Kristo? Tera ae e na riki nakoira ngkana e bua ara onimaki? kantaninga? te tangira ae kororaoi? Kaoiia kaain te kiraati n anaa tabeua te tai ni koroi aia namakin ake a tia ni karekei.

Moronaai 8:4–21

Te ota raoi iaon reirei aika koaua a na kona ni buokiira ni karaoan rinerine aika eti.

• Tao a na bae n aki kainnanoia kaain am kiraati ni maroroakinna bwa e aera ngkai e kairua bwabetitoakiia ataei, ma ana taeka Moomon iaon te atuu ni iango aei e na buokiia n noora te kaangaanga ae tabangaki iaon reirei aika kairua. Ni kamataata bwa e kangaa Ana Boki Moomon ni “[kunei] reirei aika a kewe” (2 Nibwaai 3:12), ko kona ni kaoia kaain te kiraati ni wareka Moronaai 8:4–21 n te kurubu ke i bon irouia. Iteran te kiraati a kona n taraa te reirei are e namakina Momoon bwa a aki mataata iai aomata, ni ikotaki ma Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo (taraa kibu 20) ao te bukinaki (taraa kibu 10). Iteraia kaain te kiraati a kona ni kakaea bwa tera mwina ae e na reke nakoia aomata ibukin aia kairua. Anganiia kaain te kurubu bwa a na tibwaua te bwai are a kunea ma kaain te kiraati. Tera ae ti reiakinna man kiibu aikai iaon kakawakin reiakinan ao maiuakinan reirei aika eti? Ti na kunei mai iia kabwarabwaraan ana reirei Kristo aika eti? Ti na kangaa ni kakoaua bwa ara atatai iaon te reirei a bon eti?

• Tao e na reke buokaia kaain am kiraati man iriran ana katooto Moomon ni buokan temanna ni karaoa ana rinerine ae tamaroa ngkana ko reireiniia reirei aika eti. Ko kona ni karaoa aei man kaoakiia kaain te kiraati bwa a na iangoa rongorongon temanna man booki aika tabu are e karaoa te rinerine ae kairua. Tera te koaua man te reirei aei ae e kona ni buoka temanna n tuka manga karaoan te rinerine ae kairua rimwi? Anganiia kaain te kiraati tabeua te miniti ni kakae man koroboki aika tabu ke mwakoron taian taetae man te maungatabu ni kabuta are e na buoka temanna bwa e na mataata iaon koaua n taian reirei. Ko kona ngkanne n titirakiniia kaain te kiraati bwa a na tibwauai baike a kunei.

Moronaai 9:25–26

Ti kona ni karekea te kaantaninga iroun Kristo n aki taraia bwa tera ae ti mena inanona.

• Ana kabanea n rongorongo Moomon are e koreaki nakon natina te mwaane n Moronaai 9:25-26 e na kona ni buokiia kaain te kiraati ni karekea te kantaninga iroun Kristo, inanon naba taai ake e a taraa ni kaangaanga aron bwai ake ko mena inanona. Tao ko kona ni moanna n tuangiia kaain te kiraati bwa a na tibwauaia bwa bukin tera Moronaai e namakina te bwara n nano. Ngkanne a kona ni wareki kiibu aikai ao ni karinanna iaon te burakibooti te koaua are Moomon e kaungaa nanon Moronaai iai bwa e na iangoi. E kangaa koaua aika ti te arona aikai n “tabeki[ra] rake” n ara bong? A konaa kaain te kiraati n tibwaua te katooto n “ana nanoanga ma ana taotaonakin nano” are a tia ni kakoauaa. Ke a konaa ni tibwauai iango ni buokiia imarenaia ni katuka te Tia Kamaiu ao Ana euangkerio “inanon [ara] iango n aki toki,” e ngae ngkana ti kaaitarai taai aika kabwara nano (kibu 25).

Kaungaa te Kamatebwai n te Mweenga

Ni kaungaia kaain te kiraati ni wareka Moronaai 10, ko konaa ni kaongoia bwa bon te tai ae tamaroa n ururing rikaaki bwa e kangaa aia taneiai ngke a namakina kabouakin aia kakoaua ni koauan raoi Ana Boki Moomon n aia tai n kamatebwaia n te ririki aei.

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Tao e roko mai iroun te Tamnei?

Ni kaeka te titiraki “Ti na kangaa ni kinaa ana wirikiriki te Tamnei?” Beretitenti Gordon B. Hinckley e taekina Moronaai 7:13 ao n taku: “Au iango [e] bon aki kaangaanga, … Tao e kairoroa temanna ni karaoa ae e raoiroi, n rikirake, n tei n rietaata, ni karaoa te bwai ae eti, n akoi, ni moaaomata? Ngkanne anne bon Tamnein te Atua” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 260–61).

Te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae itaki.

Beretitenti Dieter F. Uchtdorf e kabotaua te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae itiaki ma te kaintekateka ae teniua rangana, ni kabwarabwara bwa aroaro aika raraoi aika teniua aikai, “a buoka ni kamatoa maiura ni kaitaraa aobuakan ke aki boraoin aontano are ti na kaitarai. …

“Te onimaki, te kaantaninga, ao te tangira ae itiaki a ibuobuoki ibon imarenaia, ao ngkana e rikirake teuana, ake nikirana a rikirake ma ngaia. Te kaantaninga e roko man te onimaki, bwa n akean te onimaki, ao bon akea te kaantaninga. N ai aron naba te onimaki e roko man te kaantaninga, bwa te onimaki bon kakoauaan bwaai aika a kantaningaaki.’

“Te kaantaninga e na bon riai ni iai nakon ni kabane te onimaki ao te tangira ae itiaki. Ngkana te aki ongotaeka, te maraki n nano, ao tautauan te tai e taonanako te onimaki, e bon tiku te kaantaninga n uouota ara onimaki. Ngkana te bwara n nano ao te aki taotaonaki n nano a kakaewenakoa te tangira ae itiaki, te kaantaninga e mwanoka nanora ae nene ao ni kaumakiira n tabe ma raora n aki kaantaninga te kaniwanga. Otamwakan ara kaantaninga, bon kakorakoraan ara onimaki. Matoatoan ara kaantaninga, bon itiakin ara tangira ae itiaki” (“The Infinite Power of Hope,” Ensign ke Riaona, Nobembwa. 2008, 21, 23–24).

“Ana tangira ae e itiaki te Kristo.”

Unimwaane Jeffrey R. Holland e anga uoua nanon te kibuntaeka “ana tangira ae e itiaki Kristo”:

“Teuana … bon te aeka n nanoanga, te kakabwara bure n tangira ae ana reirei Kristo e na reke irouia ibukiia tabeman. …

“[Nanona are teuana bon] ana tangira Kristo ae aki bwaka, n rietaata, ni mate ibukira. … Bon te tangira ae itiaki anne–ana tangira ae e kororaoi ibukira–are ngkana akea ao bon akea ngaira” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 336).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Buokiia taan reiakinaki ni karikirakea te maiu n toronbwai n te tamnei. “Ngkai ko anga reirei, tiaki ae ko a ti anga naba taian rongorongo, buokiia [kaain te kiraati] ni kunei koaua n te euangkerio i bon irouia. … N taai tabetai ngkana iai aia titiraki, e raoiroi riki ngkana ko reireiniia ni kakaea kaekana i bon irouiia” (Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 28). Te katooto, ko konaa ni kaotia nakoia membwa bwaai n ibuobuoki n aron Kairi nakon Koroboki aika Tabu n topics.ChurchofJesusChrist.org, are a mena iai rongorongo aika a konaa ni ibuobuoki iaon atuun reirei aika a kakaokoro.