Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
ʻAho 7–13 ʻo Tīsemá. Molonai 7–9: “ʻOfa ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi”


“ʻAho 7–13 ʻo Tīsemá. Molonai 7–9: ‘ʻOfa ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Tohi ‘a Molomoná 2020 (2020)

“ʻAho 7–13 ʻo Tīsemá. Molonai 7–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2020

ʻĪmisi
Ko Molonai ʻi heʻene tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá

Minerva Teichert (1888–1976), Molonai: Ko e Nīfai Fakaʻosí, 1949–1951, lolo ʻi he laʻipapa, ʻinisi ʻe 34¾ x 47. Musiume ʻAati ʻo e ʻUnivēsiti ko Pilikihami ʻIongí, 1969

ʻAho 7–13 ʻo Tīsemá

Molonai 7–9

“ʻOfa ke Hiki Hake Koe ʻe Kalaisi”

Ko hoʻo taumuʻá ke tokoni ke ōmai ʻa e kakaí ʻo ofi ange ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko e fai pē ʻo ha lēsoni. Teuteu ki he Lautohi Faka-Sāpaté ‘aki hano lau ʻo e Molonai 7–9 mo manatuʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí, pea kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate kinautolú.

Lekooti ʻa e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke ne toe fakamanatu e Molonai vahe 7, 8 pe 9 pea kumi ha foʻi moʻoni ʻoku ʻuhinga mālie ki aí. Hili ia pea ʻe lava leva ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e foʻi moʻoni naʻa nau maʻú pea mo e founga kuó ne tāpuekina ai kinautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Molonai 7:3–19

“Ko e meʻa ko ia ʻoku tupu mei he ʻOtuá ʻoku fakaafeʻi mo poupouʻi ke fai lelei maʻu ai pē.”

  • Koeʻuhí ke tau lava ʻo hoko ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi, kuo pau ke tau lava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví. Mahalo naʻa lava ʻo tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí hano aleaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he Molonai 7:3–19 ke fakaʻehiʻehi mei he fakamaau “taʻetotonú” (Molonai 7:18). Ke teuteu ki he fealēleaʻakí, ʻe lava ke kumi e ngaahi veesi ko ʻení ʻe ha vaeua ʻo e kalasí ke maʻu e faleʻi ʻoku fai ʻe Molomona ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku mei he ʻOtuá, pea ko e vaeua ʻe tahá ke nau kumi ʻa e founga ke ʻiloʻi ai e meʻa ʻoku mei he tēvoló. Hili ia pea te nau lava ke aleaʻi e meʻa ne nau maʻú pea vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku nau fakaafeʻi kinautolu ke nau “fai lelei, mo ʻofa ki he ʻOtuá, pea tauhi kiate iá” (Molonai 7:13). ʻOku tau fakaʻaongaʻi fēfē e faleʻi ʻa Molomoná ʻi heʻetau ngaahi fili fakaʻahó? Te tau lava fēfē ke fai ha ngaahi fili māʻoniʻoni mo kei fakahaaʻi ha ʻofa kiate kinautolu ʻoku tau feohí ʻa ē ʻoku ʻikai ke nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí?

  • ʻOku fifili ha kakai tokolahi, “Te u ‘ilo fēfē ko e ueʻi ʻoku ou maʻú ʻoku mei he ʻOtuá pe ko e fakakaukau pē ia ʻaʻaku?” Te ke lava ʻo hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakatotolo ʻi he Molonai 7:13–16 ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe ala tokoni ke tali e fehuʻi ko ʻení. ʻE ala tokoni fēfē nai ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke tau ʻiloʻi ʻa e tataki fakalangí? ‘E ala tokoni ke fakamatalaʻi ange “ko e Laumālie ʻo Kalaisí,” ʻa ia ʻoku toe ʻiloa ko e maama ʻo Kalaisí, ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko hotau konisēnisí. Mahalo naʻa toe tokoni ʻa e lea ‘a Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” pea mo e vitiō “Patterns of Light: Discerning Light” (ChurchofJesusChrist.org).

Molonai 7:21–48.

ʻOku fekumi ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí ki he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí.

  • Ke tokoni ke mahino lelei ange ki hoʻo kalasí ʻa e fekauʻaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ange ha sea ʻoku vaʻe tolu pē (pe ko ha tā ʻo e seá) pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku tatau ai ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, pea mo e ʻofa faka-Kalaisí mo e sea vaʻe tolu ko ʻení (vakai, fakamatala ʻa e Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). Hili ia pea te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení mo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe Molomona fekauʻaki mo iá ʻi he Molonai 7:21–48. Aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā ʻoku tau fie maʻu ai e tuí mo e ʻamanaki leleí kae maʻu e meʻafoaki ʻo e ʻofa faka-Kalaisí? ʻOku fakafehokotaki fēfē kitautolu ʻe he ngaahi ʻulungaanga takitaha ko ʻení kia Sīsū Kalaisi? Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ki ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻe hoko kiate kitautolu kapau ʻe mole ʻiate kitautolu e tuí? ʻamanaki leleí? ʻofa faka-Kalaisí? Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi momeniti siʻi ke hiki ai e ngaahi ongo ʻoku nau maʻú.

Molonai 8:4–21

ʻE lava ʻo tokoni e mahino ʻo e tokāteline totonú ke tau fai e ngaahi fili totonú.

  • Mahalo he ʻikai fie maʻu ke aleaʻi ʻe hoʻo kalasí ʻa e ʻuhinga ʻoku hala ai ke papitaiso ʻa e fānau valevalé, ka ʻe lava ʻo tokoni e ngaahi lea ʻa Molomona ʻi he tefito ko ʻení ke nau ʻiloʻi e ngaahi fakatuʻutāmaki fakalūkufua ʻo e tokāteline halá. Ke fakatātaaʻi e founga hono “[veuveuki] [ʻe he Tohi ʻa Molomoná] ʻa e ngaahi tokāteline halá” (2 Nīfai 3:12), te ke lava ‘o fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau lau fakakulupu pe fakafoʻituitui e Molonai 8:4–21. ʻE lava ʻe hanau vaeua ʻo kumi ha tokāteline naʻe ongoʻi ʻe Molomona naʻe ʻikai mahino ki he kakaí, kau ai e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, veesi 20) mo e haʻisiá (vakai, veesi 10). ʻE lava ke kumi ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e fehalaaki ʻa e kakaí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he ongo kulupú ʻa e meʻa ne nau maʻú, mo e kalasí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e akó mo e moʻui ʻaki e tokāteline totonú? Te tau lava ʻo maʻu ʻi fē ʻa e ngaahi fakamatala totonu ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí? Te tau fakapapauʻi fēfē ʻoku totonu ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he tokāteline ko iá?

  • Mahalo naʻa ʻaonga ki hoʻo kalasí ke nau muimui ʻi he sīpinga ʻo e tokoniʻi ʻe Molomona ha taha ke ne fai ha ngaahi fili lelei angé ʻaki hano akoʻi ange ʻa e tokāteline totonú. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki hano fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha taha ʻi he folofolá naʻá ne fai ha fili hala. Ko e hā ha moʻoni fakatokāteline ʻe tokoni ki he taha ko iá ke taʻofi haʻane toe fai ha fili hala? ‘Oange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi miniti siʻi ke nau kumi ha ngaahi potufolofola pe fakamatala mei he konifelenisi fakamuimui tahá, ʻe tokoni ke mahino ki he tokotahá ʻa e moʻoni fakatokāteliné. Hili ia peá ke toki kole ki he kau mēmipa ‘o e kalasí ke nau fakamatala e meʻa ne nau maʻú.

Molonai 9:25–26

Te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi neongo pe ko e hā hotau tūkungá.

  • ʻE lava ke tokoni e pōpoaki fakaʻosi naʻe lekooti ʻe Molomona ki hono fohá ʻi he Molonai 9:25–26 ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau maʻu ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi, ʻo aʻu ai pē ki ha ngaahi tūkunga ʻoku ngali taumuʻa valea. Te ke ala kamata ʻaki haʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi ʻuhinga naʻe mei ongoʻi loto foʻi ai ʻa Molonaí. Hili ia pea ʻe lava ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni naʻe fakalotolahiʻi ʻe Molomona ʻa Molonai ke tokanga taha ki aí. ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi moʻoni tatau ko ʻení ke “hiki hake [kitautolu]” ‘i hotau kuongá ni? ʻE toe lava foki ke fakamatalaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi sīpinga ʻo e “‘aloʻofa mo e kātaki fuoloa” ʻa e ʻOtuá, ne nau siotonu aí. Pe te nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ke nau fetokoniʻaki ke tuku ʻa e “Fakamoʻuí ʻi [heʻetau] fakakaukaú ʻo taʻengata,” ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e lotofoʻí (veesi 25).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Ke poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e Molonai 10, te ke lava ʻo fokotuʻu ange mahalo ko ha taimi lelei ʻeni ke fakakaukau ai ki he founga ne nau aʻusia ai ha fakamoʻoni foʻou ki he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, he ʻoku nau ako ia ʻi he taʻú ni.

ʻĪmisi
fakaʻilonga maʻuʻanga tokoni

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

ʻOku maʻu nai ia mei he Laumālié?

Ke tali ʻa e fehuʻí “‘Oku tau ʻiloʻi fēfē e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié?” Naʻe lau ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí ʻa e Molonai 7:13 peá ne pehē: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku fuʻu faingataʻa. … ʻOkú ne fakalotoʻi nai ha taha ke fai lelei, ke lototoʻa ʻo ngāue pea fai ʻa e meʻa totonú ke angaʻofa mo foaki? Pea [tā] ko e Laumālie ia ‘o e ʻOtuá” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 260–61).

Tuí, ʻAmanaki Leleí, mo e ʻOfa Faka-Kalaisí

Naʻe fakafehoanaki ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻa e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí ki ha sea veʻe-tolu, ʻo ne pehē ko e ngaahi ʻulungaanga ʻe tolu ko ʻení ʻoku nau “fokotuʻu maʻu ʻetau moʻuí neongo e ngaahi faingataʻa te tau fetaulaki mo iá. …

“ʻOku fepoupouaki ʻa e tuí, ʻamanaki leleí mo e ʻofa faka-Kalaisí, pea ʻi he tupu ʻo lahi ange ʻa e tahá, ʻoku tupulaki kotoa pē ai. ʻOku tupu ʻa e ʻamanaki leleí mei he tuí, he ka ʻikai ha tui ‘oku ʻikai ha ʻamanaki lelei. ʻOku pehē pē e tupu ʻa e tuí mei he ʻamanaki leleí, he ko e tuí “ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki aí.”

“ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻamanaki leleí ki he tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI he holoki ʻa e tuí ʻe he talangataʻá, lotofoʻí mo e toloi meʻá, ʻoku pukepuke hake leva ʻe he ʻamanaki leleí ia ʻetau tuí. ʻI he fakafepakiʻi ʻe he loto taʻe-fiemālié mo e taʻe-faʻa kātakí ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻoku poupouʻi ʻe he ʻamanaki leleí ia ʻetau tuí ke tau tokoni ki hotau kāingá pea ʻikai ʻamanaki atu ki ha totongi. Ko e maama ange ʻetau ʻamanaki leleí, ko e lahi ange ia ʻetau tuí. Ko e mālohi ange ʻetau ʻamanaki leleí, ko e haohaoa ange ia ʻetau ʻofa faka-Kalaisí.” (“Ko e Mālohi Taʻefakangatangata ʻo e ʻAmanaki Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 21, 23–24).

“Ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí”.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ha ʻuhinga ʻe ua ʻo e kupuʻi lea “ko e ‘ofa haohaoa ʻa Kalaisí”:

“Ko e taha … ko e faʻahinga ʻofa ke nau feangaʻofaʻaki mo faʻa fefakamolemoleʻaki ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kau ākonga ʻa Kalaisí. …

“[Ko e ‘uhinga ʻe tahá] ko e ʻofa fakalelei taʻe-tūkua, mo taukakapa ʻa Kalaisi kiate kitautolú. … Ko e manavaʻofá ia—ko ʻEne ʻofa haohaoa kiate kitautolú—ka ʻikai ia, te tau hoko ko e meʻanoa pē” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 336).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoni ke fakatupulaki ʻe he kau akó e moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate kinautolú. “‘I hoʻo faiakó, ʻoua te ke tuku atu pē ha fakamatalá, ka ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he [kau mēmipa ʻo e kalasí] ʻiate kinautolu pē ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. … Ka ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi, mahalo ʻe lelei ange he taimi ʻe niʻihi ke akoʻi kiate kinautolu e founga ke nau kumi ʻaki e talí” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 29). Hangē ko ‘ení, te ke lava ʻo fakahinohino ʻa e kau mēmipá ki he Gospel Topics ‘i he topics.ChurchofJesusChrist.org, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha fakamatala ʻaonga ʻi ha ngaahi kaveinga kehekehe.

Paaki