Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021
6–12 Setema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101: “Ia Filemu ma Iloa o A’u o le Atua”


“6–12 Setema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101: “Ia Filemu ma Iloa o A’u o le Atua,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Mataupu Faavae ma Feagaiga 2021 (2020)

“6–12 Setema. Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2021

Ata
Au Paia o loo sosola mai le au faatupu faalavelave

C. C. A. Christensen (1831–1912), Saints Driven from Jackson County Missouri, c. 1878, tempera on muslin, 77 ¼ × 113 inches. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite a Polika Iaga, meaalofa a le fanau a fanau a C. C. A. Christensen, 1970

6–12 Setema.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101

“Ia Filemu ma Iloa o A’u o le Atua”

O a ituaiga o luitau po o puapuaga o aafia ai tagata o lau vasega? O a upu o fautuaga ma faamafanafanaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101 e mafai ona fesoasoani ia i latou?

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea na latou aoaoina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101 na fesoasoani ia i latou i se puapuaga po o se luitau na latou feagai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:1–3, 11–16, 23–30, 37; 101:2–5, 9–16

E mafai ona galulue faatasi o tatou puapuaga mo lo tatou lelei.

  • O sauaga po o faigata tatou te feagai i aso nei atonu e ese mai mea na feagai ma le Au Paia i Misuri i le 1833, ae o le fautuaga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 98 o loo aoga pea. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai lenei fautuaga, mafaufau e tusi fesili e pei o nei i le laupapa: O a auala e finagalo le Alii i Lana Au Paia e vaai ai i faigata? O le a le auala o loo finagalo le Alii ina ia tatou taulimaina ai ia sauāga? E mafai e tagata o le vasega ona galulue i vaega toalaiti e sue tali i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:1–3, 11–16, 23–30 ona talanoaina lea o mea na latou aoaoina. O a upumoni ua tatou maua e mafai ona fesoasoani ia i tatou e avea ai ma soo sili atu o Iesu Keriso? O fuaitau i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona faaopoopo i lenei talanoaga.

  • I taimi o sauaga po o faigata, o lenei savali mai le vaega 98 ma le 101 e mafai ona fesoasoani: o le a fesoasoani le Alii ia i tatou pe afai tatou te naunau e faalagolago ia te Ia. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e sue lenei savali, e mafai ona e tusia lenei lisi o fuaiupu i le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega e filifili ni nai fuaiupu e faitau: Mataupu Faavae ma Feagaiga 98:1–3, 11–12, 37; 101:2–5, 9–16. Fai atu ia i latou e faasoa mai mea latou te maua e uunaia ai i latou e faalagolago i le Alii. O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu i le ala tatou te tuu atu ai lo tatou faalagolago i le Alii? (Tagai foi Linda S. Reeves, “Avatu Faamanuiaga o a Outou Feagaiga,,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 118–20.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–8, 43–62

O le mulimuli i le fautuaga a le Atua e fesoasoani e faatumauina ai lo tatou saogalemu.

  • E faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le saogalemu e oo mai ao tatou “faalogo i le siufofoga o le Alii”? (Fuaiupu 7). Atonu e mafai ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faatino le faataoto i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:43–62 ao faitau leotele e se tasi tagata o le vasega. Ona mafai lea ona talanoaina fesili e pei o nei: O a ni mea e ono suitulaga ai vaega eseese o le faataoto? O le a le pogai na faaleaga ai le tovine e auauna? O a ni lesona e mafai ona tatou aoao mai i faatinoga a auauna? O a mea ua tatou aoao e uiga i le Alii mai faatinoga a le tamalii? Atonu foi e aoga le faatusatusa o fuaiupu 1–8 ma fuaiupu 47–51 ma talanoaina pe faapefea ona mafai ona tatou “faamaoni ma atamai” ia tatou taumafaiga e fausia Siona i o tatou olaga taitoatasi, i o tatou aiga, ma o se Ekalesia.

    Ata
    Iesu Keriso

    Faamatalaga mai le Keriso ma le Taulealea Mauoa, saunia e Heinrich Hofmann

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

O le liliu atu o le isi alafau o se lototele faaKerisiano.

Na aoao mai Elder Robert D. Hales:

“E i ai nisi tagata e mafaufau sese faapea o tali e pei o le le gagana, agamalu faamagalo atu, ma le tuuina atu faamaualalo o se molimau e le tinoa pe vaivai foi. Peitai, o le ‘alofa i e ita mai ia [te i tatou], ia faamanuia atu i e ua fetuu mai ia [te i tatou], ia agalelei atu i e ua inoino mai ia [te i tatou] ma [tatou] tatalo foi mo e ua tuua’i fua mai ma faasaua mai ia te i [tatou]’ (Mataio 5:44) e manaomia ai le faatuatua, malosi, ao le mea sili o le lototele faaKerisiano. …

“Pe a tatou le taui ma sui—pe a tatou liliu atu le isi alafau ma teena ia lagona o le ita—ua tatou tutu faatasi foi ma le Faaola. Ua tatou faaali atu Lona alofa, lea ua na o le pau lena o le mana e taofia ai le fili ma tali atu i e agaleaga mai, e aunoa ma le toe agaleaga atu ia i latou. E le o se vaivaiga lena mea. O le lototele faakerisiano lena” (“Lototele Faakerisiano: O Le Tulaga Manaomia o se Soo,”,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 72).

O le faamagalo atu e le o le ioeina [o ni faatinoga a se tagata].

Na saunoa mai Elder Kevin R. Duncan: “Uso e ma tuafafine, faamolemole aua nei faaseseina outou. O le faamagalo atu e le o le ioeina [o ni faatinoga a se tagata]. Tatou te le fetuunaia se uiga leaga po o le faataga o isi e sauaina i tatou ona o a latou tauiviga, tiga, po o vaivaiga. Ae e mafai ona tatou maua se malamalamaaga silisili ma le filemu pe a tatou vaai atu ma se vaaiga lautele. … O le faamagalo atu o se mataupu faavae mamalu ma faamaloloina. E le manaomia ona avea faalua i tatou ma tagata ua pagatia. E mafai ona tatou faamagalo atu” (“O Le U’u Faamalolo o le Faamagaloga,” Ensign po o le Liahona, Me 2016, 35).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ia aofia ai i latou o loo tauivi pea. O nisi taimi o tagata o le vasega o loo tauivi e na ona mananao lava ia faaaofia ina ia lagona le alofaina. Mafaufau e fai atu ia i latou e taliaina se tofiga i le isi lesona, valaaulia i latou i le vasega, pe ia mautinoa ua i ai so latou auala i le lotu. Aua le fiu pe a latou le tali mai i au taumafaiga i le taimi muamua (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola. 8–9).

Lolomi