E Kabwarabwarai Reirei Iesu iaon te Maunga, iroun Gustave Doré

Beberuare 13–19

Mataio 5; Ruka 6

“Kam A Kabwaia”

Korei am namakin n tamnei ngkana ko kamatebwaia Mataio 5 ao Ruka 6. E na roko te Kaotioti ngkana ko ukoukori kainnanoia kaain am kiraati.

Kaunga te Tibwatibwa

E taekinna Beretitenti Joseph Fielding Smith bwa te Kabwarabwara i aon te Maunga bon “te [kabwarabwara] ae moan te tamaroa ae e tuai man kakaraoaki, n aron ae ti ataia” (Teachings of Presidents of the Church: Joseph Fielding Smith [2013], 234). Kaoiia kaain te kiraati bwa a na tibwaua aia namakin iaon te titiraki aei.

Reirei te Reirei

Mataio 5:1–12

Te kukurei ae teimatoa e reke man maiuakinan ana kawai n anga reirei Iesu Kristo.

• N te Reirei iaon te Maunga, e tuangiia Ana reirei te Tia Kamaiu bwa a na manga iangoa riki te bwai ae nanonaki ni maiuakina te maiu ae reke te kakabwaia mai iai—te maiu ni kukurei ae e teimaan. Ni moana te marooro iaon te kukurei ae e teimaan, ko kona n tuangiia kaain te kiraati bwa a na tibwauai bwaai aika a kukurei iai. Ni kaineti ma Mataio 5:1–12, tera ae taekinna Iesu ae “kakabwaiaa” te aomata, ke e karika te kukurei ae akea tokina? A kanga ana reirei Iesu ni kaokoro man aia kawai aomata aika a kataia ni kakaea te kukurei?

• Koroi iaon te burakibooti tabeua katei ke aroaro man kiibu 3–12, n aron “te nano ae itiaki” ke “taan raoi.” Ngkanne tuangiia kaain te kiraati bwa a na iangoi kaitaraan taeka aikanne n tatabeua nako. Tera ae ti reiakin man aroaro aikai man iangoan kaitarakiia? Tuangiia kaain te kiraati bwa a na iangoia bwa tera ae a kona ni bitia bwa aonga n riki bwa aeka n aomata aika a taekinaki inanon kiibu aikai. Tera man 3 Nibwaai 12:3, 6 ae karaka otara n Mataio 5:3, 6?

E reireiniira te Tia Kamaiu bwa ti na kanga ni maiuakina te maiu ae kakukurei ao n riki n aron Tamara are i Karawa.

Mataio 5:14–16

Ana riki ana tia reirei te Tia Kamaiu bwa oota nakon te aonaaba.

• Tera nanon “te ota nakon te aonaaba”? (kibu 14). Tera ae nanonaki ni karaba ara oota “iaan te baketi”(kibu 15), ao bukin tera e na anaaki nanora bwa ti na karaoia? Te rongorongo iroun Beretitenti Bonnie H. Cordon n “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua” ao 3 Nibwaai 18:24 e kona ni buokiia kaain te kiraati n ana nanoia n riki bwa te oota nakoia tabeman. A kona naba n taekiniia aomata aika a tia n riki bwa oota nakoia ao ni kairiia nakon Iesu Kristo. Ti na kanga ni katotongiia aomata aikai?

Mataio 5:17–48

Iesu Kristo e reirei taekan te tua are rietaata riki are e kona ni kairiira nakon te kororaoi.

• Tabeua kangaanga aika kabwarabwaraaki n Mataio 5 a kaineti riki nakon ana bong te Tia Kamaiu, ma reirei aika E anga a kabuta te aonaaba. Ni buokiia kaain te kiraati n taraa ae kaeineti nakon maiuia, kaoia bwa a na rinea teuana mai ibuakon kibuntaeka aikai ao n iangoa te katooto n taai aikai are e kamataata te bwai ae e reirei iaona te Tia Kamaiu: kiibu 21–24; 27–30; 33–37; 38–39; 40–42; and 43–44. A kona ni karaoa aio n tatabemaniia ke inanon kurubu aika uarereke ao n tibwaua aia katooto ma kaain te kairaati.

• Ko na kanga ni buokiia kaain te kiraati ni kaotaia n nanon ana tua te Tia Kamaiu bwa e na “maoniban te raoiroi” (Mataio 5:48) , n aron are e kabwarabwara Beretitenti Russell M. Nelson, ni “katia” ke n ni “kabanea”? (“Perfection Pending,” Ensign, Nob. 1995, 86–88). Korea tamnein Iesu ni karaoia bwa te bwai ni kamwaninga, ao tuangiia kaain te kiraati bwa a na korei iaon tinanikun mwakorokoron te tamnei te reirei man Mataio 5 ae a na tangiria ni kabongana nakon maiuia. Tuangiia bwa a na botaki ni mwakuri ni katia te kamwaninga. E kanga Ana mwakuri ni kamaiu Iesu Kristo ni buokiira ni “katia” ke ni “kabanea”? (taraa Bible Dictionary, “Grace”). Tera a na taeka Beretitenti Joy D. Jones inanon “Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua” ae buokiira ni kataoira n te mwakuri aei?

Bwaai n Ibuobuoki Riki Tabeua

Riiki bwa te ota.

E reirei Beretitenti Bonnie H. Cordon taught: “Ana kakao te Uea ni kaotai ara taura n ae otamwaaka tiaki tii ibukin kanakoan te ota ao ni kakorakora riki otan te aonaba. Bon ibukin kaotamwakaan te taura anne bwa aonga tabeman n nora te kawai nakon Kristo. Bon ikotakiia Iteraera n iteran te rabuna mai ikai—ae buokiia tabeman n noora te mwaneka are imwiina ni wakinako ni karaoi ao ni kawakin berita ma te Atua” (“Bwa a Na Noori,” Riaona, Meei 2020, 79).

Ukoukoran te kororaoi.

E kabwarabwara Beretitenti Joy D. Jones:

Te Uea e taatangira te kekeiaki, ao te kekeiaki e karekei kaniwanga. Ti teimatoa ni kataneiai. Ti teimatoa n rikirake ngkana ti kabanea ara kona n iriira te Uea. E aki kantaninga te kororaoi n te bong aei. Ti teimatoa n tamwarakea ara Maunga are Tinai. N taai ake ngkoa, mwanangara e bon kainnanoa te kekeiaki, te mwakuriu korakora, ao te kamatebwai, ma ara motinnano nakon te rikirake e na uoti kaniwanga aika akea tokiia. …

“Ti a katanoata ma te aki nanokokoraki ara kakaonimaki nakon Tamara are i Karawa ao ara Tia Kamaiu, “ma te onimaki ae matoatoa irouna, n onimakina teuare e tau, are iai korakorana ni kamaiu, ma te aki nanokokoraki.’ [2 Nibwaai 31:19]. Ti na reitanako te mwananga aei ma te kukurei nakon ara kabanea ni kona ni kawaira n tamnei” (“An Especially Noble Calling,” Liahona, Meei 2020, 16–17).

Kanakoraoan Ara Anga reirei

Karikirakea te iwawaaki irouia kaain am kiraati. A kona ni karaoaki waaki ni kakukurei n te kiraati, inanon kurubu aika uarereke, n ikatoatoa, ke n te botaki ni marooro. Kabonganai kawai aika a mwaiti bwa aonga aomata ni irii waaki irouia naake aki kona n reke aia tai. (Taraa Anga Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu, 33.)