Fegaiga Fou 2023
5–11 Iuni. Ioane 14–17: “Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa”


“5–11 Iuni. Ioane 14–17; ‘Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“5–11 Iuni. Ioane 14–17,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
Talisuaga Mulimuli

O Le Talisuaga Mulimuli, saunia e William Henry Margetson

5–11 Iuni

Ioane 14–17

“Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa”

A o e suesueina ma le agaga tatalo le Ioane 14–17, manatunatu loloto pe mafai faapefea ona e faaalia le alofa ia i latou e te aoao atu i ai. O le a avatu e le Agaga Paia i lou mafaufau ia manatu a o e suesue i mau, Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga, ma le otootoga lenei.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Tusi fuainumera 14 i le 17 i luga o le laupapa, o numera o mataupu i le Ioane ia na faitau e tagata o le vasega i le vaiaso lenei. Valaaulia ni nai tagata e tusi, i autafa o le numera o mataupu taitasi, le mau o se fuaiupu na latou maua e anoa ma mananao e talanoaina e le vasega.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Ioane 14:16–27; 15:26; 16:7–15

E fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou e faataunuu o tatou faamoemoega o ni soo o Iesu Keriso.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao e uiga i matafaioi eseese a le Agaga Paia, mafaufau e valaaulia i latou e faitau se tasi po o le sili atu o nei fuaitau: Ioane 14:16–27; 15:26; ma le 16:7–15. E mafai ona latou tusi i le laupapa mea sa latou aoaoina mai nei fuaitau e uiga i le Agaga Paia. E mafai foi ona latou vaavaai mo ni malamalamaaga e uiga i le Agaga Paia i mau ma savali o loo lisiina i le “Punaoa Faaopoopo.” Na faapefea e le Agaga Paia ona faataunuu nei matafaioi i o tatou olaga? Atonu foi e te mafaufau i mea faitino po o fesoasoani vaaia e mafai ona e aumaia i le vasega e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i nisi o nei matafaioi.

  • Mafaufau e vave valaaulia ni nai tagata o le vasega e suesue se tasi o lauga o le konafesi aoao o loo fautuaina mai i “Punaoa Faaopoopo” (po o isi lauga o le konafesi latou te iloa) e uiga i le Agaga Paia. Valaaulia i latou e faasoa faapuupuu mai i le vasega ni mea na latou aoaoina. O a ni mea ua faaopoopo mai e nei savali i mea ua uma ona tatou aoao ai e uiga i le Agaga Paia mai le Ioane 14–16?

Ata
Iesu loo fetalai atu i le au soo

O Le Talisuaga Mulimuli, saunia e Clark Kelley Price

Ioane 15:1–12

A tatou tumau ia Keriso, o le a tatou fua mai ni fua lelei ma maua le olioli.

  • Mafaufau e aumai se tamai laau (po o se ata o se laau) i le vasega ma faaaoga e fesoasoani ai i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau i le aoaoga a le Faaola e uiga i le vine ma lala. A uma ona faitau e le vasega le Ioane 15:1–12 e mafai ona outou talanoaina le uiga o le “tumau ia [Keriso]” (Ioane 15:4). E mafai e ni nai tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa e moni le Ioane 15:5 . (Tagai foi i le saunoaga mai ia Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo.”)

Ioane 17

O Le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e atoatoa le lototasi.

  • Atonu e le mafai ona e aoao atu upumoni taua uma e maua i le Ioane 17 i se talanoaga faalevasega e tasi, ae o se auala lea e fesoasoani ai i le vasega e auiliili nisi. Lisi i luga o le laupapa manatu faavae mai le Ioane 17, e pei o nei:

    • O la tatou sootaga ma Iesu Keriso

    • O le sootaga a Iesu Keriso ma Lona Tama

    • O la tatou sootaga ma isi tagata uma o le lalolagi

    • O la tatou sootaga ma isi o ni Ona soo

    Valaaulia tagata taitoatasi o le vasega e filifili se tasi o nei manatu ma faitau le Ioane 17, saili mo fuaiupu e fesootai i ai. Fai i ni tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou aoaoina.

    E faapefea e la tatou sootaga ma le Atua ona aafia ai a tatou sootaga o le tasi ma le isi? E faapefea e a tatou sootaga o le tasi ma le isi ona aafia ai la tatou sootaga ma le Atua?

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O Le Agaga Paia.

Tumau ia Keriso

O le matauina o le upu tumau e i ai ona faauigaga o le mausali ma le tautinoga, na aoao mai ai Elder Jeffrey R. Holland:

“O le uiga la o lenei [upu] o le ‘nofo—ae nofo ai e faavavau.’ … Ia o mai, ae o mai ma tumau ai. O mai ma le talitonuga ma le mausali.

“Na fetalai Iesu, ‘E le mafai e outou ona faia se mea e tasi pe a a’u le i ai’ [Ioane 15:5]. Ou te molimau atu o le upumoni a le Atua lea. O Keriso o mea uma ia i tatou ma e ao ona tatou ‘tumau’ ia te Ia e faavavau, ia mausali, e le liliu, faavavau. Ina ia fua mai o fua o le talalelei ma faamanuiaina ai o tatou olaga, e tatau ona tatou pipii atu ia te Ia, le Faaola o i tatou uma, faapea ma Lana Ekalesia lea o loo tauaveina Lona suafa paia. O Ia o le vine o le faapogai moni o le malosi ma na o le pau lea o le faapogai o le ola e faavavau. Ia te Ia e le gata o le a tatou tumau ai ae o le a tatou manumalo ai foi ma olioli i lenei galuega paia lea o le a le tuua lava i tatou” (“Ia Tumau ia te Au,” Liahona, Me 2004, 32).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Valaaulia le Agaga. “Ae e mafai ona avea i tatou o ni meafaigaluega i aao o le Atua e fesoasoani i Lana fanau e aoao e ala i le Agaga. Ina ia faia lenei mea, matou te valaaulia le tosinaga o le Agaga i o tatou olaga ma faamalosia i latou tatou te aoaoina ia faia lea mea e tasi. … O musika paia, o tusitusiga paia, o upu a perofeta o aso e gata ai, o le faaalia o le alofa ma le molimau, ma taimi o manatunatuga filemu e mafai ona valaaulia uma ai le mafutaga a le Agaga” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,10).

Lolomi