Fuakava Foʻoú 2023
5–11 Sune. Sione 14–17: “Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”


“5–11 Sune. Sione 14–17: ‘Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2023 (2022)

“5–11 Sune. Sione 14–17,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

ʻĪmisi
ʻOhomohe Fakaʻosí

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā fakatātaaʻi ʻe William Henry Margetson

5–11 Sune

Sione 14–17

“Mou Nofo Maʻu ʻi Heʻeku ʻOfá”

ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu ʻa e Sione 14–17, fakalaulauloto ki ha founga te ke lava ai ʻo fakahaaʻi lelei taha ha ʻofa kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí. ʻE ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻi hoʻo ako ʻa e ngaahi folofolá, Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí , pea mo e fokotuʻutuʻu ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Tohiʻi ʻa e mataʻifika 14 ki he 17 ʻi he palakipoé, ke fakafofongaʻi ʻa e ngaahi vahe ʻi he tohi ʻa Sioné ne lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he uike ní. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau tohi ʻi he tafaʻaki ʻo e mataʻifika ʻo e vahé, ʻa e fakamoʻoni ki ha veesi naʻe tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino lelei ange kiate kinautolu pe te nau fie aleaʻi fakakalasi.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Sione 14:16–27; 15:26; 16:7–15

ʻOku tokoni e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fakahoko ʻetau ngaahi taumuʻa ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ha taha pe kotoa ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení, ke tokoni ke nau ʻilo e ngaahi fatongia kehekehe ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: Sione14:16–27; 15:26; mo e 16:7–15. Te nau lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e meʻa ʻoku nau ako fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he ngaahi potufolofola ko ʻení. Te nau lava foki ke kumi ha ngaahi ʻilo fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi potu folofolá mo e ngaahi pōpoaki ʻoku hiki atu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Kuo fakahoko fēfeeʻi nai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení ʻi heʻetau moʻuí? Te ke ala fakakaukauʻi foki ha ngaahi meʻa pe naunau tokoni fakafaiako te ke lava ʻo ʻomi ki he kalasí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ko ʻení.

  • Fakakaukau ke ʻuluaki fakaafeʻi kei taimi ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi malanga konifelenisi lahi ʻoku fokotuʻu mai ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” (pe ko ha malanga konifelenisi ʻe taha ʻoku nau ʻiloʻi) fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Tuku ke nau vahevahe nounou mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau akó. Ko e hā ʻoku tānaki mai ʻe he ngaahi pōpoaki ko ʻení ki he meʻa kuo tau ʻosi ako fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní mei he Sione 14–16?

ʻĪmisi
folofola ʻa Sīsū ki he kau ākongá

Ko e ʻOhomohe Fakaʻosí, tā fakatātaaʻi ʻe Clark Kelley Price

Sione 15:1–12

Ko e taimi ʻoku tau nofo ai ʻia Kalaisí, te tau ʻomi ha fua lelei mo maʻu ʻa e fiefiá.

  • Fakakaukau ke ʻomi ha kiʻi fuʻu ʻakau (pe ko hano fakatātā) ki he kalasí pea fakaʻaongaʻi ia ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukauloto ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e vainé mo e ngaahi vaʻá. Hili hoʻomou lau fakakalasi ʻa e Sione 15:1–12, te mou lava ʻo aleaʻi hono ʻuhinga ke “nofo ʻia [Kalaisí]” (Sione 15:4). ʻE lava ke vahevahe ʻe ha kau mēmipa tokosiʻi ʻa e founga ne nau ʻilo ai ʻoku moʻoni ʻa e Sione 15:5. (Vakai foki, lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”)

Sione 17

Ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻokú Na taha moʻoni.

  • Mahalo he ʻikai te ke lava ʻo akoʻi kotoa e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he Sione 17 ʻi ha fealēleaʻaki fakakalasi pē ʻe taha, ka ko ha founga ʻeni ʻe tokoni ke vakavakaiʻi ai ʻe he kalasí ha niʻihi ʻo kinautolu. Lisi ʻi he palakipoé ha ngaahi fakakaukau mei he Sione 17, hangē ko ʻení:

    • Ko ʻetau vā fetuʻutaki mo Sīsū Kalaisí

    • Ko e vā fetuʻutaki ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Tamaí

    • Ko ʻetau vā fetuʻutaki mo e toenga ʻo māmaní

    • Ko ʻetau vā fetuʻutaki ʻiate kitautolu ko ʻEne kau ākongá.

    Fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení pea lau ʻa e Sione 17, ʻo kumi e ngaahi veesi ʻoku felāveʻi mo iá. Kole ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau akó.

    ʻOku kaunga fēfē ʻetau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ki heʻetau ngaahi vā fetuʻutaki ʻiate kitautolú. ʻOku kaunga fēfē ʻetau ngaahi vā fetuʻutaki ʻiate kitautolú ki heʻetau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoní

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Nofo Maʻu ʻia Kalaisí.

ʻI he mahino ko e ongo foʻi lea nofo maʻú ʻoku ʻi ai ʻene ʻuhinga angamaheni mo e tuʻumaʻú mo e tukupaá, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani:

“Ko e ongo leva ʻoku ʻomi ʻe he foʻi [lea] ko ʻení ko e ‘nofo pē—ka ko e nofo ʻo taʻengata.’ … Haʻu, kae haʻú ke nofo. Haʻu mo ha loto-fakapapau mo e faʻa kātaki. …

“Naʻe pehē ʻe Sīsū, ‘Ka [mou] māvae mo au, ʻe ʻikai te mou faʻa fai ha meʻa’ [Sione 15:5]. ʻOku ou fakamoʻoni ko e moʻoni ia ʻa e ʻOtuá. Ko Kalaisi e meʻa kotoa kiate kitautolú pea ʻoku totonu ke tau ʻnofo maʻuʼ ʻiate Ia, ʻo ʻikai tukulolo, kae tuʻu maʻu, ʻo taʻengata. Koeʻuhí ke matala ʻa e fua mo e tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻuí, kuo pau ke tau piki maʻu kiate Ia, ko e Fakamoʻui ʻo kitautolu kotoá, pea ki Hono Siasí, ʻa ia ʻoku ui ʻaki Hono huafa māʻoniʻoní. Ko e vainé Ia, ko e maʻuʻanga moʻoni ʻo hotau mālohí pea mo e maʻuʻanga pē taha ʻo e moʻui taʻengatá. ʻIate Iá, he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau kātakí ka te tau ikuna foki mo fakaʻeiʻeiki ʻi he ngāue toputapú ni ʻa ia he ʻikai ke ne teitei liʻaki kitautolú” (“Abide in Me,” Liahona, Mē 2004, 32).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaafeʻi ʻa e Laumālié “Te tau lava ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke tokoni ki Heʻene fānaú ke nau ako ʻaki e Laumālié. Ke fai ʻeni, ʻoku tau fakaafeʻi e tākiekina ʻo e Laumālié ki heʻetau moʻuí pea tau poupouʻi e niʻihi ʻoku tau akoʻí ke nau fai e meʻa tatau pē. … ʻE lava ke fakaafeʻi mai e Laumālié ʻe he ngaahi hiva toputapú, folofolá, lea e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, fakahaaʻi ʻo e ʻofá mo e fakamoʻoní, mo e ngaahi momeniti fakalaulaulotó.” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 10).

Paaki