Fegaiga Fou 2023
7–13 Aokuso. Roma 1–6: “O Le Mana Lava Lea o le Atua e Ola Ai”


“7–13 Aokuso. Roma 1–6: ‘O Le Mana Lava Lea o le Atua e Ola Ai’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2023 (2022)

“7–13 Aokuso. Roma 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Aoga Sa: 2023

Ata
O Paulo o loo tusia se tusi

7–13 Aokuso

Roma 1–6

“O Le Mana Lava Lea o le Atua e Ola Ai”

Faitau ma le agaga tatalo le Roma 1–6 ma mafaufau i tagata o lau vasega. O le a fesoasoani lenei mea e te nofouta ai i uunaiga a le Agaga a o e sauni e aoao atu.

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Mafaufau e tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e suesue ai le Roma 1–6 mo se fuaiupu na fesoasoani le Agaga Paia ia i latou e malamalama atili ai. Ona mafai lea ona latou faasoa le fuaiupu na latou filifilia ma se tasi o nofo latalata i ai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Roma 1:16–17

“Ou te le ma i le talalelei a Keriso.”

  • E toatele tagata na i ai ni aafiaga na tauemuina ai i latou mo o latou talitonuga. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega pe a latou oo i na aafiaga, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau le Roma 1:16–17 ma mafaufau i tulaga mai le tusi o Galuega lea sa faaalia ai e Paulo sa lei ma o ia i le talalelei. Atonu e mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai ni mafuaaga latou te lagona ai le le mama i le talalelei a Iesu Keriso. Pe mafai ona latou faasoa mai ni aafiaga sa latou faaalia ai pe sa faaalia foi e isi, latou te lei mama i le talalelei.

    Ata
    tagata o le vasega o loo sii i luga o latou lima

    E mafai ona tatou le mama e faasoa atu a tatou molimau o le talalelei.

Roma 2:28–29

O le avea moni ma soo e maua i a tatou tautinoga i totonu, ae le na o a tatou faatinoga.

  • E faapefea ona tatou iloiloina o tatou lava tulaga o le avea ma soo? O le fautuaga a Paulo i tagata Roma e mafai ona fesoasoani ia i tatou e manatua ai ia taulai atili atu i “le loto [ma] le agaga” (Roma 2:29) nai lo faatinoga i fafo. Ina ia fesoasoani i lau vasega ia malamalama i le fautuaga a Paulo, e mafai ona e tusia i luga o le laupapa le anotusi mai le Roma 2:28–29 . Sui le upu Iutaia i le Au Paia o Aso e Gata Ai ae o le upu peritomeina i le o le feagaiga. O le a se mea ua faaopoopo e lenei suiga i lo tatou malamalama i aoaoga a Paulo? E mafai foi ona outou talanoaina faataitaiga o mea tatou te faia o ni tagata o le Ekalesia ia e sili atu le anoa ma mamana pe a faia “i le loto lea, o loo i la le agaga lea” (Roma 2:29).

Roma 3–6

“Ua silisili lava le alofa tunoa, ina o faateleina le agasala.”

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i aoaoga a Paulo e uiga i le faatuatua, galuega, ma le alofa tunoa? Mafaufau e faailoa atu vaaiga nei e lua e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama, e le tatau ona tatou vaai i a tatou galuega lelei o se auala e faamaonia ai lo tatou agavaa, pe tatau ona tatou vaai atu i le alofa tunoa o Keriso o se pogai e ’alo i ai i a tatou measese ma agasala. E mafai e tagata o le vasega ona sue ni upumoni i le Roma 3:20–31; 5:1–2; 6:1–2, 21–23 e mafai ona fesoasoani ai ia Gloria ma Justin. O a isi upumoni o i ai i le “Punaoa Faaopoopo” o le a fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama ai i le taua o le faia o galuega amiotonu ma le alofa tunoa o Keriso?

    Vaaiga Faataitai 1

    O se uo e igoa ia Gloria ua lagona le lofituina i ana taumafaiga ina ia avea ma se soo faamaoni. E galue malosi o ia e fai mea uma ua ia manatu e tatau ona ia faia, ae e masani ona popole faapea, e le lava ana taumafaiga. E mafaufau o ia, “O lava ea lo’u lelei?” “Pe o le a talia ea au e le Alii?”

    Vaaiga Faataitai 2

    O se uo e igoa ia Justin e le popole tele i le faia o filifiliga amiotonu. E talitonu o ia i a Iesu Keriso, e auai i ana fonotaga faalelotu, ma o ia o se tamā agaalofa ma se tuaoi lelei. Ae peitai, ua filifili o ia e le ola i tulaga faatonuina o le a agavaa ai o ia mo se pepa faataga o le malumalu. A taumafai lona aiga ma uo e uunaia o ia ia saunia mo le malumalu, e tali atu o ia, “O au o se tagata lelei. Ou te faatuatua ia Keriso. Ua uma ona Ia totogia le tau mo au agasala, ma ou te manatu o le a Ia le taofia a’u i fafo o le malo selesitila i ni faafitauli laiti faapena.”

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Faatuatua, alofa tunoa, ma galuega.

Vaaiga Faataitai 1

  • Eteru 12:27

  • Moronae 10:32–33

  • J. Devn Cornish, “O Lava Ea Lou Lelei? Pe O Le A Ou Ausia Ea?,” Liahona, Nov. 2016, 32–34

  • Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf : “E le mafai ona faatauina le faaolataga i tupe o le usiusitai; ae e faatauina i le toto o le Alo o le Atua. … “O le alofa tunoa o se meaalofa a le Atua, ma o lo tatou manao ina ia usiusitai i poloaiga taitasi a le Atua, o le aapa atu lea o lo tatou lima faaletino ia maua lenei meaalofa paia mai i lo tatou Tama Faalelagi” (“O Le Meaalofa o le Alofa Tunoa,” Liahona, Me 2015, 109–10).

Vaaiga Faataitai 2

  • Iakopo 2:17–26

  • Helamana 12:23–24

  • D. Todd Christofferson, “Tumau i Lo’u Alofa,” Liahona, Nov. 2016, 48–51

  • Na aoao mai Peresitene Uchtdorf: “Afai o le alofa tunoa o se meaalofa a le Atua, aisea la ua taua tele ai le usiusitai i poloaiga a le Atua? Aisea e ātu ai i poloaiga a le Atua—po o le salamo, mo lena mea? … O lo tatou usiusitai i poloaiga a le Atua e sau mai se taunuuga masani o lo tatou alolofa ma le loto faafetai faifaipea mo le agalelei o le Atua. O lenei ituaiga o alofa faamaoni ma le loto faafetai o le a tuufaatasia faavavega ai a tatou galuega ma le alofa tunoa o le Atua” (“O le Meaalofa o le Alofa Tunoa,” 109).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

O lou valaauga ua musuia. I le avea ai ma se faiaoga, ua valaauina oe e le Alii e faamanuia Lana fanau. E finagalo le Alii e te manuia, o lea a o e ola agavaa i Lana fesoasoani, o le a Ia tuu atu ia te oe le faaaliga o loo e sailia. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,5.)

Lolomi