Fuakava Foʻoú 2023
13–19 Nōvema. Sēmisi: “Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó”


“13–19 Nōvema. Sēmisi: ‘Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2023 (2023)

“13–19 Nōvema. Sēmisi,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2023

toʻu tupu ʻoku nau fakamaʻa ha holisi

13–19 Nōvema

Sēmisi

“Ke Fai ʻe Kimoutolu ki he Folofolá, pea ʻOua Naʻa Ngata ʻi he Fanongó”

Kimuʻa peá ke lau e lēsoni ko ʻení, lau e Tohi ʻa Sēmisí pea tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻú. Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ke maʻu te ne faitāpuekina mo fakamaamaʻi ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí?

fakaʻilonga ʻo e feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi veesi mei he tohi ʻa Sēmisí ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kinautolu ke nau “fai … ki he folofolá” (Sēmisi 1:22). Kapau ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha, te nau toe lava foki ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻoku fie maʻu ke nau ngāue ki aí, fakafoʻituitui pe ko e fakafāmilí.

fakaʻilonga ʻo e akoʻí

Akoʻi ʻa e Tokāteliné

Sēmisi 1:5–6

ʻI he taimi ʻoku tau kole ai ʻi he tuí, ʻoku foaki lahi ʻe he ʻOtuá.

  • Naʻe tākiekina ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Sēmisi 1:5–6 ʻa Siosefa Sāmita ki ha aʻusia liliu-moʻui fakalaumālie, pea ʻe lava ke nau tāpuekina kitautolu takitaha ʻi ha ngaahi founga ʻe niʻihi. Mahalo te ke lava ʻo hiki ha ngaahi fehuʻi, hangē ko ʻení, ʻi he palakipoé pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto fakalongolongo ki ai: Ko e hā ha ivi tākiekina kuo maʻu ʻe he Sēmisi 1:5–6 ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā kuo akoʻi atu ʻe he aʻusia ʻa Siosefa Sāmita mo e ngaahi veesi ko ʻení, fekauʻaki mo e kumi ki he poto fekauʻaki mo hoʻo ngaahi fehuʻí? (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:10–17). Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo nau akoʻi atu [ʻoku] moʻoni e fakamoʻoni ʻa Sēmisí”? (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:26). Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu, ʻi he hili ʻenau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

  • Mahalo naʻa lava e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻo toe fakalea e Sēmisi 1:5–6 ʻaki e lea ʻanautolu pē. ʻOku tokoni fēfē nai ʻeni ke mahino ange ʻa e ngaahi veesi ko ʻení? Mahalo te mou fie aleaʻi fakataha ʻa e ʻuhinga ʻo ha ngaahi foʻi lea ʻe niʻihi mei he ngaahi veesi ko ʻení.

Sēmisi 1:2–4; 5:7–11

Kapau te tau kātaki ʻi he faʻa kātaki, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ki he haohaoá.

  • Ke kamataʻi hano aleaʻi ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e faʻa kātakí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia naʻe pau ai ke nau faʻa kātakí mo e meʻa ne nau ako mei he aʻusia ko iá. Hili ia pea te nau toki fakatotoloʻi ʻi he Sēmisi 1:2–4; 5:7–11 ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusiá. Te nau ala ʻilo foki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni faingofua ʻi he vitiō “Hoko Atu ʻi he Faʻa Kātaki” (ChurchofJesusChrist.org) pe ko e pōpoaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa “Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātakí” (Liahona, Mē 2010, 56–59). ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo e faʻa kātakí ʻi heʻenau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. Ko e hā kuó ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulaki ʻa e faʻa kātakí?

2:3

Sēmisi 1:3–8, 21–25; 2:14–26

“Ko e tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué ʻoku mate ia.”

  • Ko e founga ʻe taha ke aleaʻi ai e ngaahi akonaki ʻa Sēmisi fekauʻaki mo e tuí mo e ngāué ko hano vaeua hoʻo kalasí ki ha kulupu ʻe ua—taha ke nau kumi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe he tuí ʻa e ngāué pea ko e tahá ke nau kumi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ʻe heʻetau ngāué ʻa e tuí. Ke fai ʻení, te nau lava ʻo lau ʻa e Mātiu 7:21–23; Sēmisi 1:6–8, 21–25; 2:14–26; mo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19. Hili ia pea te nau lava leva ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú mo aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakatou fie maʻu ai ʻa e tuí mo e ngāué.

    lotu ʻa ʻĒpalahame ʻi tuʻa ʻi hono fale fehikitakí

    “Naʻe tui ʻa ʻĒpalahame ki he ʻOtuá, pea naʻe lau ia kiate ia ko e māʻoniʻoni” (Sēmisi 2:23). Abraham on the Plains of Mamre [Ko ʻĒpalahame ʻi he Maʻomaʻonganoa ʻo Mamilí], tā valivali ʻe Grant Romney Clawson

  • Ke tokoni ke fakalaulauloto lahi ange e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he kupuʻi lea ʻiloa ko e “Tui taʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku maté” (Sēmisi 2:26), te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ʻa e sētesi ko ʻení: Ko e tui taʻe ʻi ai ha ngaahi ngāué ʻoku tatau ia mo e taʻe ʻi ai ha . Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha founga lelei ke fakakakato ai e sētesí, pea tuku ke nau hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻi he palakipoé. Ko e hā te tau lava ʻo fai ke hokohoko atu hono ngāueʻi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

Sēmisi 2:1–9

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku tau ʻofa ki he kakai kotoa pē, neongo pe ko e hā honau ngaahi tūkungá.

  • Ke tokoni ke fakaʻaiʻai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakahaaʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ki he tokotaha kotoa neongo pe ko e hā honau tūkunga pe fōtunga ki tuʻá, te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fetongitongi ʻi hono lau e ngaahi veesi mei he Sēmisi 1:9–11; 2:1–9; 5:1–6. Aleaʻi ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “filifilimānako ki he kakaí”? (Sēmisi 2:9). Ko e hā ʻoku faʻa kehe ai hotau angá kiate kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau paʻangá, ongoongoa, pe mālohí ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai peheé? Te tau lava fēfē ke fakaʻehiʻehi mei he kehe hotau angá ki ha kakai tuʻunga ʻi honau ngaahi tūkungá? Ko e hā e founga ʻoku koloaʻia taha ai ʻa e kau muimui faivelenga ʻo e Fakamoʻuí? (vakai, Sēmisi 2:5).

Sēmisi 3

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi lea ʻoku tau fakaʻaongaʻí ha mālohi ke uesia pe tāpuekina ʻa e niʻihi kehé.

  • ʻE lava ke ʻomi ʻe he ngaahi fakatātā lelei naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisí ha fakatokanga mo fakaʻaiʻai kitautolu ke tau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea—ʻoku fakatou tohi mo lea ʻakí—ke langaki hake ʻa e niʻihi kehé. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau vave ʻa e Sēmisi 3, ʻo kumi ʻa e fakafehoanaki naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Sēmisi ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe he ngaahi foʻi leá ʻo uesia pe tāpuekina ʻa e niʻihi kehé; ʻe ʻi ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí te nau fiefia ke tā fakatātaaʻi ʻa e meʻa ne nau maʻú. ʻOku fakatātaaʻi fēfē ʻe he ngaahi fakafehoanaki ko ʻení e ngaahi fakahinohino ʻa Sēmisi ʻi he vahe ko ʻení? Hangē ko ʻení, ʻe founga fēfē ha tatau ʻetau ngaahi leá mo ha afi? Mahalo naʻa lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia ʻokú ne fakahaaʻi e mālohi ʻe lava ke maʻu ʻe he leá. Te ke ala fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ai e faleʻi ʻa Sēmisí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Poupouʻi ha ʻātakai ʻoku fakaʻapaʻapá. “Tokoni ke mahino ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻoku nau tokoni kotoa ki he laumālie ʻo e kalasí. Poupouʻi kinautolu ke nau tokoni atu ke fokotuʻu ha ʻātakai ʻoku tauʻatāina, ʻofa, mo fakaʻapaʻapa ke ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻokú ne tauʻatāina ke vahevahe ʻene ngaahi aʻusiá, fehuʻí, mo e fakamoʻoní” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 15).