Fuakava Motuʻá 2022
14–20 Māʻasi. Sēnesi 42–50: “Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei”


“14–20 Māʻasi. Sēnesi 42–50: ‘Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“14–20 Māʻasi. Sēnesi 42–50,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Siosefa ‘o ‘Isipité

Tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa ‘o ‘Isipité ʻe Robert T. Barrett

14–20 Māʻasi

Sēnesi 42–50

“Naʻe Puleʻi Ia ʻe he ʻOtuá ke Lelei”

Naʻe pehē ʻe ‘Eletā Tēvita A. Petinā, “Ko e mahino fakalaumālie kuo faitāpuekina ʻaki koe mo au ke ta maʻú … he ʻikai lava ia ke foaki ki ha tokotaha kehe” (“Seek Learning by Faith,” Liahona, Sepitema. 2007, 67). Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau maʻu e mahino fakalaumālié?

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faingamālie ke vahevahe ha meʻa naʻe ʻuhingamālie kiate kinautolu ʻi heʻenau ako folofola fakataautaha mo fakafāmilí, te ke lava ʻo fai e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí: Ko e hā ha veesi ʻi he ngaahi vahe ko ʻení naʻá ne maʻu hoʻo tokangá? Ko e hā ha veesi naʻá ke fakatokangaʻi kuó ke lau ʻo laka hake he tuʻo tahá? Ko e hā ha veesi naʻá ke vahevahe mo ha taha? Ko e hā ha veesi naʻe iku ai ki ha fealeaʻaki fakatupu fakakaukau mo ho fāmilí pe ngaahi kaungāmeʻá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Sēnesi 45:1–15; 50:15–21

‘Oku ʻomi ʻe he faʻa fakamolemolé ʻa e melinó.

  • Kimuʻa peá ke kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e meʻa naʻe akoʻi ʻe he aʻusia ʻa Siosefa kau ki he faʻa fakamolemolé, ʻe ala tokoni haʻo tuku ke fakamatalaʻi ʻe ha taha e talanoa ʻi he Sēnesi 37; 39–45. Ko e hā naʻe mei faingataʻa ai kia Siosefa ke fakamolemoleʻi hono ngaahi tokouá? Ko e hā ha ngaahi aʻusia pe ʻulungaanga naʻá ne ʻoange kia Siosefa e mālohi ke faʻa fakamolemolé? (vakai ki he sīpinga ʻi he, Sēnesi 45:1–15 pe 50:15–21). ‘E tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he sīpinga ʻa Siosefá ke tau faʻa fakamolemole angé?

      ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ne hoko mei hono fakamolemoleʻi ʻe Siosefa hono ngaahi tokouá? ʻE lava ke mālie hono fakafehoanaki e ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he fāmili ʻo Sēkopé he kamataʻanga ʻo e talanoá (vakai ki he sīpinga ʻi he Sēnesi 37:3–11) mo honau tuʻunga ʻi he ikuʻangá (vakai, Sēnesi 45:9–15; 50:15–21). Ko e hā e fatongia ʻo e fakamolemolé naʻe makatuʻunga ai e liliu ʻi he fāmili ʻo Siosefá? Ko e hā naʻe mei hoko kapau naʻe ʻikai loto fiemālie ʻa Siosefa ke faʻa fakamolemole? ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoni ai e talanoa ko ʻení ki hono ikunaʻi ʻe he ngaahi fāmili he ʻaho ní e fekeʻikeʻí mo e meheká.

Sēnesi 45:5–11; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi, 50:24–38 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá)

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngāue ʻa Siosefa, Mōsese, mo Siosefa Sāmitá e misiona ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku tau ʻiloʻi ʻi he maama lahi ange ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ko Siosefa, ʻa ia naʻá ne fakahaofi hono fāmilí mei he hongé, naʻá ne toe kikiteʻi e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻe lava ke maʻu ha ʻaho ʻo fakafou ʻia Mōsese mo Siosefa Sāmitá. Pea ʻoku tataki ʻe he kau palōfitá ni kitautolu kotoa ki hotau Tokotaha Faifakahaofi Lahi ko Sīsū Kalaisí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vakai ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ngāue ʻa e kau palōfita ʻe tolu ko ʻení, te ke lava ʻo tā ha fakatātā ʻi he palakipoé ʻoku faitatau mo ia ʻoku ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” ʻE lava ke ngāue fakataha e kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakafonu ia. Hili iá, te nau lava ʻo tānaki atu ha ngaahi kōlomu ʻokú ne fakamatalaʻi e ngāue ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité, Mōsese, mo Siosefa Sāmitá, ʻo fakaʻaongaʻi e meʻa naʻa nau ako mei he Sēnesi 45:5–11 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:24–38 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá). ‘Oku fakamoʻoni fēfē e ngaahi ngāue ʻa e kau palōfita ko ʻení mo tuhu ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí? (Ki ha ngaahi sīpingaʻe niʻihi ʻoku faitatau ai e moʻui ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité mo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, vakai, Sēnesi 37:3 mo e Mātiu 3:17; Sēnesi 37:26–28 mo e Mātiu 26:14–16; Sēnesi 45:5–7 mo e Luke 4:18; mo e Sēnesi 47:12 mo e Sione 6:35; vakai foki, Mōsese 6:63.)

    ʻĪmisi
    Mamata ʻa Siosefa ‘o ‘Isipité ʻi ha mata meʻa-hā-mai ki hono maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá

    Tā fakatātaaʻi ʻo Siosefa ‘o ‘Isipité ʻe Paul Mann

Sēnesi 50:19–21

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻuhingamālie hotau ngaahi faingataʻá.

  • Neongo ne ʻikai fuʻu mahino kiate ia lolotonga ʻene foua e fuʻu faingataʻá, ka naʻe toki lava ʻa Siosefa ʻo vakai atu ki hono faingataʻaʻia ʻi ʻIsipité peá ne ʻilo ai “naʻe puleʻi ia ʻe he ʻOtuá ke lelei” (Sēnesi 50:20). Kapau ne tau lava ʻo ʻaʻahi kia Siosefa lolotonga ʻene ʻi he luó pe ʻi he fale fakapōpulá, ne mei fēfē nai haʻatau fakafiemālieʻi ia? ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he fakakaukau ʻoku ʻomi ʻi he Sēnesi 50:19–21 lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá? Mahalo naʻa loto lelei e kalasí ke nau talanoa ki he ngaahi founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻo aʻu ki he ngaahi aʻusia faingataʻa kuo nau fouá.   Ko e hā ʻoku tānaki mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122 ke mahino kiate kitautolu e tefitoʻi moʻoni ko ení?

ʻĪmisi
additional resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

ʻOku fakamoʻoni e moʻui ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi mo Hono misioná.

‘E lava ke fakamanatu mai ʻe he moʻui ʻa Siosefa ‘o ‘Isipité, Mōsese, mo Siosefa Sāmita ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke fakafonu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e saati ko ʻení pea tānaki atu ha ngaahi kōlomu maʻa Siosefa ‘o ‘Isipité (vakai, Sēnesi 45:5–11), Mōsese (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:24, 29, 34–36 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]), mo Siosefa Sāmita (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Sēnesi 50:26–28, 30–33 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]).

Sīsū Kalaisi

Ko hai naʻe fakahaofí?

Ko e hā naʻe fakahaofi mei aí?

Ko e hā naʻe fai ke fakahaofi kinautolú?

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fai ha ngaahi fehuʻi ʻokú ne fakaafeʻi e fakamoʻoní. ʻE lava ke hoko hono fai ha ngaahi fehuʻi ʻoku poupouʻi ai e kau akó ke fai ʻenau ngaahi fakamoʻoní, ko ha founga lelei ke fakaafeʻi ʻaki ʻa e Laumālié. Hangē ko ení, ʻi hoʻo akoʻi e Sēnesi 45:1–15, te ke lava ʻo fai ha fehuʻi hangē ko e “Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ko ha ola ʻo hono fakamolemoleʻi ha taha?” (vakai, Faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí, 32).

Paaki