Fuakava Motuʻá 2022
28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33: “Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa [e ʻEikí]”


“28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33: ‘Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa [e ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“28 Fēpueli–6 Māʻasi. Sēnesi 28–33,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022

ʻĪmisi
Temipale Tijuana Mexico

28 Fēpueli–6 Māʻasi

Sēnesi 28–33

“Ko e Moʻoni ʻOku ʻi Heni ʻa [e ʻEikí]”

ʻI hoʻo teuteu ke faiakó, fakakaukau ʻi he faʻa lotu pe ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Sēnesi 28–33 ʻe ʻaonga lahi taha ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí. ‘Oku taumuʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke tānaki atu ki hoʻo ako fakataautahá mo e ueʻi fakalaumālié.

Lekooti Hoʻo Ngaahi Ongó

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko e tāpuaki ʻe taha ʻo e fakatahataha mai ki ha kalasi Lautohi Faka-Sāpaté ko e lava ʻa e kau mēmipá ʻo fetokoniʻaki ke ʻuhingamālie ʻa e folofolá. Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe mo ha taha ʻoku tangutu ofi ki ai ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako e folofolá he uike ní. ʻE lava ke fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau aleaʻí. ʻE lava ke kamata mei heni e fealeaʻaki hoʻo kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Sēnesi 28:10–22

ʻOku tau fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé.

  • Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke ʻuhingamālie ʻa e aʻusia ʻa Sēkope ʻi Pētelí, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Sēnesi 28:10–22? Te nau lava ʻo kamata ʻaki hano toe vakaiʻi ʻo e Sēnesi 27:41–45; 28:1–5 mo fakakaukau ki he moʻui ʻa Sēkopé he taimi ko iá. Naʻe mei ongoʻi fēfē nai ʻa Sēkope? ʻE lava leva ke vakai e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he Sēnesi 28:10–22. Naʻe tāpuakiʻi fēfē ʻe he aʻusiá ni ʻa Sēkopé? Naʻe mei fakafiemālieʻi fēfē nai ia? ʻE ueʻi fēfē nai kitautolu ʻe he aʻusia ʻa Sēkopé, ʻi heʻetau moihū ʻi he temipalé? ʻE lava foki ʻe he kalasí ʻo hiva, lau, pe fanongo ki he “Ofi Hoku ʻOtuá,” ʻa ia ʻoku fakatefito ʻi he ngaahi veesi ko ʻení (Ngaahi Himi, fika 49). Te nau lava ʻo vahevahe ha ngaahi kupuʻi lea mei he hivá pe mei he Sēnesi 28:10–22 ʻokú ne fakamanatu ange kiate kinautolu e ngaahi aʻusia naʻa nau maʻu ʻi heʻenau feinga ke ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí.

  • Kuo faʻa fakafehoanaki e tuʻunga naʻe mamata ki ai ʻa Sēkope ʻi heʻene misí, ki he ngaahi fuakava fakatemipalé. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali pe tā ha fakatātā ʻo ha tuʻunga mo ha temipale. ʻE lava ke toe vakaiʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Sēnesi 28:10–22 pea talanoa fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he tuʻunga ʻi he misi ʻa Sēkopé fekauʻaki mo e temipalé. Ko e hā mo ha toe meʻa ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakamanatu mai e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu koeʻuhi ko ʻetau ngaahi fuakava fakatemipalé?  

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi talaʻofa ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻe fakafoʻou ʻe he ʻEikí mo Sēkopé, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau lau e Sēnesi 28:10–15 pea talanoa fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení he ʻaho ní (vakai foki, Sēnesi 12:2–3). Te nau lava foki ʻo lau e fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé,” ʻo fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Naʻe tāpuekina fēfē ʻa Sēkope ʻaki e ngaahi talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he Sēnesi 28:10–15? Ko e hā ha ngaahi fehokotaki ʻoku tau vakai ki ai ʻi he vahaʻa taimi ne hoko ai e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Sēnesi 29 mo e 30 (Mali ʻa Sēkopé mo hono fāʻeleʻi ʻo ʻene fānaú)? ‘Oku tāpuekina fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú?

ʻĪmisi
fekita ʻa Sēkope mo ʻĪsoá

Tā fakatātā ʻo e fekita ʻa Sēkope mo ʻĪsoá, ʻe Robert T. Barrett

Sēnesi 32–33

‘E lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau ikunaʻi e ngaahi fetaʻemahinoʻaki ʻi hotau ngaahi fāmilí.

  • ʻE lava ke ongo fakalaumālie ʻa e Sēnesi 32–33 ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku nau fie maʻu ke fakaleleiʻi honau ngaahi vā fakafāmilí. ʻE ala tokoni hano kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Sēnesi 27. ʻOku kau ʻi he lēsoni ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ha ngaahi fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai ʻi hono ako e Sēnesi 32–33. ʻE lava ke fili ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fekumi ki he talí ʻi he ngaahi vahé. Mahalo foki te nau loto-fiemālie ke vahevahe e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi hono fakamālohia e ngaahi vā fetuʻutaki faingataʻa ʻi honau ngaahi fāmilí. Poupou‘i kinautolu ke nau talanoa ki he founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku tau fuakava ʻi he papitaisó ke ngāue maʻá e ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakavá ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití, pea fakahaaʻi ai ʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ia ʻoku ohi ai kitautolu ko Hono ngaahi foha mo e ʻofefine pea tau hoko ai ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine. Ko e tamai ia ʻo ʻetau moʻui foʻoú. Te tau lava ke hoko ai ʻi he temipale māʻoniʻoní ko e kaungā ʻea hoko ki he ngaahi tāpuaki ʻo ha fāmili taʻengata, ʻo hangē ko e talaʻofa naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope pea mo honau hakó. Ko ia ʻoku hoko ai e mali fakasilesitialé ko e fuakava ia ki he hakeakiʻí.

“ʻI heʻetau ʻilo ko ia ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko hai kitautolu mo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú. ʻOku tohi ʻEne fonó ʻi hotau lotó. Ko Ia hotau ʻOtuá pea ko Hono kakai kitautolu. Neongo e faingataʻá, ka ʻe kei tuʻu taʻe ueʻia pē e fānau moʻui tukupā ia ʻoe fuakavá. ʻI he taimi ʻoku tō loloto ai e tokāteliné ʻi hotau lotó, ʻoku melie pē e huhu ia ʻo e maté pea toe fakamālohia hotau mālohinga fakalaumālié” (“Ngaahi Fuakavá,” Liahona, Nōvema 2011, 88).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tokoni‘i e kau akó ke nau ngāueʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālié. “Ko e ului moʻoní ʻoku mahulu hake ia ʻi he ongoʻi pē hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní ki hotau lotó; kuo pau ke tau ngāueʻi e ngaahi moʻoni ko iá. Makehe mei hono tokoniʻi e kau akó ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e Laumālié, tokoni ke nau ngāue ki he ngaahi ueʻi oku nau maʻú” (Faiako ʻi he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 10).

Paaki