Fuakava Motuʻá 2022
7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Soeli: “Te U ʻOfa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu”


“7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Soeli: ‘Te U ʻOfa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“7–13 Nōvema. Hōsea 1–6; 10–14; Soeli,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
ongomeʻa mali ʻi he temipalé

7–13 Nōvema

Hōsea 1–6; 10–14; Soeli

“Te U ʻOfa Mataʻataʻatā Kiate Kinautolu”

ʻI hoʻo ako mo teuteu he uike ní, fakakaukau pe ko e fē ʻi he ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa mo langaki moʻui mei he ongo tohi ʻa Hōsea mo Soelí ʻe ala tokoni ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako he uike ní, te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau hiki ʻi he palakipoé ha foʻi lea pe kupuʻi lea ne ueʻi fakalaumālie kinautolu lolotonga ʻenau akó. Hili iá, te nau lava ʻo vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻuhingamālie ai ʻa e foʻi lea pe kupuʻi lea ko iá kiate kinautolú. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ko ʻení ke tataki e toenga hoʻomou fealeaʻakí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Hōsea 1–3; 14

ʻOku fakaafeʻi maʻu pē ʻe he ʻEikí kitautolu ke tau foki kiate Ia.

  • Te ke lava ʻo kamata ha fealeaʻaki ki he Hōsea 1–3 ʻaki haʻo tohi ʻa e foʻi lea nofomali ʻi he palakipoé pea kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lisi ʻa e ngaahi foʻi lea ʻoku ʻalu fakataha mo e nofomalí. Ko e hā ha founga ʻoku tatau ai ʻa hono fakahoko ha fuakava mo e ʻEikí pea mo e nofomalí? Ko e hā e founga ʻoku tatau ai ʻa hono maumauʻi ʻo e fuakava ko iá mo e taʻe-angatonu ki ha hoa malí? (vakai, Hōsea 2:5–7,13). ʻE lava leva ke talanoa ʻa e kalasí ki he founga ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe he vā ʻo Hōsea mo Komelá ʻa e vā ʻo e ʻEikí mo Hono kakaí. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Hōsea 2:14–23 mo e Hōsea 14 fekauʻaki mo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí? Te tau fakahaaʻi fēfē ki he ʻEikí ʻetau ʻofa mo e mateaki kiate Iá?

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻi heHōsea 14 ʻa e ngaahi talaʻofa fakaʻofoʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻo kapau te nau foki mai kiate Ia. Mahalo ʻe lava ke fekumi e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he vahe ko ʻení ki he ngaahi talaʻofa ko ʻení. Ko e hā e meʻa ne folofola ʻe he ʻEikí te Ne fakahokó? Ko e hā nai e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ʻofa mataʻataʻatā kiate kinautolú” (veesi 4). Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi heliaki ki he ʻakaú ʻi he veesi 5–8 fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí maʻatautolú, ʻo kau ai e ngaahi tāpuaki ʻo e fakatomalá?

    ʻĪmisi
    fefine ʻoku tangutu he kelekelé mo ha tangata ʻoku hili hono nimá ʻi he ʻulú

    Ko e angahala ko Komelá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa ʻIsileli, naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha huhuʻi. Tā fakatātaaʻi ʻe Deb Minnard, laiseni mei he goodsalt.com

Hōsea 6:6; Soeli 2:12–13

Ko e līʻoa ki he ʻOtuá kuo pau ke ongoʻi ia ʻi he lotó, kae ʻikai ko hono fakahaaʻi pē ki tuʻá.

  • ʻOku lave ʻa eHōsea 6:6 mo e Soeli 2:12–13 ki he feilaulau ʻaki ʻa e monumanú mo hono hae ʻo e valá ko ha fakaʻilonga ʻo e loto-tautea. Neongo ʻoku ʻikai maheni ke fakahoko ʻa e ngaahi tōʻonga ko iá he kuongá ni, ka ʻe lava ke fakatupu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ki he ʻEikí. ʻE lava ke mou lau fakataha ʻa e Hōsea 6:6 pea aleaʻi e ʻuhinga ʻo e veesi ko ʻení. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e Mātiu 9:10–13 pea mo ha niʻihi ke nau lau ʻa e Mātiu 12:1–8. ʻE lava leva ke feakoʻiʻaki ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hoko ʻi he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ke mahino kiate kitautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Hōsea 6:6. ʻE lava fēfē ke tau moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hotau kuongá?

    Te mou lava foki ke lau fakataha ʻa e Soeli 2:12–13 pea aleaʻi ʻa e ʻuhinga ke haehae hotau lotó kae ʻikai ko hotau valá pē. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ke hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí?

Soeli 2

“Te u huaʻi hoku laumālié ki he kakai kotoa pē.”

  • Ke kamata ha fealeaʻaki ʻo e Soeli 2, te ke lava ʻo vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne lea ʻaki ʻe Molonai fekauʻaki mo e fakahā ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai kia Siosefa Sāmita ʻi he 1823 (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41). ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e anga ʻenau ongo ki hono fakakakato ʻo e ngaahi kikite ʻi he Soeli 2:28–32 ʻi hotau kuongá. Te mou lava foki ke aleaʻi ʻa e founga ʻoku felāveʻi ai ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé” ki he kikite ʻa Soelí. ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e ʻuhinga kiate kinautolu ke ongoʻi ha taumalingi hifo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau moʻui fakaʻahó. Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai kapau te tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e taumalingi hifo ko iá? Te tau tokoniʻi fēfē “[ʻetau] ngaahi fohá mo [ʻetau] ngaahi ʻofefiné” ke nau maʻu iá? (veesi 28).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

“ʻE lava ke tau falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne tataki kitautolu.”

Ne akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo pehē:

“ʻOku tau faʻa ʻai ke faingataʻa ʻa ʻetau maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá. Ko ʻeku ʻuhinga ki aí ko e talaʻofa ʻo e fuakavá ko e taimi te tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe lava ke tau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua. Ka ʻoku tau talanoa ki ai pea tau ʻai ia ʻo hangē leva ʻa hono fanongoa ʻo e leʻo ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié ko ha meʻa ʻoku hāhāmolofiá. … ʻOku totonu ke ʻiate kitautolu [ʻa e Laumālié] he taimi kotoa pē. ʻO ʻikai ʻi he foʻi sēkoni kotoa pē, ka kapau ʻoku fai ʻe ha taha ʻa hono lelei tahá—ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke haohaoa—ka ʻo kapau ʻokú ke fai ʻe koe mo au hota lelei tahá, pea ʻoku ʻikai ke tau fai ha maumaufono mamafa, pea ʻe lava leva ke tau falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne tataki kitautolu.…

“…ʻOku tau ngali tui ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakaʻohovale mo lahi mo fakafokifā, kae hili ko iá ʻoku nonga mo leʻosiʻi mo fakakongokonga ʻi he fakalau ʻa e taimí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke fakatokangaʻi ʻokú ke maʻu ha fakahā ʻi he taimi ko ia ʻokú ke maʻu ai ʻa e fakahaá” (“ʻEletā David A. Bednar Discussion” [efiafi mo ha Taki Māʻolunga, 7 Fēpueli 2020], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Anga fakakaumeʻa ʻOku fie maʻu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻokú ke tokanga kiate kinautolu mo ʻenau tupulaki fakalaumālié. Ko ha founga lelei ʻe taha ke fakahaaʻi ai ʻeni kiate kinautolú ko hono talitali loto-māfana kinautolu ʻi heʻenau aʻu mai ki he kalasí. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 15.)

Paaki