Feagaiga Tuai 2022
12–18 Tesema. Malaki: “Ua Ou Alofa Atu ia te Outou, Ua Fetalai Mai ai Ieova”


“12–18 Tesema. Malaki: “Ua Ou Alofa Atu ia te Outou, Ua Fetalai Mai ai Ieova” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“12–18 Tesema. Malaki,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
faatagata o Keriso

12–18 Tesema

Malaki

“Ua Ou Alofa Atu ia te Outou, Ua Fetalai Mai ai Ieova”

O nisi sāvali i le Malaki atonu e faapitoa le tāua mo lau vasega e aoao. A o e suesue, tatalo ia iloa po o a na sāvali. O le faia o lenei mea o le a fesoasoani ia te oe e lagona le alofa o le Alii mo i latou e te aoaoina.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai ona e amata se talanoaga i le tusi a Malaki i le tusia o le upu Sāvali i le laupapa. Uunaia tagata o le vasega e faasoa mai ni sāvali tāua na latou maua i mataupu taitasi o le Malaki. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ma mafaufau loloto i mea ua faasoa mai, e mafai ona e tusia na sāvali i le laupapa.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Malaki 1:6–14

E manaomia e le Alii “le taulaga lelei.”

  • Ina ia uunaia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina i taulaga mai le Malaki 1:6–14, e mafai ona e valaaulia i latou e iloilo nei fuaiupu le leoa ma talanoaina ma se isi tagata o le vasega se mea e lei malamalama ai faitaulaga Isaraelu e uiga i taulaga. Aisea e finagalo ai le Alii mo le mea sili mai ia i tatou? E mafai e tagata o le vasega ona fai se lisi o taulaga, po o osigataulaga, tatou te faia i le Alii i aso nei. Mo mea taitasi i le lisi, e mafai ona latou talanoaina po o a taulaga e “leaga” po o se taulaga e “lelei” (Malaki 1:7,11).

Malaki 3–4

Ua faataunuuina valoaga a Malaki i aso e gata a.

  • E mafai ona e amata se talanoaga i le Malaki 3–4 e ala i le ta’u atu faapea na faasoa mai e Moronae ni fuaiupu mai nei mataupu ina ua ia faaali atu ia Iosefa Samita (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:36–39). O a upumoni i nei mataupu e lagona e tagata o le vasega atonu na faapitoa lava le tāua mo Iosefa—ma tatou—ia iloa? E mafai ona vaevae tagata o le vasega i vaega toalaiti ma lisi mai le tele o upumoni latou te mafaia. Uunaia vaega e faasoa mai a latou lisi ma talanoaina pe aisea e tāua ai nei upumoni i aso e gata ai.

Malaki 3:8–12

E tatala e le Alii pupuni o le lagi pe a tatou totogi a tatou sefuluai.

  • Ina ia uunaia tagata o le vasega e faasoa mai a latou molimau i le tulafono o le sefuluai, e mafai ona e valaaulia i latou e sue mataupu faavae i le Malaki 3:8–12 ma faasoa mai pe na faapefea ona latou iloa o nei mataupu faavae e moni. E mafai ona latou talanoa i le ala na faamanuiaina ai i latou e le Alii—faaleagaga ma faaletino—mo le totogiina o le sefuluai. Pe mafai ona latou talanoaina lesona i le sefuluai na faasoa mai e Elder David A. Bednar i lana sāvali “O Pupuni o le Lagi” (Liahona, Nov. 2013, 17–20) ma faasoa mai mea na latou aoaoina a o latou taumafai e ola i lenei tulafono.

  • Fai i tagata o le vasega e faitau le leoa le Malaki 3:8–12 a o mafaufau loloto i le ala latou te ono aoaoina ai se tasi pe aisea e finagalo ai le Alii tatou te totogi le sefuluai. E mafai foi ona latou faitau le saunoaga a Peresitene Gordon B. Hinckley i le “Punaoa Faaopoopo.” O le a se mea tatou te mananao i isi ia malamalama i ai e uiga i le sefuluai? Mo se faataitaiga, o le a le uiga o le totogi o le sefuluai? Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou faia lea mea? E faapefea ona tatala mai “pupuni o le lagi” (fuaiupu 10) pe a tatou totogi le sefuluai? O a popolega e ono maua e se tasi e uiga i le totogiina o le sefuluai, ma e faapefea ona tatou tali atu? Fai i tagata o le vasega e faasoa mai pe na faapefea e le tausia o lenei poloaiga ona faamalosia ai lo latou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Ata
Ua faaali mai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani

Ata o Elia ua faaali atu ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani, saunia e Robert T. Barrett

Malaki 4:5–6

‘Ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta.”

  • E mafai e tagata o le vasega ona maua ni manatu aogā i le Malaki 4:5–6 e ala i le faatusaina o nei fuaiupu i le ala na sii mai ai e Moronae ia Iosefa Samita i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:38–39. (Atonu e fesoasoani le tuu atu i se tasi e tusi faataasi mau taitasi i le laupapa.) O le a se mea ua faapoopo e upu a Moronae i lo tatou malamalama i fuaiupu i le Malaki? E mafai foi ona outou talanoaina fesili faapenei: O ai “tamā”? (Tagai Teuteronome 29:13). E faapefea ona liliu atu o tatou loto i o tatou tamā, ma e faapefea ona liliu mai o latou loto ia i tatou? Ina ia fesoasoani i lau vasega ia malamalama i le ala na faataunuu ai le valoaga a Malaki, e mafai ona latou faitau e uiga i le taimi na tuuina atu ai e Elia ki o le faamauga ia Iosefa Samita (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16). Aisea e faafetai ai tagata o le vasega ua toefuatai mai nei ki?

  • Ua saunia e leMalaki 4:5–6 se avanoa sili e talanoa ai i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o āiga. E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga na latou oo i ai a o faia lenei galuega ma le ala na fesoasoani ai na aafiaga ia i latou e liliu atu o latou loto i o latou tamā. O le a se tatou mea e mafai ona fai e fesoasoani ai i tupulaga o le lumanai ia liliu mai o latou loto ia i tatou?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

O le sefuluai o se mataupu o le faatuatua.

Na saunoa mai Peresitene Gordon B. Hinckley “E mafai ona tatou totogi a tatou sefuluai. E le o se mataupu e faatatau i tupe, ae o se mataupu e faatatau i le faatuatua. Ou te le’i maua lava se tagata totogi sefuluai faamaoni e le mafai ona molimau mai i se auala moni lava ma matagofie i le ala na tatala ai pupuni o le lagi ma sasaa mai ai faamanuiaga i ona luga” (“Ia Tatou Uunai i Luma le Galuega,” Ensign, Nov. 1985,85).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faasoa atu au tauiviga ma lou faatuatua. O nisi taimi o tagata e aafia i faigata e lagona le tuua toatasi. Atonu e talafeagai le faasoa atu mai i lea taimi i lea taimi se aafiaga faaletagata e faatatau i se taimi na e tauivi ai ma le ala na fesoasoani ai le Faaola ia te oe.

Lolomi