Feagaiga Tuai 2022
5–11 Tesema. Hakai; Sakaria 1–3; 7–14: “E Paia ia Ieova”


“5–11 Tesema. Hakai; Sakaria 1–3; 7–14: “E Paia ia Ieova” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Feagaiga Tuai 2022 (2021)

“5–11 Tesema. Hakai; Sakaria 1–3; 7–14,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2022

Ata
Malumalu o Laie Hawaii

Malumalu o Laie Hawaii

5–11 Tesema

Hakai; Sakaria 1–3; 7–14

“E Paia ia Ieova”

A o e suesueina le Hakai ma le Sakaria, mafaufau loloto pe faapefea ona mafai ona e fesoasoani i tagata o le vasega e maua le uiga o nei valoaga.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunaia

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni fuaiupu mai le Hakai ma Sakaria na latou mafaufau loloto i ai ma talanoaina ma isi i lenei vaiaso ma talanoaina auala e fesoasoani ai nei fuaiupu ia i latou e faalatalata atili atu i le Alii.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Hakai1; 2:1–9

“Mafaufau i ou ala.”

  • O le fautuaga i le Hakai1 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau ai ia latou mea e faamuamua. E mafai ona e valaaulia i latou e faitau le Hakai 1:1–7 ma faailoa mai le ala na toilalo ai tagata i Ierusalema e faamuamua mea na finagalo le Alii ia i latou e fai. O a ni mea ua fai mai le Alii ia i tatou ia fai ma ia maualuga le faamuamua i o tatou olaga? O a mea e mafai ona tosina ese ai i tatou mai le taulai atu i le Tama Faalelagi ma le Faaola ma mea La te faamuamua? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga na fesoasoani ia i latou e “mafaufau ai i o [latou] ala”.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau i le ala e mafai ona latou taulai atili atoatoa atu ai i mea e faamuamua a le Alii, e mafai ona e fai ia i latou e ilolilo le Hakai 2:1–9. O le a le fautuaga na tuuina mai e le Alii e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faia Lana galuega? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe o faapefea ona latou mafaia ona tuu mea e faamuamua e le Alii ia faamuamua i o latou olaga a o latou feagai ma le tele o isi tiutetauave tāua. O a mea ua aoao mai e le Hakai 2:1–9 e uiga i le ala ua faamanuiaina ai i tatou e le Alii pe a tatou faamuamua o Ia i o tatou olaga? (tagai foi “Punaoa Faaopoopo”). Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e tusi ai mea ua latou lagona le musuia e fai ona o lenei talanoaga.

Sakaria 1–3; 7–8;14

E mafai e le Alii ona faia i tatou ia paia.

  • Ina ia amata se talanoaga i le paia, e mafai ona outou faitauina faatasi le Sakaria 14:20–21. E mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai pe o le a le uiga o le fuaitau “E paia ia Ieova” ia i latou. O le a se faatosinaga e ono i ai i tagata pe a latou vaai i le fuaitau “E paia ia Ieova” ua lolomiina i meafaitino o aso uma? E faapefea ona aafia i tatou e lenei fuaitau pe a tatou vaaia i malumalu i aso nei? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faitau le Sakaria 1:1–6; 3:1–7; 7:8–10; 8:16–17 ma talanoaina mea ua latou aoaoina i le uiga o le avea ma e paia. Aisea e tāua ai i le Alii lo tatou paia patino? E faapefea ona Ia fesoasoani ia i tatou ia paia?

  • E mafai e tagata o le vasega ona iloilo le Sakaria 2:10–11; 8:1–8; 14:9–11, 20–21 ma faasoa mai o latou lagona pe o le a faape’i le ola faatasi ma le Faaola i se tulaga o le paia. E faapefea ona saunia i tatou e le Alii ina ia tatou ola i tulaga ua faamatalaina e Sakaria? E mafai faapefea ona tatou maua Lona mana e fesoasoani ia i tatou ia atili ai ona paia?

Ata
O le ulufale atu ma le manumalo o Iesu i Ierusalema

“Faauta, o le a alu atu lou Tupu ia te oe: o ia o le amiotonu ma le faaola; e agamalū o ia, o loo tietie i le asini” (Sakaria 9:9). Ulufale Manumalo, saunia e Harry Anderson

Sakaria 9:9–11; 11:12–13; 12:10; 13:6–7

O Iesu Keriso o le Mesia na folafolaina.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e vaai i fesootaiga i le va o upu a Sakaria ma le soifuaga o le Faaola, e pei ona faia e tagata i le taimi o Iesu, e mafai ona e vaevae le vasega i ni vaega se lua. Tuu atu i tagata o le vasega i le vaega muamua se tasi o nei fuaitau: Sakaria 9:9–11; 11:12–13; 12:10; 13:6–7. Tuu atu i tagata o le vasega i le isi vaega se tasi o nei fuaitau: Mataio 21:1–11; 26:14–16; 26:31; Ioane 19:37. E mafai e tagata taitoatasi o le vasega ona taumafai e sue se tasi mai le isi vaega o i ai se mau faitau e fetaui ma a latou mau. O a mea ua tatou aoao e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto i le Sakaria 9:9–11, e mafai ona e faaali atu se ata o le ulufale manumalo o le Faaola i Ierusalema (tagai otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Pe faaali le vitio “The Lord’s Triumphal Entry into Jerusalem” (ChurchofJesusChrist.org). E mafai e tagata o le vasega ona talanoaina pe faapei le i ai i totonu o tagata o loo faafeiloa’ia Iesu i totonu o le aai. E faapefea ona tatou faafeiloa’ia o Ia i o tatou olaga, tatou aiga, ma o tatou nuu?

Ata
aikona o punaoa faaopoopo

Punaoa Faaopoopo

“Mafaufau i ou ala”

Ina ua uma ona sii mai le Hakai 1:4–7, na aoao mai Elder Terence M. Vinson:

“E mafai ona tatou lagonaina le olioli tumau pe a avea lo tatou Faaola ma Lana talalelei ma auivi lea tatou te atiae ai i luga o tatou olaga. Peitai, e matuā faigofie lava ona avea lena auivi ma mea o le lalolagi, lea e taatia ai le talalelei ua na o se mea e tuu i le faitalia pe tau na ona auai i le lotu mo le lua itula i Aso Sa. A oo i le tulaga lenei, ua tutusa lava ma le tuu o o tatou taui i “se taga ua pūpū solo.”

“Ua tau mai e Hakai ia tatou tuuto.…

“E leai ma se ‘oa, po o soo se mea faafiafia, po o soo se tulaga, po o soo se ala o faasalalauga faaagafesootai, po o soo se taaloga vitio, po o soo se taaloga, po o soo se fegalegaleaiga ma se tagata lauiloa, po o soo se mea i le lalolagi e sili atu ona tāua nai lo le ola e faavavau. O le fautuaga la a le Alii i tagata uma o le ‘mafaufau i ou ala’” (“O Soo Moni o Le Faaola,” Liahona, Nov. 2019, 9,11).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faalogo. O le faalogo o se faatinoga lea o le alofa. O le tasi ala e faalogo lelei ai o le vaai atu i le tagata o loo tautala. E mafai ai ona e iloa atu soo se fesootaiga e le faaupuina. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 34.)

Lolomi