Fuakava Motuʻá 2022
12–18 Tīsema. Malakai: “ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó U ʻOfa Kiate Kimoutolu”


“12–18 Tīsema. Malakai: ‘ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó U ʻOfa Kiate Kimoutolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“12–18 Tīsema. Malakai,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
maka ʻīmisi ʻo Kalaisi

12–18 Tīsema

Malakai

“ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó U ʻOfa Kiate Kimoutolu”

ʻOku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki ʻe niʻihi ʻi he tohi Malakaí ʻoku mahuʻinga ʻaupito ke ako ʻe hoʻo kalasí. ʻI hoʻo akó, lotu ke ke ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi pōpoaki ko iá. ʻE tokoni foki ʻa hono fakahoko ʻení ke ke ongoʻi ai ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he ʻEikí maʻá e niʻihi ʻokú ke akoʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Te ke lava ʻo kamataʻi ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e tohi ʻa Malakaí ʻaki haʻo tohiʻi ʻa e foʻi lea Pōpoaki ʻi he palakipoé. Poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau feʻinasiʻaki e ngaahi pōpoaki mahuʻinga ne nau maʻu ʻi he vahe takitaha ʻo e tohi Malakaí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau manatu mo fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku vahevahé, te ke lava ʻo tohi ʻa e ngaahi pōpoaki ko iá ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

Malakai 1:6–14

ʻOku kole ʻe he ʻEikí ha “feilaulau maʻa.”

  • Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú mei he Malakai 1:6–14, te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau toe vakaiʻi fakalongolongo ʻa e ngaahi veesi ko ʻení pea aleaʻi mo ha mēmipa kehe ʻi he kalasí ha meʻa naʻe ʻikai mahino ki he ki he kau taulaʻeiki ʻIsilelí fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú. Ko e hā e ʻuhinga ʻoku kole ai ʻe he ʻEikí ʻa e lelei tahá meiate kitautolú? ʻE lava ke faʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha lisi ʻo e ngaahi feilaulau ʻoku tau fakahoko maʻá e ʻEikí he ʻahó ni. ʻE lava ke nau aleaʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai ʻa e meʻa takitaha ʻi he lisí ke hoko ia ko ha feilaulau “fakalielia” pe ko ha feilaulau “maʻa” (Malakai 1:7,11).

Malakai 3–4

ʻOku lolotonga fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻa Malakaí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • Te ke lava ʻo kamata ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e Malakai 3–4 ʻaki haʻo fakamahinoʻi naʻe vahevahe ʻe Molonai ha ngaahi veesi mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻi he taimi naʻá ne hā mai ai kia Siosefa Sāmitá (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–39). Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he ongo vahe ko ʻení ʻoku ongoʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ne mei mahuʻinga lahi kia Siosefa—mo kitautolu—ke tau ʻiloʻí? ʻE lava ke vahevahe fakakulupu iiki ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí pea lisi ki he lahi tahá ʻa e ngaahi moʻoni te nau lavá. Poupouʻi e ngaahi kulupú ke vahevahe ʻenau lisí pea aleaʻi e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Malakai 3:8–12

ʻOku fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻi he taimi ʻoku tau totongi vahehongofulu aí.

  • Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he fono ʻo e vahehongofulú, te ke lava ʻo fakaafeʻi ke nau kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Malakai 3:8–12 pea vahevahe ʻa e founga ne nau ʻiloʻi ai ʻoku moʻoni e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻE lava ke nau fakamatala ki he founga kuo tāpuekina ai kinautolu ʻe he ʻEikí—fakalaumālie mo fakatuʻasino—koeʻuhí ko e totongi vahehongofulú. Pe te nau aleaʻi e ngaahi lēsoni fekauʻaki mo e vahehongofulú naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻi heʻene lea “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí” (Liahona, Nōvema 2013, 17–20) pea vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi heʻenau feinga ke moʻui ʻaki e fono ko ʻení.

  • Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo ʻa e Malakai 3:8–12 lolotonga iá ʻoku nau fakalaulauloto ki he founga te nau ala akoʻi ai ki ha taha ʻa e ʻuhinga ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau totongi vahehongofulú. Te nau lava foki ʻo lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé.” Ko e hā nai ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻamu ke mahino ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo e vahehongofulú? Hangē ko ʻení, ko e hā hono ʻuhinga ʻo e totongi vahehongofulu? Ko e hā ʻoku finangalo ai ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko iá? ʻOku fakaava fēfē ʻa e “ngaahi matapā ʻo e langí” (veesi 10) ʻi he taimi ʻoku tau totongi vahehongofulu aí? Ko e hā ha ngaahi loto-hohaʻa ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha fekauʻaki mo e totongi vahehongofulú, pea ʻe fēfē haʻatau tali ʻe fai ki ai? Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e founga kuo hoko ai ʻa hono tauhi e fekau ko ʻení ke fakamālohia ai ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ko e hā mai ʻa ʻĪlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní

Fakatātā ʻo ʻIlaisiā ʻi heʻene hā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní, tā ʻe Robert T. Barrett

Malakai 4:5–6

“Te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu.”

  • ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakakaukau ʻaonga fekauʻaki mo Malakai 4:5–6 ʻaki hano fakahoa e ongo vēsí ni ki he founga ne lea ʻaki ia ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39. (ʻE ala tokoni ke tuku ki ha taha ke ne tohi ʻa e ongo fakamatalá takitaha ʻi he palakipoé.) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tānaki mai ʻe he fakalea ʻa Molonaí ki heʻetau mahino ki he ongo veesi ʻi he tohi Malakaí? ʻE lava foki ke mou aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko hai ʻa e “ngaahi tamaí”? (vakai, Teutalōnome 29:13). Ko e hā e founga ʻoku tafoki ai hotau lotó ki heʻetau ngaahi tamaí, pea ko e hā e founga ʻoku tafoki ai honau lotó kiate kitautolú? Ke tokoni ke mahino ki hoʻo kalasí ʻa e founga ne fakakakato ai e kikite ʻa Malakaí, ʻe lava ke nau laukonga ki he taimi ne foaki ai ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngaahi kī ʻo e faisilá kia Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16). Ko e hā e ʻuhinga ʻoku houngaʻia ai e kau mēmipa ʻo e kalasí kuo fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ko ʻení?

  • ʻOku ʻomi ʻe heMalakai 4:5–6 ha faingamālie lelei ke talanoa ai fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Mahalo ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi meʻa kuo nau aʻusia lolotonga ʻenau fakahoko e ngāue ko ʻení pea mo e founga kuo tokoni ai e ngaahi aʻusia ko iá ke liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí. Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau fai ke tokoni ai ki he toʻu tangata he kahaʻú ke liliu honau lotó kiate kitautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

ʻOku fekauʻaki ʻa e vahehongofulú mo e tuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, “Te tau lava ʻo totongi ʻetau vahehongofulú. ʻOku ʻikai fekauʻaki ʻa e meʻá ni mo e paʻangá, ka ʻoku fekauʻaki ia mo e tuí. Kuo teʻeki ai ke u fetaulaki mo ha taha ʻoku totongi vahehongofulu kakato ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakamoʻoni ʻi ha founga moʻoni mo fakaofo kuo fakaava mai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea kuo lilingi hifo ʻa e ngaahi tāpuakí kiate ia” (“Let Us Move This Work Forward,” Ensign, Nov. 1985,85).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Vahevahe hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá mo hoʻo tuí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi ʻe he kakai ʻoku nau foua e faingataʻá ʻoku nau liʻekina. Mahalo ʻe lelei ke ke vahevahe haʻo aʻusia fakataautaha fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke faingataʻaʻia ai pea mo e founga ne tokoniʻi ai koe ʻe he Fakamoʻuí.

Paaki