Fuakava Motuʻá 2022
19–25 Tīsema. Kilisimasi: “Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, Pea Te Ne Fakamoʻui ʻA Kitautolu”


“19–25 Tīsema. Kilisimasi: ‘Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, Pea Te Ne Fakamoʻui ʻA Kitautolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Motuʻá 2022 (2021)

“19–25 Tīsema. Kilisimasí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2022

ʻĪmisi
Valevale ko Sīsuú ʻoku kofu ʻaki e tupenu hina pea tōfā ʻi he mohukú

For unto Us a Child Is Born [Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tamasiʻi], tā ʻe Simon Dewey

19–25 Tīsema

Kilisimasí

“Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, Pea Te Ne Fakamoʻui ʻA Kitautolu”

Lolotonga hoʻo ako fakafoʻituituí mo e teuteu ke faiakó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ke tokoni ai ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ongoʻi ʻa e fiefia taʻe-hano-tatau ʻo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke fakamoʻoni kiate kinautolu ʻa e ʻofa huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga feʻinasiʻakí

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻE lava ke hoko ʻa e taimi Kilisimasí ko ha faingamālie lelei ia ke fakaafeʻi ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e founga kuo hoko ai ʻa hono ako ʻo e Fuakava Motuʻá ke fakaivia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻí

Akoʻi e Tokāteliné

ʻOku tau fiefia ʻi hotau Huhuʻí.

  • Neongo ʻoku ʻiloa ʻa e Kilisimasí ko ha faʻahitaʻu ʻo e fiefia, ka ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku hoko ʻenau ngaahi tūkungá ke faingataʻa ai ke nau maʻu ʻa e fiefiá, ʻo aʻu pē ki he taimi peheni ʻo e taʻú. Ko ha pōpoaki mahuʻinga ʻo e Kilisimasí ko e lava ko ia ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakamaʻamaʻa ʻetau kavengá pea tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e nongá pea aʻu pē ki he fiefiá. Ke vahevahe ʻa e pōpoaki ko ʻení, te ke lava ʻo tohi ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení: Saame 35:9; ʻĪsaia 25:8–9; 44:21–24; 51:11; Sefanaia 3:14–20; Mōsese 5:5–11. Hili iá te ke lava leva ʻo tohi ʻi he palakipoé ha fehuʻi ke fakalaulauloto ki ai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí lolotonga ʻenau lau ʻa e ngaahi potufolofolá, hangē ko e Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ke tau fiefia aí? Kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau maʻú. Mahalo te ke lava foki ʻo tuku ha taimi maʻá e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tohi ai fekauʻaki mo ʻenau fiefia ʻanautolu ʻi he Fakamoʻuí. ʻE lava ke nau maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange mei he pōpoaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Angé.”

  • ʻOku ʻomi ʻe he Kilisimasí ha ngaahi faingamālie ke tufaki ai e fiefia ʻo Kalaisí ʻaki e tokoni ki he niʻihi kehé. Kimuʻa pea fai e kalasí, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne toe vakaiʻi ʻa e pōpoaki ʻa ʻEletā Ulisses Soares “Ko Ha Kau ʻĀngelo Fakaonopooni” (fakataha lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, 8 Tīs. 2019, broadcasts.ChurchofJesusChrist.org) pea haʻu mateuteu ke vahevahe ʻa e founga ne hoko ai ha ngāue tokoni ke ne tokoniʻi ʻa ʻEletā Soares mo hono fāmilí ke nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e Kilisimasí. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha ngaahi konga ʻo ʻene pōpoakí ʻi he kalasí. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa ʻenau ngaahi aʻusia pē ʻanautolu ʻo hono fakahoko ki ha taha pe fai mai ha ngaahi ngāue tokoni kiate kinautolu he taimi Kilisimasí. Te tau ngāueʻi fēfē ʻa e fakaafe ʻa ʻEletā Soalesi ke muimui ki he “moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻo e ʻofa mo e failelei ki he kakaí”?

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi fakaʻilongá ke tau manatu kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOku lisi ʻi hefokotuʻutuʻu ki he uiké ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ha ngaahi fakaʻilonga ʻe niʻihi ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku akoʻi ai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e meʻa ne nau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mei he ngaahi fakaʻilonga ko ʻení mo ha ngaahi fakaʻilonga kehe ne nau maʻu ʻi heʻenau akó. Ko e hā kuo tau ako fekauʻaki mo e fekumi ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi folofolá? Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne akoʻi mai kiate kitautolu “kuo fakatupu mo ngaohi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke fakamoʻoniʻi [Ia]”? (Mōsese 6:63).

Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAló.

  • Ko e foaki meʻaʻofá ko ha tukufakaholo faka-Kilisimasi ia ʻi he ngaahi anga fakafonua tokolahi. Te ke lava ʻo tataki ha fealeaʻaki mo e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofa kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú, kae tautefito ki he meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa hono ʻuhinga kiate kinautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo e Fakamoʻuí. Te tau fakahaaʻi fēfē ki he Tamai Hēvaní ʻa ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko ʻení?

ʻĪsaia 7:14; 9:5

“ʻE ui Hono huafá ko Fakaofo.”

  • Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ha ngaahi huafa kehekehe ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e Mīsaiá, ʻa ia ʻe ʻaloʻi ʻi Pētelihemá (hangē ko ʻení vakai ki he, ʻĪsaia 7:14; 9:5). Mahalo naʻa saiʻia e kau mēmipa ʻo e kalasí ke ako lahi ange ki he Fakamoʻuí mo Hono misioná ʻaki ʻenau ako kau ki he ngaahi hingoa ko ʻení. ʻE lava ke nau fili ha hingoa pea fekumi ki ha ngaahi potufolofola kehe ʻe tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa hono ʻuhingá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke nau ako lahi ange kau ki he hingoa “ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:5) ʻaki ʻenau lau ʻa e Saame 85:8; ʻĪsaia 52:7; Luke 2:14; pe Sione 16:33. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau maʻu ha ngaahi potufolofola kehe, fokotuʻu ange ke nau fekumi ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi hingoa ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí pea mo e meʻa ʻokú Ne fakahoko maʻatautolú?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi angé

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

ʻOku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e nonga mo e fiefia.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí … pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá meiate Ia. Ko Ia e tupuʻanga ʻo e fiefia kotoa pē. ʻOku tau ongoʻi ia ʻi he taimi Kilisimasí ʻi heʻetau hiva, ‘Fiefia ki māmani, kuo haʻu ʻa e ʻEikí’ [Ngaahi Himí, fika 110]. ʻOku tau ongoʻi ia he taʻú kakato. Ki he Kāingalotú, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá!…

“Hangē pē ko e melino ʻoku foaki mai ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ‘lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’ [Filipai 4:7], ʻokú Ne toe ʻomi foki mo ha fiefia ʻoku fakautuutu, mālohi, mo lahi ʻoku ʻikai aʻusia ʻe he ʻuhinga fakaetangatá pe mahino fakamatelié” (“Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 82).

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Teuteu mo manatuʻi e kakaí. “Tuku ke tākiekina hoʻo palaní ʻe he mahino ʻokú ke maʻu ki he kakai ʻokú ke akoʻí. … ʻOku ʻikai pikimaʻu pē kau faiako anga faka-Kalaisí ʻi ha faʻahinga ākenga pe founga; ʻoku nau tukupā ke tokoni ʻi hono fakatupulaki e tui ʻa e kakaí kia Sīsū Kalaisí” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí,7).

Paaki