Fuakava Motuʻá 2022
19–25 Tīsema. Kilisimasí: “Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, pea Te Ne Fakamoʻui ʻa Kitautolu”


“19–25 Tīsema. Kilisimasí: ‘Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, pea Te Ne Fakamoʻui ʻa Kitautolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“19–25 Tīsema. Kilisimasí,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Ko e valevale ko Sīsuú ʻoku kofu ʻaki ha tupenu hinehina pea fakatokoto ʻi he mohukú

Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tamasiʻi, tā ʻe Simon Dewey

19–25 Tīsema

Kilisimasí

“Naʻa Tau Tatali Kiate Ia, pea Te Ne Fakamoʻui ʻa Kitautolu”

Lolotonga e faʻahitaʻu Kilisimasi ko ʻení, fakakaukau ki he founga kuo fakamālohia ai ʻe he Fuakava Motuʻá hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi he taʻú kakato.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

‘Oku ʻi he Fuakava Motuʻá ha laumālie ʻo e ʻamanaki loto-vēkeveké. ‘I he founga ko iá, ʻoku kiʻi hangē ia ko e faʻahitaʻu Kilisimasí. ʻI he kamataʻangá ʻia ʻĀtama mo ʻIvi, naʻe nofo ʻamanaki e kau pēteliake he Fuakava Motuʻá, kau palōfitá, kau punaké, mo e kakaí ki ha ngaahi ʻaho lelei ange, naʻe fonu ʻi he ʻamanaki lelei ki ha fakafoʻou mo e fakahaofi ʻe he Mīsaiá. Pea na‘e toutou fie maʻu ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e ʻamanaki lelei ko iá—ʻo tatau ai pē pe naʻa nau nofo pōpula ʻi ʻIsipite pe ko Pāpilone, pe ko ʻenau pōpula ki heʻenau faiangahalá pe angatuʻú. ʻI he ngaahi meʻa kotoa ko iá, naʻe fakamanatu ange ʻe he kau palōfitá ʻe hāʻele mai ha Mīsaia, ko ha Faifakahaofi “ke fakahā ʻa e tauʻatāina ki he kau pōpulá” (ʻĪsaia 61:1).

Naʻe kamata ke fakatokangaʻi e ʻamanaki lelei ko iá ʻi he taimi ne ʻaloʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi Pētelihemá. Naʻe ʻaloʻi ʻa e Faifakahaofi māfimafi ʻo ʻIsilelí ʻi ha fale ʻo e fanga monumanú pea fakatokoto ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú (vakai, Luke 2:7). Ka na‘e ʻikai ke Ne hoko pē ko e Faifakahaofi ki he kakai ʻIsilelí he kuongamuʻá. Naʻá Ne haʻu ke fakahaofi koe—ke fuesia ho loto-mamahí, fua hoʻo mamahí, fakalaveaʻi ki hoʻo ngaahi angahalá, kae lava ke fakamoʻui koe ʻi Hono ngaahi taá (vakai, ʻĪsaia 53:4–5). Ko e ‘uhinga ʻeni ʻoku mātuʻaki fonu ai ʻa e Kilisimasí ʻi he ʻamanaki fiefia ʻo aʻu mai pē ki he ʻahó ni. Na‘e hāʻele mai ʻa e Mīsaiá he taʻu ʻe 2,000 tupu kuo hilí, pea ʻoku kei hokohoko atu pē ʻEne haʻu ki heʻetau moʻuí ʻi he taimi pē ʻoku tau fekumi ai kiate Iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

‘Oku ou fiefia ʻi hoku Huhuʻí.

‘Oku ʻiloa ʻa e Kilisimasí ko ha faʻahitaʻu fakafiefia koeʻuhí ko e fiefia ʻoku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi ki he māmaní. Naʻa mo e kakai ʻoku ʻikai ke nau hū kia Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻoku nau faʻa lava ʻo ongoʻi e fiefia ʻo e Kilisimasí. Fakalaulauloto ki he fiefia ‘okú ke ongoʻi koeʻuhí naʻe tuku mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻAló.

‘I ha ngaahi senituli kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, naʻe ongoʻi foki ʻe he kau palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e fiefia ʻi heʻenau lea kau ki he Mīsaia ʻe hāʻele maí. Lau ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofolá ni pea fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe mei mahuʻinga ai kiate kinautolu naʻe nofo ʻamanaki ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí: Saame 35:9; ʻĪsaia 25:8–9; 44:21–24; 51:11; Sēfanaia 3:14–20; Mōsese 5:5–11. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi potufolofolá ni kiate koé?

Vakai foki, Russell M. Nelson, “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 81–84.

ʻE lava ʻa e ngaahi fakataipé ʻo tokoni mai ke u manatuʻi ʻa Sīsū Kalaisi.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi tukufakaholo ʻoku hoko ʻi he Kilisimasí ʻoku lava ke ʻi ai hano ʻuhinga fakataipe ʻokú ne tataki kitautolu kia Kalaisi. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi fetuʻu teuteú ʻa e fetuʻu ngingila ne ulo ʻi he pō ko ia ne ʻaloʻi ai ʻa Sīsuú (vakai, Mātiu 2:2). ʻE lava ʻe he kau hivá ʻo fakamanatu mai ʻa e kau ʻāngelo ne hā ki he kau tauhisipí (vakai, Luke 2:13–14). ‘I hoʻo ako e Fuakava Motuʻá he taʻu ní, mahalo kuó ke fakatokangaʻi ha ngaahi fakataipe lahi ʻo e Fakamoʻuí. ‘Oku ʻoatu ʻi lalo ha niʻihi. Fakakaukau ke ako e ngaahi meʻá ni pea lekooti e meʻa ʻoku nau akoʻi atu fekauʻaki mo Iá.

Ko e hā mo ha ngaahi fakataipe kehe, ngaahi potufolofola, mo e ngaahi fakamatala kuó ke maʻu ʻi he ngaahi folofolá ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi?

Vakai foki, 2 Nīfai 11:4; Mōsaia 3:14–15; Mōsese 6:63; “Ko e Ngaahi Fakataipe pe Ngaahi Fakaʻilonga ʻo Kalaisí,” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Sīsū Kalaisi,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org.

“ʻE ui ʻa hono huafá ko Fakaofo.”

ʻOku ui ʻa Sīsū Kalaisi ʻaki ha ngaahi huafa lahi kehekehe. Ko e hā e ngaahi huafa ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Saame 23:1; 83:18; ʻĪsaia 7:14; 9:6; 12:2; 63:16; ʻĀmosi 4:13; Sākalaia 14:16; Mōsese 7:53. Ko e hā mo ha toe ngaahi huafa kehe te ke lava ʻo fakakaukau ki ai? Mahalo te ke fiefia ʻi hono hiki e ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻokú ke maʻu ʻi he ngaahi himi Kilisimasí. ‘Oku tākiekina fēfē ʻe he huafa takitaha ʻa e anga hoʻo fakakaukau kau kiate Iá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

‘E lava ʻa e ngaahi tukufakaholo he Kilisimasí ʻo nofotaha ʻia Sīsū Kalaisi.Naʻe ʻi ai ha ngaahi tukufakaholo ʻa e ngaahi fāmili ʻIsilelí, ʻo hangē ko e Laka Atú mo e ngaahi kātoanga kehe, ʻa ia nae taumuʻa ke tataki honau lotó mo e fakakaukaú ki he ʻEikí (vakai, ʻEkesōtosi 12). Ko e hā ha ngaahi tukufakaholo homou fāmilí ʻi he taimi Kilisimasí ʻoku tokoni ke mou nofotaha ʻia Sīsū Kalaisi? Ko e hā ha ngaahi tukufakaholo ʻokú ke ʻilo ki ai mei homou hisitōlia fakafāmilí? Te mou lava ʻo fakakaukau ke aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi tukufakaholo fakafāmili ʻoku mou fie kamata fakahokó. ʻE ala kau ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi ki hono tokoniʻi ha taha ʻoku faingataʻaʻia (ke maʻu ha ngaahi fakakaukau, vakai ki he ComeuntoChrist.org/light-the-world), ko hono fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ke mou mamata fakataha ʻi he Fakataha Lotu Faka-Kilisimasi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí (broadcasts.ChurchofJesusChrist.org), ko hono faʻu hamou hiva Kilisimasi, pe kumi ha founga fakamānako ke vahevahe ai e pōpoaki ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

“Ko e Pēpē ko Kalaisí: Ko ha Talanoa ʻo e ʻAloʻí.”Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau ongoʻi e molumalu mo e fiefia ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí? Lau fakataha e Mātiu 1:18–25; 2:1–12; Luke 1:26–38; 2:1–20. ʻE lava e mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ʻo fili ha tokotaha mei he talanoa he folofolá pea vahevahe e ongo naʻe maʻu ʻe he tokotaha ko iá fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻE lava foki e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo vahevahe e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo Iá.

Ko hono Maʻu ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Motuʻá.‘I homou teuteu ko ia ke ako ki he moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he Fuakava Foʻoú he taʻufoʻoú, fakakaukau ke toe vakaiʻi mo homou fāmilí ʻa e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo Ia he taʻú ni ʻi he Fuakava Motuʻá. Te mou lava ʻo toe vakaiʻi e ngaahi fokotuʻutuʻu ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení mo e ngaahi fakamatala ako fakatāutahá ke tokoni atu ke mou manatuʻi e meʻa kuo mou akó. Mahalo ʻe tokoni ki he fānau iiki angé ʻa ʻenau vakai ki he Ngaahi Talanoa mei he Fuakava Motuʻá pe ko e ʻū tā ʻi he maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi kikite pe ngaahi talanoa naʻa tau mahuʻingaʻia ai? Ko e hā kuo tau ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Kolo ko Pētelihemá,” Ngaahi Himí, fika 116.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakafanongo ki he kau mēmipa homou fāmilí. “Ko e fakafanongó ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofá. ʻOku fie maʻu ke tau tokanga lahi ange ki he loto ʻo ha taha, kae ʻikai ko e meʻa hoko ʻi heʻetau ʻasenitá pe lēsoní. … ʻI hoʻo tokanga lelei ki [he] ngaahi pōpoaki ʻoku lea ʻaki mo ʻikai lea ʻaki [ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí], ʻe mahino lelei ange ai kiate koe ʻenau fiemaʻú, mo e meʻa ʻoku nau hohaʻa mo tokanga ki aí. ʻE tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi e founga ke akoʻi ʻaki kinautolú” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 34).

ʻĪmisi
Ko Mele mo e valevale ko Sīsuú ʻi he fale ʻo e fanga monumanú mo e Kau Tauhisipí

Ko e ʻAloʻí, tā ʻe N.C. Wyeth

Paaki