Fuakava Motuʻá 2022
12–18 Tīsema. Malakai: “ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu”


“12–18 Tīsema. Malakai: ‘ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“12–18 Tīsema. Malakai,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo Kalaisí

12–18 Tīsema

Malakai

“ʻOku Pehē ʻe [he ʻEikí], Kuó u ʻOfa Kiate Kimoutolu”

ʻOku ʻuhinga e hingoa Malakaí ki he “ko ʻeku talafekaú” (Bible Dictionary, “Malachi”). ‘I hoʻo ako e pōpoaki ʻa Malakai ki ʻIsilelí, ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke maʻu ki hoʻo moʻuí? ‘Oku felāveʻi fēfē e ngaahi lea ʻa Malakaí ki hotau kuongá?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí ʻo fakafou mai he palōfita ko Malakaí, “Kuó u ʻofa kiate kimoutolu.” Ka ko e kakai ʻIsileli ne faingataʻaʻia ʻo laui toʻu tangata ʻi he faingataʻá mo e nofo pōpulá, naʻa nau fehuʻi ki he ʻEikí, “Kuó ke ʻofa ʻi he hā kiate kimautolú?” (Malakai 1:2). Hili e meʻa kotoa pē ne foua ʻe ʻIsilelí, mahalo ne nau fifili pe ko e hisitōlia ʻo ʻIsileli he kuongamuʻá ko ha talanoa moʻoni nai ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Hono kakai ʻo e fuakavá.

‘I hoʻo fakakaukauloto ki he meʻa kuó ke lau ʻi he Fuakava Motuʻá he taʻu ní, ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke maʻu ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá? ‘Oku faingofua ke vakai ki ha ngaahi sīpinga lahi ʻo e vaivai mo e angatuʻu ʻa e tangatá. Ka ‘i he kotoa ʻo e ngaahi meʻa ko iá, naʻe ʻikai teitei tuku e ʻofa mai ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ne ngaohikovia ai ʻe he ngaahi foha ʻo Sēkopé honau tokoua ko Siosefá, naʻe kei teuteuʻi pē ʻe he ʻEikí ha hala ke fakahaofi kinautolu mei he hongé (vakai, Sēnesi 45:4–8). ʻI he taimi ne lāunga ai ʻa ʻIsileli ʻi he toafá, naʻe fafanga kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e maná (vakai, ʻEkesōtosi 16:1–4). Naʻa mo e taimi ne liʻaki ai Ia ʻe ʻIsilelí, ʻo tafoki ki ha ngaahi ʻotua kehé, pea fakamoveteveteʻí, naʻe ʻikai ke teitei liʻaki fakaʻaufuli kinautolu ʻe he ʻOtuá ka naʻe talaʻofa ange kapau te nau fakatomala, te Ne tānaki fakataha pea huhuʻi kinautolu “ʻi he ngaahi ʻaloʻofa lahi” (vakai, ʻĪsaia 54:7).

ʻI he vakai ki ai ʻi he foungá ni, ko e Fuakava Motuʻá ko ha talanoa ia ʻo e faʻa kātaki, mo e ʻofa tuʻuloa ʻa e ʻOtuá. Pea ‘oku hoko atu e talanoá ni he ʻahó ni. Naʻe kikiteʻi ʻe Malakai, “ʻE hopo hake ʻa e laʻā ʻo e angatonú mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú (Malakai 4:2). Naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi, ʻo ʻomi e fakamoʻui fakaesino mo fakalaumālie kiate kinautolu kotoa pē ʻoku haʻu kiate Iá. Ko Ia ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá ki ʻIsileli he kuongamuʻá pea mo kitautolu kotoa.

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange kau ki he tohi ʻa Malakaí, vakai ki he “Malakai” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Malakai 1–4

“Tafoki mai kiate au pea te u tafoki kiate kimoutolu.”

‘I he kuonga ʻo Malakaí, naʻe ʻosi toe langa ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e temipale ʻi Selusalemá, ka naʻe kei fie maʻu kinautolu ko e kakaí ke toe fokotuʻu honau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. ‘I hoʻo ako e tohi ʻa Malakaí, kumi e ngaahi fehuʻi naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí pe naʻa nau fakahoko kiate Iá. Fakakaukau ke fehu‘i loto pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi tatau (ʻoku fokotuʻu atu ʻi lalo ha ngaahi sīpinga) ke tokoni ke ke vakaiʻi hoʻo vā fetuʻutaki mo e ʻEikí pea ʻunuʻunu ofi ange kiate Iá.

  • Kuó u ongoʻi fēfē e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate aú? (vakai, Malakai 1:2).

  • ʻOku hanga nai ʻe heʻeku ngaahi foaki ki he ʻEikí ʻo fakalāngilangiʻi moʻoni Ia? (vakai, Malakai 1:6–11).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fie maʻu ai ke u “tafoki” ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 3:7).

  • ʻOku ou kaihaʻa nai mei he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga founga? (vakai, Malakai 3:8–11).

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe heʻeku tōʻonga fakakaukau lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá ʻa e ngaahi ongo ʻoku ou maʻu ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 3:13–15; vakai foki, 2:17).

Vakai foki, D.Todd Christofferson, “Ko Kimoutolu ʻOku ou ʻOfa aí, ʻOku ou Valokiʻi mo Tauteaʻi,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 97–100.

Malakai 1:6–14

‘Oku kole mai ʻe he ʻEikí ha “feilaulau maʻa.”

ʻOku fakahaaʻi ʻe he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Malakai 1 naʻe feilaulau ʻaki ʻe he kau taulaʻeiki ʻIsilelí ʻi he temipalé ha fanga monumanu naʻe ʻi ai hano mele mo mahakiʻia, ʻa ia naʻe tapuʻi ʻe he ʻEikí (vakai, Levitiko 22:17–25). Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi feilaulaú ni fekauʻaki mo e ngaahi ongo ne maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ki he ʻEikí? (vakai, Malakai 1:13). Ko e hā ʻoku kole mai ai ʻe he ʻEikí ke tau ʻoange ʻetau ngaahi foaki lelei tahá? Fakakaukau ki he ngaahi feilaulau kuo kole atu ʻe he ʻEikí ke ke fakahokó. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke foaki kiate Ia ha “feilaulau maʻa”? (Malakai 1:11; vakai foki, 3:3).

Vakai foki, Molonai 7:5–14.

Malakai 3–4

‘Oku fakahoko e ngaahi kikite ʻa Malakaí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻI he taimi ne ʻaʻahi ai ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká, naʻá Ne folofola ʻaki e Malakai 3–4 ki he kakai Nīfaí (vakai, 3 Nīfai 24–25). ʻI he 1823, naʻe vahevahe ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ha konga ʻo e ngaahi vahe tatau ko ʻení pea mo Siosefa Sāmita (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–39; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2). ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku toutou lea ʻaki ai e ngaahi lea ʻa Malakaí ʻi he ngaahi folofolá? (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:9; 110:13–16; 128:17–18). ʻI hoʻo fakakaukaú, ko e hā ha ngaahi pōpoaki mei he Malakai 3–4 ʻoku ngali mahuʻinga tautautefito ki hotau kuongá?

ʻI he taimi naʻe lea ʻaki ai ʻe Molonai e Malakai 4:5–6 kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakahoko ia ʻo “kiʻi faikehekehe ia mei he meʻa ʻoku tuʻu” ʻi he Tohi Tapú (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36). Ko e hā ʻoku tānaki mai ʻe he kiʻi faikehekehe ʻa Molonaí ki heʻetau mahino ki he kikité ni? Ke ako lahi ange fekauʻaki mo e haʻu ʻa ʻIlaisiaá pea mo e founga ʻoku fakahoko ai e kikité ni ʻi he ʻaho ní, vakai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16 mo e pōpoaki ʻa ʻEletā David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 24–27). Ko e hā ʻokú ke houngaʻia ai ʻi he haʻu ʻa ʻIlaisiaá?

ʻĪmisi
Ko e hā mai ʻa ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní

Tā fakatātā ʻo e hā mai ʻa ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní, tā ʻe Robert T. Barrett

Malakai 3:8–12

ʻOku fakaava ʻe he totongi vahehongofulú ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí.

ʻI hoʻo lau e Malakai 3:8–12, fakakaukau ki hoʻo ngaahi aʻusia ʻi he totongi vahehongofulú. Ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí” (veesi 10) kiate koé?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Malakai 1:2.ʻE fēfē ʻa e tali ʻa homou fāmilí ki he fehuʻi ʻi he Malakai 1:2—“[Kuo] ʻofa ʻi he hā [ʻa e ʻEikí] kiate [kitautolú]?” Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ʻo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolú?

Malakai 3:8–12.ʻI homou lau e Malakai 3:8–12, fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo fekauʻaki mo e vahehongofulú. Ko e hā ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo fakalaumālie kuo tau vakai ki ai ʻi hono totongi e vahehongofulú? (vakai, David A. Bednar, “Ko e Ngaahi Matapā ʻo e Langí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 17–20). Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hono tā ha ngaahi fakatātā ke fakafofongaʻi e ngaahi tāpuakí ni pea tautau ia ʻi ha matapā sioʻata.

Malakai 3:13–18.Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate kitautolu ke ʻatautolu ʻa e ʻEikí pea hoko ko e taha ʻo ʻEne “koloa mahuʻinga faú”?

Malakai 4:5–6.Hili hono lau e ngaahi veesi ko ‘ení, ʻe lava homou fāmilí ʻo kumi e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻeni fekauʻaki mo e kikite ʻa Malakaí: Ko hai? Ko e hā? Taimi fē? ʻI fē? Ko e hā e ʻuhingá? (vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2).

‘Oku tau liliu fēfē hotau lotó ki heʻetau ngaahi tamaí? ʻOku faitāpuekina fēfē kitautolu ʻi heʻetau fai iá?   Ko e hā te tau fakahoko ko e fāmili ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko ʻení?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Tohi Hohokó—ʻOku ou Fai Ia,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 100.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

ʻEke ha ngaahi fehuʻi lolotonga hoʻo akó. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi ʻi hoʻo ako e folofolá. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fekumi ki he ngaahi talí.

ʻĪmisi
ko e fefine ʻokú ne taʻalo ha holoholo hinehina mo ha ngaahi kui tokolahi ʻi hono tuʻá

Mourning’s Hosanna, tā ʻe Rose Datoc Dall. ʻOku tuʻu ha fefine ko Mōningi ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, ʻoku takatakai ʻiate ia ʻa ʻene ngaahi kuí. ʻOkú ne fakafiefiaʻi hono fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpula fakalaumālié.

Paaki