Fuakava Motuʻá 2022
5–11 Tīsema. Hakeai; Sākalaia 1–3; 7–14: “Māʻoniʻoni [ki he ʻEikí]”


“5–11 Tīsema. Hakeai; Sākalaia 1–3; 7–14: ‘Māʻoniʻoni [ki he ʻEikí],’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“5–11 Tīsema. Hakeai; Sākalaia 1–3; 7–14,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
Temipale Laie Hawaii

Temipale Laie Hawaii

5–11 Tīsema

Hakeai; Sākalaia 1–3; 7–14

“Māʻoniʻoni ki [he ʻEikí]”

ʻOku fakaafeʻi ʻe he lau folofolá ʻa e fakahaá. Ongoʻingofua e ngaahi pōpoaki ʻoku fakahā atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo lau e tohi Hakeaí mo e Sākalaiá.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Hili ha ngaahi ta‘u lahi ʻo e nofo pōpulá, naʻe fakangofua ha kulupu ʻo e kakai ʻIsilelí, mahalo ne kau ai e ongo palōfita ko Hakeai mo Sākalaiá, ke nau foki ki Selusalema. Naʻe manatuʻi ʻe he niʻihi ʻi he kulupú ni ʻa e tuʻunga ne ʻi ai ʻa Selusalema kimuʻa pea fakaʻauhá. Fakakaukau ki he ongo ne nau maʻú ʻi heʻenau mamata ki he fokotuʻunga maka ne tomuʻa hoko ko honau ʻapí, ko e feituʻu ne nau lotu aí, mo honau temipalé. Kiate kinautolu ne nau fifili pe ʻe toe tatau nai e temipalé mo e “fale [ʻo e ʻEikí] ʻi hono ʻuluaki nāunaú” (Hakeai 2:3), naʻe lea ʻaki ʻe he palōfita ko Hakeaí ʻa e ngaahi lea fakalotolahi ʻa e ʻEikí: “Ke mou mālohi, ʻa e kakai kotoa pē ʻo e fonuá, pea ngāue, ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí]: he ʻoku ou ʻiate kimoutolu, … ʻoua te mou manavahē.” “Te u fakafonu ʻa e falé ni ʻi he nāunau, … pea te u foaki ʻa e melinó ki he potú ni.” (Hakeai 2:4–5, 7, 9.)

Ka na‘e ʻikai ko e temipale māʻoniʻoní pē naʻe fie maʻu ke toe langá. Naʻe maumau fakalaumālie e kakai ʻo e ʻOtuá, ʻi ha ngaahi founga lahi. Pea ko hono toe langa hake ha kakai māʻoniʻoní ne fie maʻu ki ai ha meʻa ne laka hake ʻi hono tā e maká mo fokotuʻutuʻu ke langa ʻaki ha holisi ʻo e temipalé. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tā tongitongi ʻa e “Māʻoniʻoni [ki he ʻEikí]” ʻi he ngaahi temipalé, pea ʻoku ʻikai kaunga pē ʻa e ngaahi lea ko iá ki ha fale ka ki ha tōʻonga moʻui. ʻOku ʻaonga pē hono tā tongitongi ʻo e ngaahi leá ni ʻi he “ngaahi fafangu ʻi he fanga hōsí” mo e “kulo kotoa pē ʻi Selusalema” (Sākalaia 14:20–21) ʻo kapau ʻoku tohi tongi foki ia ʻi he lotó kotoa. ʻOku fie maʻu ki he māʻoniʻoni moʻoní ke “hoko” (Sākalaia 1:6) e folofola mo e ngaahi fono ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu, ʻo fakaʻatā Hono mālohí ke liliu hotau natulá kae lava ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni hangē ko Iá (vakai, Levitiko 19:2).

Ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he ongo tohi ʻa Hakeai mo Sākalaiá, vakai ki he “Hakeai” mo e “Sākalaia” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Hakeai 1; 2:1–9

“Fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá.”

Na‘e lahi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ke fakahoko ke toe langa ʻa Selusalemá. Ka naʻe ʻosi ha taʻu nai ʻe 15 mei he foki mai ʻa e kakai ʻIsilelí, naʻe ʻikai hōifua ʻa e ʻEikí ʻi he ʻikai fakamuʻomuʻa hono toe langa ʻo e temipalé (vakai, Hakeai 1:2–5; vakai foki, ʻĒsela 4:24). ʻI hoʻo lau e Hakeai 1; 2:1–9, fakakaukau ki ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā e ngaahi nunuʻa ne fehangahangai mo e kakai ʻIsilelí koeʻuhí naʻe teʻeki ke nau fakakakato ʻa e temipalé? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu kapau te nau fakakakato hono langa ʻa Hono falé? Mahalo te ke fakaʻaongaʻi e faingamālié ni ke “fakakaukau ki [ho] ʻaluʻangá”—ke fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá mo e founga te ke lava ʻo fakafenāpasi ai ia ki he ʻEikí.

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 95; Terence M. Vinson, “Kau Ākonga Moʻoni ʻa e Fakamoʻuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2019, 9–11.

Sākalaia 1–3; 7–8;14

‘E lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamāʻoniʻoniʻi au.

Na‘e akonaki ʻa Sisitā Kalo F. Makongikī ʻo pehē: “Ko e māʻoniʻoní ko hono fai ia ʻo e ngaahi fili ʻe hoko ai e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau faifakahinohinó. Ko e māʻoniʻoní ko hono tuku ia ki he tafaʻakí ʻetau ngaahi holi fakakakanó kae hoko ko ha ʻtangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisi ko e ʻEikí’ [Mōsaia 3:19]. … ʻOku fakatefito ʻia Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá mo ʻEne kelesí, ʻa ʻetau fakatetuʻa ki he māʻoniʻoní” (“Ko e Matamatalelei ʻo e Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 9–10). Manatuʻi e ngaahi akonakí ni ʻi hoʻo lau e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí, ne fakahoko mai ʻi he palōfita ko Sākalaiá, ʻo tapou ki ʻIsileli ke nau hoko ʻo māʻoniʻoni angé: Sākalaia 1:1–6; 3:1–7; 7:8–10; 8:16–17. Fakatokanga‘i ange e ngaahi meʻa naʻe kole ʻe he ʻEikí ki ʻIsileli ke nau fakahokó kae lava ke Ne fakamāʻoniʻoniʻi kinautolú. ʻOkú Ne tokoniʻi fēfē koe ke ke hoko ʻo māʻoniʻoni angé?

ʻOku fakamatala ʻa e Sākalaia 2:10–11; 8:1–8; 14:9–11, 20–21 ki he tuʻunga ʻe ʻi ai ʻa e moʻuí ʻi ha ʻaho he kahaʻú ʻi he taimi te tau nofo kotoa ai mo e ʻEikí ʻi ha tuʻunga ʻo e māʻoniʻoní. Ko e hā nai e ʻuhinga ʻo e ngaahi fakamatalá ni kiate kinautolu ne nau toe langa ʻa Selusalema ʻi he kuonga ʻo Sākalaiá? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koé?

ʻĪmisi
Ko e hāʻele lāngilangiʻia ʻa Sīsū ki Selusalemá

“Vakai, ʻoku haʻu ho tuʻí kiate koe, ʻoku angalelei ia, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e fakamoʻuí; ʻokú ne angavaivai, pea ʻoku heka ki he ʻasi” (Sākalaia 9:9). Ko e Hāʻele Lāngilangiʻiá, tā ʻe Harry Anderson

Sākalaia 9:9–11; 11:12–13; 12:10; 13:6–7; 14:1–9

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Mīsaia naʻe talaʻofa maí.

ʻOku fakamatala ha niʻihi ʻo e ngaahi tohi ʻa Sākalaiá ki he ngāue ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní pea mo ʻEne Hāʻele ʻAnga Ua Maí. Fakafehoanaki ‘a e ngaahi kikite ko ʻeni meia Sākalaiá mo e ngaahi potufolofola fekauʻaki mei he ngaahi tohi folofola kehé:

Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo ako e ngaahi potufolofola ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate koe e ngaahi potufolofola ko ʻení?

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Mīsaiá” (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

Hakeai 1:2–7.‘E lava ʻe he ngaahi vēsí ni ʻo ueʻi homou fāmilí ke “fakakaukau ki homou ngaahi ʻaluʻangá.” Mahalo ʻe lava ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻo fakatātaaʻi ha ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 6. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he vēsí ni fekauʻaki mo hono fakamahuʻingaʻi e ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻi he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá? Te mou lava ʻo fealēleaʻaki fakataha fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻe homou fāmilí. ʻE lava hono hivaʻi ha foʻi hiva hangē ko e “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41) ʻo tokoni ki homou fāmilí ke vakaiʻi e meʻa ʻoku mou fakahoko leleí mo e ngaahi tafaʻaki te mou lava ʻo fakaleleiʻí.

Hakeai 2:1–9.Ke fakafeʻiloaki e ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ʻo vahevahe e talanoa ki he Temipale Provo City Center, ʻa ia naʻe toe langa mei ha tāpanekale fakaʻofoʻofa naʻe vela (vakai, Thomas S. Monson, “ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 5). ʻI hono lau ʻe homou fāmilí ʻa e Hakeai 2:1–9, te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ke fakakaukau ki ha meʻa ʻi homou moʻuí ʻe mei tatau mo e ngāue ʻo hono toe langa e temipale naʻe fakaʻauhá. ʻOku toe langa fēfē kitautolu ʻe he ʻEikí hili ha meʻa fakamamahi pe faingataʻa?

Sākalaia 3:1–7.‘I homou lau e ngaahi veesi ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki homou fāmilí ha ʻū vala ʻoku ʻuli. Naʻe ongoʻi fēfē nai ʻa Sōsiua ʻi heʻene tuʻu he ʻao ʻo e kau ʻāngeló ʻoku ʻuli hono valá? ‘Oku founga fēfē tatau ʻa e angahalá mo e vala ʻoku ʻulí? Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he Sākalaia 3:1–7 ʻo fekauʻaki mo e faʻa fakamolemolé? Te mou lava leva ʻo fō fakataha ʻa e valá pea talanoa ki he mālohi faifakamaʻa ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Sākalaia 8:1–8.Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻi he meʻa-hā-mai ʻa Sākalaia ki he kahaʻu ʻo Selusalemá? Ko e hā ʻoku tau maʻu ai te tau loto ke tau vakai ki ai ʻi hotau koló? Te tau lava fēfē ʻo fakaafeʻi ʻa e Fakamoʻuí ke “nofo ʻi [hotau] lotolotongá”? (vakai, Gary E. Stevenson, “Ngaahi ʻApi Toputapú, Ngaahi Temipale Toputapú,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 101–3).

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “ʻOku ou Feinga ke Hangē ko Sīsuú,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 40–41.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Faka‘aongaʻi ha ngaahi faingamālie ki he vakavakaiʻi fakatāutahá. ‘I hoʻo ako e ngaahi folofolá, ʻe faʻa ueʻi koe ke ke fakalaulauloto ki hoʻo tukupā ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú.

ʻĪmisi
Fakahokohoko ‘o e ngaahi meʻa ne hokó ʻoku hā ai e founga naʻe fakaʻuha ai ʻe he velá ʻa e Tāpanekale Polovó ʻi Polovo, ʻIutā, USA, pea toe langa ko e Temipale Provo City Center

Paaki