Seminelí
Lēsoni 22—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:1–7: “Tokonaki … ʻa e Fakamoʻui Taʻengatá ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá”


“Lēsoni 22—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:1–7: ‘Tokonaki … ʻa e Fakamoʻui Taʻengatá ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá,’” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)

“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:1–7,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Lēsoni 22: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10–11

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:1–7

“Tokonaki … ʻa e Fakamoʻui Taʻengatá ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá”

toʻu tupu ʻoku lotu fakamātoato

Ko hai ʻoku tau fili ke muimui ki aí, ngaahi meʻa ʻoku tau fekumi ki aí, mo e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai hotau taimí ʻo tākiekina lahi ʻa e tuʻunga te tau iku ki aí. Ke hoko ko e konga ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe ʻomi ai ʻe hotau Fakamoʻui ʻofá ha faleʻi angaʻofa kau ki he meʻa ʻoku totonu ke nofotaha ai ʻetau moʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha holi lahi ange ke fekumi ki he meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá ʻa ia ʻoku foaki ʻe Sīsū Kalaisi kiate kinautolu kotoa te nau maʻu iá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi pōpoaki ʻoku taau ke toutou lea ʻakí

Ke kamata ʻa e lēsoní, te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi pōpoaki ʻoku faʻa toutou lea ʻaki. Mahalo te nau talaatu ha ngaahi pōpoaki ʻoku nau fakatokangaʻi ʻi ha ngaahi tuʻuaki, hiva, pe kupuʻi lea fakaoli. Fakaafeʻi kinautolu ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku faʻa toutou lea ʻaki ai ha niʻihi ʻo e ngaahi pōpoaki ko ʻení. ʻE ala tokoni ʻeni ke teuteuʻi kinautolu ke fakakaukau ki he ngaahi pōpoaki ʻoku faʻa toutou folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí mo hono ʻuhingá.

  • Ko e hā ha ngaahi pōpoaki pau kuo ueʻi fakalaumālie ʻe Sīsū Kalaisi ʻEne kau palōfita moʻuí ke toutou lea ʻakí?

  • Ko e hā ha ngaahi pōpoaki kuó ke fakatokangaʻi ʻoku toutou ʻasi ʻi hoʻo ako mai ʻeni ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he ngaahi pōpoaki ʻoku toutou ʻasi ko ʻení?

ʻI he 1829, naʻe fie ʻilo ha kakai tokolahi—hangē ko ʻŌliva Kautele, Hailame Sāmita, Siosefa Naiti ko e Lahí, mo Tēvita Uitemā—ki he meʻa naʻe finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke nau ʻiloʻi mo fakahokó. ʻOku kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi tali angaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ha ngaahi moʻoni ʻoku toutou ʻasi ʻokú Ne finangalo ke mahino mo moʻui ʻaki ʻe kitautolu kotoa.

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke faʻu ha ngaahi kulupu tautau toko fā pea fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako takitaha ke sio ki ha taha ʻo e ngaahi vahe ko ʻení. ʻE lava ke lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e ngaahi veesi mei heʻene kongá. ʻE lava ke ne kiʻi mālōlō ʻi he ʻosi ʻa e veesi takitaha ke vahevahe ʻe hono hoá ʻa e ngaahi faitatau mo e ngaahi faikehekehe ʻokú ne fakatokangaʻi mei he ngaahi veesi ʻoku fekauʻaki ʻi heʻena ngaahi kongá.

Lau ʻa e ʻuluaki veesi ʻe ono ʻo e ngaahi vahe takitaha ko ʻeni ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: 6; 11; 12; mo e 14. Fakafehoanaki ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi he pōpoaki takitaha.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe fili ai ʻa e ʻEikí ke toutou folofola ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea mo e akonaki pau ʻoku maʻu ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

“Ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻoku koloaʻia ia”

Lau ʻa e veesi 7 ʻi he vahe 6 mo e 11, ʻo kumi ʻa e faleʻi ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku maʻu ʻa e holi ke tauhi kiate Iá.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea naʻe makehe kiate koe mei he veesi ko ʻení? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku tokoni ai ʻa e veesi ko ʻení ke mahino kiate koe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono finangalo maʻatautolú?

ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke foaki kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē.

ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke fakaloloto ʻa e mahino ʻoku nau maʻú fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻui taʻengatá pea mo e ʻuhinga ʻoku hoko ai ia ko ha meʻaʻofa mahuʻinga ke tau maʻú. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki hano fakaafeʻi ʻa e kau akó ke ako fakafoʻituitui pe fakakulupu ha niʻihi ʻo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Pe, ko haʻo hiki ʻa e ngaahi potufolofola fakamoʻoni ko ʻení ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa iiki ʻo tuku takai ʻi he lokí pea fakaʻatā ʻa e kau akó ke nau lue takai ʻi he lokí ʻo ako fakalongolongo kinautolu, mo hiki ha fanga kiʻi fakamatala.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako pe ongoʻi lolotonga ʻenau akó.

Fakakaukau ki he meʻa naʻá ke akó

Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke aleaʻi ai mo e kau akó ha ngaahi meʻa te nau ala tohoakiʻi ʻenau tokangá mei he fekumi ki he moʻui taʻengatá. Fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto fakalongolongo ki he tuʻunga hono teuteuʻi kinautolu ʻe heʻenau ngaahi fili lolotongá ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Fakakaukau ke fakahoko ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ha holi lahi ange ke fekumi ki he moʻui taʻengatá:

Hiki ki he lahi taha te ke lavá ʻa e ʻuhinga ʻoku koloaʻia ai ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:7).

Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi kimuʻá ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto fiemālie ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau tohí. ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha konga mahuʻingamālie ʻo e lēsoní. Mahalo ʻe fakapotopoto ke tuku ha taimi lahi ki he kau akó ke nau tohi, fakalaulauloto, mo vahevahe ai.

Fakaʻosi ʻa e lēsoní ʻaki hono fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ke liliu ai ʻenau moʻuí ʻe he meʻa kuo nau ako mo ongoʻi ʻi he ʻaho ní. ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie mei he ongo fehuʻi ko ʻení ke hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ako ʻi he ʻahó ni ʻokú ne fakatupulaki hoʻo loto-holi ke ongoʻi ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi tulifua fakamāmaní ʻi he fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá?