Seminelí
Lēsoni 136: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126: Naʻe Tali ʻe he ʻEikí e Ngāue ʻa Pilikihami ʻIongí


“Lēsoni 136—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126: Naʻe Tali ʻe he ʻEikí e Ngāue ʻa Pilikihami ʻIongí,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)

“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Lēsoni 136: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126

Naʻe Tali ʻe he ʻEikí e Ngāue ʻa Pilikihami ʻIongí

Pilikihami ʻIongi

ʻI he ʻaho 9 ʻo Siulai 1841, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ha fakahā kia Pilikihami ʻIongi ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Hili ʻa e ngāue fakafaifekau tuʻo lahi ʻa Pilikihami ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Kānata, mo ʻIngilaní, naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakahōifua ʻene ngaahi ngāue fakafaifekaú kiate Ia. Naʻá Ne folofola kuo taimi ke tokanga makehe ʻa Pilikihami ki hono fāmilí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki ʻe he kau akó ʻenau holi ke ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Pilikihami ʻIongí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngāue maʻá e ʻEikí

Hiki ʻa e kupuʻi lea Ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he palakipoé, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fai ʻeni:

Fakakaukauloto naʻe saveaʻi ʻe ha taki fakasiteiki pe fakavahefonua ʻa e kāingalotu toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi homou feituʻú peá ne fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko e hā nai haʻanau ngaahi tali?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke feinga ai ke ngāue maʻá e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ngāue ai Maʻanauá?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakafeʻātungia ʻa e ngāue maʻá e ʻEikí? Ko e hā nai e ʻuhinga ka ʻikai ke tau fie ngāue maʻu ai pē Maʻaná?

Hili ʻa e vahevahe ʻa e kau akó, kole ange ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau lava fakataautaha ai ʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi ʻolungá.

ʻI heʻenau ako fekauʻaki mo e sīpinga ʻa Pilikihami ʻIongi lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi kinautolu ke ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē ke ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí.

Ko e ongo ne maʻu ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo Pilikihami ʻIongí

Fakakaukau ke ʻoange ʻa e fakamatala ko ʻení ki ha niʻihi ʻo e kau akó ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí. Fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e meʻa naʻe ʻuhingamālie pe makehe kiate kinautolu fekauʻaki mo Pilikihami ʻIongí.

  • Naʻe tupu masiva hake ʻa Pilikihami ʻIongi, ko e fika hiva mei ha fānau ʻe toko hongofulu mā taha.

  • Naʻe mālōlō ʻene faʻeé ʻi hono taʻu 14.

  • ʻI hono taʻu 16, naʻá ne mavahe atu ke kumi haʻane moʻui ʻi he māmaní, ʻo hoko ko ha taha tufunga akoako, tokotaha ngāue sioʻata, mo vali.

  • ʻI hono taʻu 23, naʻá ne mali mo Meliame Uoka, pea ʻi ai hona ongo ʻofefine kimui ange.

  • Naʻe ako ʻe Pilikihami ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha taʻu ʻe ua, ʻo fakafehoanaki ia ki he Tohi Tapú, kimuʻa peá ne kau ki he Siasí. Naʻá ne pehē kimui ange, “Na‘á ku ‘ilo‘i ko e tohi mo‘oni ia ‘o hangē pē ko ‘eku ‘ilo‘i ko ia ‘oku ou lava ke mamata ‘aki ‘a hoku ongo matá, pe ke u ongo‘i ‘i he‘eku ala ‘aki ‘a hoku ngaahi louhi‘inimá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 2).

  • Naʻe ngāue fakafaifekau tuʻo 10 ʻa Pilikihami ʻi he ʻIunaiteti Siteití, Kānata, mo ʻIngilani.

  • Naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono taʻu 33.

  • ʻI he ʻaho 9 ʻo Siulai 1841, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ha fakahā kia Pilikihami ʻIongi ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126:1–3, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Pilikihami fekauʻaki mo ʻene ngāué.

  • Ko e hā naʻá ke saiʻia ai pe ako mei he ngaahi veesi ko ʻení?

    Fakafanongo fakalelei ki he vahevahe ʻa e kau akó. Kapau ʻokú ke pehē ʻe ʻaonga, fai ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi hangē ko ʻení: “Ko e hā ha ngaahi lea ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he fakahaá ke ʻuhinga kia Pilikihami?” “ʻOkú ke pehē ko e hā ʻa e ongo ʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻi he ngaahi lea ko ʻení?” “Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻEikí?”

    Kapau he ʻikai ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻiate kinautolu pē, fakakaukau ke fehuʻi ange, “ʻE founga fēfē ha ʻaonga kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Pilikihamí?” (ʻE ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni hangē ko ʻení: Kapau te tau ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí, te Ne tali ʻetau foaki māʻoniʻoní. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke lekooti ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻilo ʻe he kakai hangē ko Pilikihami ʻIongí ʻokú ne fakaʻaiʻai kinautolu ke nau ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí? ʻE tokoni fēfē nai ia kiate kitautolú?

Ko e sīpinga ʻa Pilikihami ʻIongí

Fakaʻilonga Laʻipepa TufáʻOku ʻi ai ha fealēleaʻaki ʻe tolu ʻi he laʻipepa tufa ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau ako fekauʻaki mo e ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí mei he sīpinga ʻa Pilikihami ʻIongí. Kimuʻa pea kamata ʻa e kalasí, fakaafeʻi ha kau ako ʻe toko tolu ke tokoni ki he kalasí ʻaki hano tataki ha taha ʻo e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení. Pe vahevahe ʻa e kalasí ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu pea fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa takitaha ʻo e kulupú ke nau tataki ha taha ʻo e ngaahi fealēleaʻakí. Talaange ki he kau akó te nau lava ʻo liliu ha taha pē ʻo e ngaahi fehuʻí ke ʻuhingamālie pe ʻaonga ange ai ʻa e fealēleaʻakí ki honau kaungāakó.

Ko e Sīpinga ʻa Pilikihami ʻIongí

Alēlea 1

Ko e Pole ʻo e Lea ʻi he Kakaí

Kamata ʻaki hano ʻeke ha ngaahi fehuʻi peheni:

  • Ko e hā hoʻo ongo fekauʻaki mo e lea ʻi he kakaí? Ko e hā hono ʻuhingá?

Lau pe fakamatalaʻi fakanounou ʻeni:

Ko e taha ʻo e ngaahi pole lahi taha ʻo Pilikihami ʻIongí ko e lea ʻi he kakaí. Naʻá ne pehē, “Naʻe hangē tofu pē ʻeku ngutu tamu leá mo e pōtoʻi lea ʻa ha tangata” (ʻi he Journal of Discourses, 5:97). Naʻá ne manatu ki ha taimi ʻi ha uike ʻe taha hili hono papitaisó, naʻe totonu ai ke ʻi ai ha kau lea taukei ʻe toko fā ʻi he Siasí ke malanga, ka naʻe ʻikai ke nau malanga. Naʻá ne pehē:

Palesiteni Brigham Young

Naʻá ku kei siʻi, naʻe ʻikai ke u faʻa lava ʻa e lea ʻi he kakaí mo maʻu ha ʻilo ki he māmaní; ka naʻe ʻiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ka ʻauha hoku ngaahi huí ʻi hoku sinó kae ʻoua kuó u lea ki he kakaí ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa ne u mamata, fanongo mo ʻiló—ʻa e meʻa kuó u aʻusia mo fiefia aí; pea ko e fuofua malanga ne u fakahokó ne laka hake ia ʻi he houa ʻe tahá. Ne u fakaava hoku ngutú pea naʻe fakafonu ia ʻe he ʻEikí. (Brigham Young, ʻi ha Journal of Discourses, 13:211)

  • Ko e hā naʻe faingataʻa fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Pilikihami ʻIongí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:5–6 (vakai foki, ʻEkesōtosi 4:12; Lea Fakatātā 16:1). Fehuʻi ange leva:

  • Naʻe fekauʻaki fēfē ʻa e aʻusia ʻa Pilikihami ʻIongí mo e ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe lava ʻo tokoni kiate koe?

Vahevahe ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e falala ki he ʻEikí mo hoʻo loto-fiemālie ke vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiló.

Alēlea 2

Ko e Feilaulau ʻa Pilikihami ke Ngāué

Kamata ʻaki haʻo ʻeke ha fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku fiemaʻu ke ke fakahoko ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú?

Lau pe fakamatalaʻi fakanounou ʻeni:

Naʻe mālōlō ʻa e uaifi ʻo Pilikihami ʻIongí ʻi he taʻu tatau naʻá ne papitaiso aí. ʻI ha feilaulau lahi, naʻá ne fokotuʻutuʻu ke tokangaʻi ʻene ongo kiʻi fānaú pea ngāue fakafaifekau ki Niu ʻIoke mo e faka-tokelau ʻo Kānatá, ʻa ia naʻá ne papitaiso ai ha kakai tokolahi.

Hili ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Pilikihami ʻi ha taʻu nai ʻe taha, naʻá ne fakamatalaʻi ʻene tūʻuta ki Ketilani, ʻOhaioó:

Palesiteni Brigham Young

Kapau ne ʻi ai ha tangata ne kau atu ki he Kāingalotú naʻe toe masiva ange ʻiate au—naʻe tuʻunga ia he naʻe hala pē ke toe ʻi ai haʻane meʻa ʻaʻana. … Naʻe toko ua siʻeku fānau ke tauhí. … Ne mālōlō foki hoku malí. … [Naʻe] halaʻatā ha motuʻi sū ke u tui, tukukehe pē ha motuʻi sū puti ne u kole. Naʻe halaʻatā haku vala māfana, tukukehe pē haku kote ne tuitui ʻa ia ko hono taʻu ʻaki ʻeni ʻe tolu pe fā. … Naʻá ku fononga ʻo malanga mo foaki ʻa e kihiʻi paʻanga mo e koloa kotoa pē naʻá ku maʻú. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIong [1997], 281)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e Luke 18:18–23, ʻo kumi ʻa e founga naʻe kehe ai ʻa e tali ʻa Pilikihami ʻIongi ki he ngaahi fakaafe ke ngāué mei he tangata naʻe fefolofolai mo e Fakamoʻuí ʻi he fakamatala ko ʻení.

  • Ko e hā ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe ala tokoni ke tau loto-fiemālie ke fai ha ngaahi feilaulau hangē ko ia naʻe fakahoko ʻe Pilikihami ʻIongí?

  • Makehe mei he ngāue fakafaifekaú, ko e hā ha ngaahi founga kehe ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau feilaulau ai ke tauhi kiate Iá?

Vahevahe ʻa e ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e loto-fiemālie ke feilaulau ke tauhi ki he ʻEikí.

Alēlea 3

Ngāue Fakafaifekau ʻa Pilikihami ki ʻIngilaní

Kamata ʻaki haʻo ʻeke ha fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ʻe ha faifekau ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí?

Lau pe fakamatalaʻi fakanounou ʻeni:

Hili ʻa e toe mali mo ngāue fakafaifekau tuʻo nima kehe ʻa Pilikihamí, naʻe ui ia mo ha kau ʻAposetolo kehe, ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pilikihami ʻene ngāue fakafaifekaú ʻo pehē:

Palesiteni Brigham Young

Naʻa mau tūʻuta atu … ko e kau ʻāuhē ʻi ha fonua muli pea ʻikai haʻamau paʻanga, ka koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe lava ke maʻu ai hamau ngaahi kaumeʻa, pea mau fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he meimei kolo lalahi kotoa pē ʻi Pilitānia Lahi, mo mau papitaiso ha kakai ʻi he vahaʻa ʻo e toko fituafé ki he valuafé, paaki ha tatau ʻe 5,000 ʻo e Tohi ʻa Molomoná, … pea kuo ʻosi fakatō ki he loto ʻo e toko lau afe ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoni taʻengatá … : pea ʻoku ou pehē ʻoku hā ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 7)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e ngaahi lea ʻa ʻĀmoni ʻi he ʻAlamā 26:12–13. Fehuʻi ange leva:

  • ʻOku tatau fēfē ʻa e lea ʻa Pilikihami ʻIongí mo e lea ʻa ʻĀmoní?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e falala ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke tauhi kiate Iá?

  • Kuó ke feinga fēfē ke falala ki he ʻEikí ʻi hoʻo tauhi kiate Iá?

Vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau pe ongo fekauʻaki mo e falala ki he ʻEikí ʻi hoʻo tauhi kiate Iá.

Ko e meʻa kuó ke akó

Hili ʻa e alēleá, te ke lava ʻo poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fekumi ki he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea hiki ʻa e meʻa ʻoku nau ako mo ongoʻi fekauʻaki mo e tauhi ki he ʻEikí. ʻE lava ke nau tali ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā kuó ke ako mei he sīpinga ʻa Pilikihami ʻIongí mo e founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he ʻEikí?

  • Ko e hā kuó ne fakalahi hoʻo loto-holi ke ngāue maʻá e ʻEikí?

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ha konga ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ongo ne nau hikí. Te ke lava foki ʻo vahevahe.