“Lēsoni 137—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127–128, Konga 1: Ko e Fakamoʻui ʻo e Kau Pekiá,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2025)
“Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127–128, Konga 1,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
Lēsoni 137: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–128
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127–128, Konga 1
Ko e Fakamoʻui ʻo e Kau Pekiá
ʻI ʻAokosi ʻo e 1840, naʻe fuofua akoʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻe fiefia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he faingamālie ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻa honau kāinga kuo pekiá. Naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi tohi ki he Kāingalotú ke fakahinohinoʻi kinautolu fekauʻaki mo e ouau ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní maʻanautolú, ʻa ia ʻoku fakahā mai ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko ha tūkunga
ʻE lava ke tokoni ʻa e tūkunga ko ʻení ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí ki he papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻE lava ke fakafaivaʻi ʻe he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke nau fakahoko ai ha tali kia ʻAná.
Lolotonga ha fealeaʻaki mo e kau faifekaú, naʻe ʻilo ʻe ʻAna ʻa e fiemaʻu ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí pea papitaisó (vakai, Mātiu 3:13–17; Sione 3:5; 2 Nīfai 31:4–11). Naʻá ne holi moʻoni ke papitaiso, ka naʻá ne toe hohaʻa foki ki hono tokoua kuo pekiá. Naʻe fehuʻi ange ʻe ʻAna ki he ongo faifekaú, “Fēfē hoku tokoua naʻe mate teʻeki ai ke ne papitaisó?”
-
ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi ʻelemēniti ʻo e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu te ke vahevahe?
Fakamanatu ki he kau akó kuo fai ʻe he kakai ʻi he ngaahi kuongá kotoa, kau ai ʻa e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí, ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻAná. Naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e founga ʻe lava ke fakahaofi ai ʻe Heʻene palaní ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fiemaʻu ke fakahaofí.
Palani ʻa e Tamai Hēvaní
Naʻe fakahā māmālie ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻa e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻI ʻAokosi ʻo e 1840, naʻe malanga ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Seimoa Palanisoní. Lolotonga ʻa e malangá, naʻá ne sio kia Seini Neimani, ko ha uitou naʻe mālōlō hono fohá ʻoku teʻeki papitaiso. Naʻe lau ʻe Siosefa ʻa e 1 Kolinitō 15:29 mo akoʻi ʻoku fakaʻatā ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ha taha moʻui ke papitaiso fakafofonga maʻa ha taha kuo pekia. Naʻe papitaiso ʻa Seini kimui ange maʻa hono foha ko Sailosí. Ko e fuofua papitaiso ʻeni maʻá e pekiá naʻe fakahoko ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení (vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 467–68).
Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kimui ange ʻe fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he temipalé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–32). ʻI Nōvema ʻo e 1841, naʻe kamata ke papitaiso ʻa e Kāingalotú maʻa ʻenau ngaahi kuí ʻi he Temipale Nāvū ne teʻeki ʻosi hono langá. ʻI Sepitema 1842, naʻe fakahinohinoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Kāingalotú ke nau tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi ouau ko iá mo ha ngaahi fakaikiiki mahuʻinga kehe. Ko e ngaahi fakahinohino ko iá ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127 mo e 128 ia ʻi he taimi ní (vakai, Kau Māʻoniʻoní, 1:524–25). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻoku totonu ke hoko ʻa e tauhi lekōtí ko ha fakamoʻoni ʻo e ouaú pea mo tauhi ha ʻū lekooti totonu ʻe lekooti ʻi ha tohi fakalūkufua ʻa e siasí. Naʻá ne akoʻi foki ʻoku totonu ke hoko ha niʻihi kehe ko ha kau fakamoʻoni ki he ouaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:2–4). Naʻá ne fakamatalaʻi leva ʻa e ʻuhinga ʻoku fuʻu fiemaʻu ai ʻa e fakahokohoko ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá.
Kimuʻa pea lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5, mahalo ʻe tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” ki he taimi kimuʻa pea fakatupu ʻa e māmaní, ʻi he taimi naʻe ʻi ai ai ha fakataha ʻi he langí (vakai, ʻĒpalahame 3:22–27).
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:5, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.
-
Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo ʻEne palaní?
Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ha founga ki hono fakamoʻui ʻo kinautolu ʻoku mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí.
Fakakaukau ke hiki ʻa e foʻi moʻoní ʻi he palakipoé ke tokoni ki he kau akó ke aleaʻi ia. ʻE lava ke tokoni hono ʻeke ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení. Te ke lava ʻo fakatupulaki ʻa e fealēleaʻakí ʻaki haʻo kole ki he kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala honau kaungāakó.
-
Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e ʻulungaanga pe taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní?
-
ʻE tokoniʻi fēfē koe mo ho fāmilí ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení?
Ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e foʻi moʻoni ko ʻení, fakakaukau ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki aí. Pe ko hoʻo vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau fakakaukau ki aí.
Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā D.Toti Kulisitofāsoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kia Sīsū Kalaisi mo e huhuʻi ʻo e kau pekiá.
ʻOku lahi mo loloto ʻa e fekau ʻoku tuku kiate kitautolú ʻo hangē pē ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ke fālute kātoa ʻEne fānau ʻi he kuonga mo e feituʻu kotoa pē. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi ngāue ʻoku tau fai maʻá e kakai pekiá ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi fakalangi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOku aʻu ʻEne ʻaloʻofá mo e ngaahi talaʻofá kiate kinautolu naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi Ia ʻi heʻenau kei moʻuí. Ko e moʻoni ʻe tauʻatāina ʻa e pōpulá koeʻuhi ko Ia. (D. Todd Christofferson, “The Redemption of the Dead and the Testimony of Jesus,” Ensign, Nov. 2000, 11)
Lekooti ʻi he māmaní pea ʻi he langí
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau sio ke ʻiloʻi ʻa e tauhi lekōtí mo e kau fakamoʻoní. Hili iá, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke kumi mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:3. Kapau kuo hoko ʻa e kau akó ko ha fakamoʻoni, ʻe lava ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.
Ko e founga ʻe taha ke tokoni ki he kau akó ke maʻu ha fehokotaki ʻi he ngaahi konga ko ʻení ko e foki ki he tūkunga fekauʻaki mo ʻAná.
Hili hono papitaiso ʻo ʻAná, naʻá ne ʻalu ki he temipalé pea papitaiso maʻa hono tokoua ne mālōloó. ʻOkú ne fifili pe te ne ʻilo fēfē ʻoku ʻaonga ʻa e ouaú ʻi he langí.
Kimuʻa pea lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ko e kupuʻi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:8 ko e “kinautolu peé” ʻoku ʻuhinga ia ki he kakai ʻoku papitaiso maʻanautolu peé pea ko e “haʻanau kau fakafofongá” ʻoku ʻuhinga ia kiate kinautolu ʻoku papitaiso maʻá e niʻihi kehé.
Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–7; 128:6–8, ʻo kumi ʻa e meʻa te ke vahevahe mo ʻAna ke tali ʻene fehuʻí.
-
Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea te ke vahevahe mo ʻAna?
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ke tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi ouaú?
-
ʻE lava fēfē ʻe he mahino kau ki he ngaahi veesi ko ʻení ʻo tākiekina hoʻo aʻusia ʻi he temipalé?
Fakamatalaʻi ange ʻoku fakamaʻu ʻi he māmaní pea ʻi he langí ʻa e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he temipalé koeʻuhí ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki kuo fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:9–11).
“Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito”
Ko e taumuʻa ʻo e konga ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau ongoʻi ʻa e maʻongoʻonga ʻo e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní. Fakakaukau ke hiki ʻa e ko e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke tānaki atu ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo iá. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku nau ongoʻi pehē aí.
ʻE lava foki ke tānaki atu ʻe he kau akó ki he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo kuo nau aʻusia ʻi heʻenau kau atu ki he papitaiso mo e hilifakinima ʻi he temipalé.
ʻI hono lau ʻe he kau akó ʻa e potufolofola ko ʻení pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻomaí, te nau lava ʻo tānaki atu ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ki he palakipoé.
ʻI he tohi ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakahaaʻi ai ʻene ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tokāteline nāunauʻia ʻo e huhuʻi maʻá e kau pekiá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22–23, ʻo kumi ʻa e ngaahi ongo naʻe fakahaaʻi fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní.
-
Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne fakahaaʻi hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamai Hēvaní ki hono fakamoʻui ʻo ʻEne fānaú?
-
Ko e fē ha taimi kuó ke aʻusia ai ha niʻihi ʻo e ngaahi ongo ko ʻení lolotonga hoʻo kau ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?
-
ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “tauʻatāina ʻa e kau pōpulá”? (veesi 22). Ko e hā ka hoko ai ʻeni ko ha ʻuhinga ʻo ha fiefia lahi?
Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e huhuʻi maʻá e kau pekiá. Fakaafeʻi kinautolu ke tokanga ki ha faʻahinga ueʻi pē ʻa e Laumālié ʻi heʻenau fai iá. ʻE lava ke nau tohi, tā, pe lekooti ha pōpoaki. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku hiki ʻi he palakipoé ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he palani ʻa e Tamai Hēvaní ha ʻamanaki lelei maʻanautolu ʻoku mate taʻe ʻi ai ha ʻilo ki he ongoongoleleí. Te nau lava foki ʻo tohi fekauʻaki mo e ola ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻi honau fāmilí. Mahalo ʻe fie fakamatalaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi aʻusia mahuʻingamālie ʻo e kau ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.
Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau pōpoakí. Te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.