Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻa e Fāmilí
Lēsoni 5: Tali ʻo e Ngaahi Faingataʻá ʻaki Ha Founga Fetuʻutaki ʻoku Leleí


Lēsoni 5

Tali ʻo e Ngaahi Faingataʻá ʻaki Ha Founga Fetuʻutaki ʻoku Leleí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Fakahokó

Fakahoko ha taha pe ko e ongo fokotuʻu ko ʻení ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fiemaʻú mo e ngaahi tuʻunga ʻokú ke ʻi aí.

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Siō J. Kulisitianesoni ʻi he fakamatala ke lau ʻi laló; “ʻOku tokosiʻi ʻaupito ha kakai ʻoku nau liliu ki he leleí tupu mei hano toutou fakaangaʻi pe tafuluʻi maʻu pē. Kapau ʻe ʻikai te tau tokanga, ʻe hoko ha ngaahi fakaanga ʻe niʻihi ʻoku tau pehē ko e fakaanga fakatupulakí ko ha fakaanga ʻoku fakatupu maumaú. ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ai ke ʻoua te lea ki ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi” (Vakai ki he peesi 23). Tokanga makehe ʻi he uike kahaʻú ki he ngaahi meʻa ko ia ʻokú ke fakakaukauʻi pe lea ʻaki ʻo kau ki he niʻihi kehé. Feinga ke ke lea ʻaki ʻa e ʻofá mo e ngaahi meʻa te ne fakamaamaʻi ʻa e niʻihi kehé.

  • Fakasio ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku leleí ʻi ho malí. Hanga ʻo hiki ʻa e ngaahi ʻulungāanga ko iá, peá ke fakahā ia ki ho malí.

Tohi ke Lau

Ako ki he fakamatala ko ʻení. Lau mo aleaʻi ʻa e fakamatalá mo ho malí kapau kuó ke mali.

Ko e MalÍ mo e Palani Lahi ʻo e Fiefiá

ʻEletā Joe J. Christensen
ʻO e Kau Fitungofulú

Kuo tāpuekina ʻa Pāpulā (Barbara) mo au ʻaki ha fānau ʻe toko ono. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ʻi haʻama ʻave kotoa kinautolu ke mau ʻeva ki heʻenau ongo kuí, naʻe pehē mai ai ʻe heʻeku tamaí, “ʻE Siō, ʻoku ou tui kuó ke kamata mo Papulā ha meʻa ʻe ʻikai te mo toe lava ʻo taʻofi.”

ʻOku tau fakahā ʻi he uike Toetuʻú ni ki he mā- maní kotoa ko Sīsū ko e Kalaisí ia pea ʻoku makatuʻunga ʻi Hono lakanga fakataulaʻeiki toputapú mo hono mālohi fai fakamaʻú ʻa e ʻikai hano ngataʻanga ʻo e nofo-malí mo e ngaahi fāmilí—pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ʻi ai hano ngataʻanga.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni kiate kimoutolu kotoa ʻo kau ki heʻetau nofo malí. Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe valu ʻoku ou ʻamanaki ʻe ʻaonga atu ki hano fakamālohia ʻetau nofo malí ʻi he lolotongá ni mo e kahaʻú.

Manatuʻi Hono Mahuʻinga ʻo e Nofo-Malí

1. Manatuʻi ʻa e tefitoʻi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai hoʻomou malí. Fanongo ki he lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo kau ki hono mahuʻinga ʻo e mali ki he “hala lahi ʻo e fiefia” (Alma 42:8) ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní:

“ʻOku kamata mei he taimi naʻe fanauʻi mai ai kitautolu ki he moʻui fakamatelié ʻo aʻu ki heʻetau mali ʻi he temipalé, ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻi he ongoongoleleí kotoa, ʻoku fakataumuʻa ia ki hono teuteuʻi mo hono fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau kau ki he anga ko ia ʻo e malí, ʻa ia ʻoku tau hoko ai ko e husepāniti mo e uaifi ʻi he moʻuí ni pea ʻi he maama ka haʻú… .

“ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi he māmani ko ʻení ʻoku mahuʻinga ange ʻi hono fokotuʻu mo hono fakahaohaoaʻi ʻo e ʻiuniti fakafāmilí” (“Salvation Is a Family Affair,” Improvement Era, Sune 1970, 43–44; pe Tūhulu, Nōvema 1970).

Lotua ke Ola Lelei ʻa Hoʻomou Nofo-Malí

2. Lotu ke ola lelei hoʻomou nofo malí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe faʻa ʻalu ʻa e Kau Taki Māʻolungá ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi misioná ʻo ʻinitaviu ʻa e kau faifekaú. Naʻe meʻa ai ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ʻi heʻene kei hoko ko e mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo ne femeʻaʻaki mo ha ʻeletā naʻe mei ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú.

“ʻE ʻEletā, ka tuku ange koe, ko e hā hoʻo ngaahi palani ki ha meʻa ke fai?”

“ʻOku ou palani pē ke u foki ki he kolisí,” peá ne malimali leva mo pehē ange, “pea ʻoku ou ʻamanaki leva ke u ʻofa ʻi ha finemui ʻo mali mo ia.”

Naʻe fai ange leva ʻe ʻEletā Kimipolo ʻa e faleʻi fakapotopoto ko ʻení: “ʻOua naʻá ke lotu pē ke ke mali mo e toko taha ʻokú ke ʻofa aí. Ka ʻoku totonu ke ke lotu ke ke ʻofa ʻi he toko taha te ke mali mo iá.”

ʻOku totonu ke tau lotu ke tau anga-ʻofa, anga-fakaʻapaʻapa, anga-fakatōkilalo, faʻa kātaki, faʻa fakamolemole ange, kae lahi tahá, ke toe siʻisiʻi ange ʻetau siokitá.

Te tau lava ʻo ʻiloʻi lelei ʻetau ngaahi palōpalemá pe ngaahi vaivai ko ia ʻoku nau taʻofi ke ʻoua te tau hoko ko ha ngaahi mali lelei angé, ʻo kapau te tau ʻalu ki he ʻEikí ʻi he lotu pea tau maʻu hono ngaahi lelei ʻo e talaʻofa maʻongoʻonga ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná: “Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá, te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí… . He kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu maʻanautolu ʻa e ngaahi vaivaí ke mālohi” (ʻEta 12:27).

Ko e ʻuhinga ia ʻoku fie maʻu ai ke tau lotú. Kuo pehē ʻe ha kau taki tokolahi ʻo e Siasí mo e kau faleʻi ki he nofo-malí, ʻoku teʻeki te nau mamata ʻi ha nofo mali ʻoku fonu palōpalema, kapau ʻoku kei lotu fakaʻaho fakataha ʻa e ongo meʻa malí. Ko e taimi ko ē ʻoku tupu hake ai ha palōpalemá pea fehangahangai ʻa e nofo malí mo ha ngaahi faingataʻa, mahalo ko e faitoʻo lelei taha pē ki aí ko e lotu fakataha ʻa e ongo meʻa malí.

Fanongo ki Ho Malí

3. Fakafanongo. Fakamoleki ha taimi ke ke fanongo ai ki ho malí; peá ke fokotuʻu ke ke fai maʻu pē ia. Fetalanoaʻaki ʻiate kimoua peá mo fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga ʻokú mo ʻi aí ʻi hoʻomo hoko ko e husepāniti mo e uaifí.

Naʻe fokotuʻu atu ʻe Peleni Pālou ha fehuʻi ki ha kulupu ʻo e kau lakanga fakataulaʻeikí: “Ko e toko fiha ʻo kimoutolu ʻoku mou fie maʻu ha fakahā?” Naʻe hiki hake ʻa e nima ʻo e toko taha kotoa pē. Naʻá ne fokotuʻu ange leva ke nau foki kotoa ki honau ʻapí ʻo fehuʻi ange ki honau uaifí pe ʻe anga-fēfē haʻanau hoko ko ha husepāniti lelei angé. Naʻá ne toe pehē ange leva, “Naʻá ku fai ki heʻeku faleʻi ko ʻení, pea naʻá ku fealēleaʻaki lelei ai (mo hoku uaifi) ko Sūsaná ʻi ha houa ʻe taha pe lahi ange he efiafi ko iá!” (“To Build a Better Marriage” Ensign, Sept. 1992, p. 17). ʻE lava ke hoko ha pōtalanoa pehē ko ha fakahā ki ha taha pē ʻo kitautolu.

Kuo fanongo nai ha taha ʻo kimoutolu kakai tangatá ki he meʻa naʻá ku toki fanongó ni ki ai mei hoku uaifí: “ʻE Siō, ʻokú ke fanongo mai?” Naʻe ʻikai ko ia toko taha pē naʻá ne fifili pe ʻoku ou fakafanongo angé. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻe taha ʻi he kuo hilí naʻá ku kiʻi mohe ai ʻo mālōlō, pea naʻe haʻu ai hoku kiʻi mokopuna fefine ko ʻAlisoní ʻo ne fakaava hake ha taha ʻo hoku laumatá ʻo ne pehē mai, “ʻE tangataʻeiki, ʻokú ke ʻi hena?” ʻOku totonu ke tau “ʻi ai,” mo tali fiefia ki hotau malí.

Fakaʻehiʻehi mei he Nofo Fefakaangaʻaki Taʻe tukú

4. Fakaʻehiʻehi mei he “nofo fefakaangaʻaki taʻe tukú.” ʻOua naʻá mo nofo ʻo fefakaangaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi fehālākí. ʻIloʻi ʻoku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku haohaoa. ʻOku kei toe lahi ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa ke tau fai taki taha ke tau hangē ai ko Kalaisí, ʻo hangē ko ia ʻoku naʻinaʻi mai hotau kau takí ke tau faí.

“Taʻofi ʻa e fefakaangaʻaki taʻetukú” (ʻo hangē ko e meʻa ʻa Palesiteni Kimipoló) he te ne lava ʻo maumauʻi ha nofo mali pē“ (”Marriage and Divorce,“ Brigham Young University 1976 Speeches of the Year, [1977], p. 148). ʻOku tau meimei fakatokangaʻi kotoa pē ʻi heʻetau loto-mamahí ʻa hotau ngaahi vaivaí, pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke toutou fakamanatuʻi mai ia kiate kitautolu. ʻOku tokosiʻi ʻaupito ha kakai ʻoku nau liliu ki he leleí tupu mei hano toutou fakaangaʻi pe tafuluʻi maʻu pē. Kapau ʻe ʻikai te tau tokanga, ʻe hoko ha ngaahi fakaanga ʻe niʻihi ʻoku tau pehē ko e fakaanga fakatupulakí ko ha fakaanga ʻoku fakatupu maumau.

ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ange ai ke ʻoua naʻá te lea ki ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. ʻI he toki mali atu ʻa Sisitā Lela Uāletá, naʻá ne lau ʻi ha makasini ʻa ia naʻe pehē, ʻe lava ʻo fakamālohia ʻa e nofo malí kapau ʻe faʻa nofo hifo ʻa e ongo meʻa malí ʻo faʻa fealēleaʻaki peá na hiki ai ha lisi ʻo ha ngaahi ʻulungāanga ʻokú na ʻiloʻi ʻoku fakatupu-ʻita. Naʻá ne tohi ai ʻo pehē:

“Naʻe pau ke ma hiki ha meʻa ʻe nima naʻá ma faʻa ʻita ai, pea naʻe kamata leva ke u hiki ʻi heʻeku lisí… . Naʻá ku tala ange ʻoku ʻikai te u saiʻia ʻi he founga kai moli-Tongá. ʻOkú ne fohi ʻa e kilí ʻo kai ia ʻo hangē ha moli pelí! ʻOku ʻikai te u ʻilo ha taha ʻoku pehē ʻene kai moli-Tongá. ʻOku mou pehē te u kei nofo ai pē ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí pea aʻu ki ʻitā- niti, ʻo siofi ʻa e founga kai moli Tonga ʻa hoku husepānití?… .

“Naʻe ʻosi ʻeku hiki [ʻeku meʻa ʻe nimá], pea tuku ange leva ki ai ke ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne saiʻia ai kau kiate aú… . Naʻá ne pehē mai pē, ‘ʻOku ʻikai te u fakakaukau ki ha faʻahinga meʻa ʻoku ʻikai te u saiʻia ai ʻiate koe.

’ “Ne u feinga ke Fakatau ʻeku mānavá.

“Naʻá ku tafoki fakavave pea ʻikai te u lava ʻo fakamaʻumaʻu ʻa hoku loʻimatá.”

Naʻe fakaʻosi leva ʻe Sisitā Uāleta ʻene fakamatalá ʻo ne pehē: “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou fanongo ai ki ha ongomātuʻa mali ʻoku ʻikai ke na lava ʻo fengāueʻaki leleí, ʻoku ou faʻa fifili maʻu pē pe ʻokú na moʻua koā mo kinaua ʻi he meʻa ko ia ʻoku ou ui ”Ko e Fokoutua ʻo e Moli-Tongá” (Ensign, Apr. 1993, p. 13; pe Liahona, Sepitema 1999, 24).

ʻIo, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻoku lelei ange ke ʻoua naʻá te lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi.

Tauhi ke Longomoʻui Maʻu pē Hoʻomo Feohi Fakakaumeʻá

5. Tauhi ke longomoʻui maʻu pē hoʻomo feohi fakakaumeʻá. Fakamoleki ha taimi ke mo fai ai ha ngaahi meʻa—ʻe kimoua toko ua pē. Neongo ʻoku mahuʻinga hoʻomo feohi maʻu pē mo hoʻomo fānaú ʻi he fāmili, ka ʻoku toe fie maʻu foki mo ha taimi ke mo ʻiate kimoua toko ua pē he uike kotoa pē. Kapau te mo fokotuʻu ha taimi ki ai, ʻe ʻiloʻi ai ʻe hoʻomo fā- naú ʻokú mo ongoʻi ʻoku mahuʻinga lahi hoʻomo malí, ko ia ʻoku fie maʻu ai ke mo fakatupulekina maʻu pē ia. ʻOku fie maʻu ke te tukupā, palani mo fokotuʻu ha taimi ki ai.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke lahi ha fakamole fakapaʻanga ki ai. Ko e konga mahuʻingá ʻa e taimi ko ia ʻokú mo feohi toko ua ai pē ʻa kimouá.

Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha naʻe ʻamanaki ke ʻalu ai ʻeku tamai ʻi he fonó mei hono falé ʻi he hili e maʻu meʻatokoni hoʻataá ke foki ki heʻene ngāue ʻi he ngoué, naʻe pehē ange ʻe heʻeku faʻē ʻi he fonó ki ai, “ʻE ʻAlipate foki mai ki heni he taimí ni pē ʻo tala mai ʻokú ke ʻofa ʻiate au.” Naʻá ne malimali pē mo fakakata ange, “ʻE ʻElisī, naʻá ku fakahā atu kiate koe he taimi naʻá ta mali aí, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, pea kapau ʻe liliu ʻeku ʻofa ko iá, kuo pau pē ke u fakahā atu kiate koe.” ʻOku faingataʻa ke te pehē ʻoku fuʻu lahi ʻete pehē ange, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koé.” Ngāueʻaki ia ʻi he ʻaho kotoa pē.

Fakavave ke lea, “Kātaki Fakamolemole“

6. Fakavave ke lea, “kātaki fakamolemole.” Neongo ʻoku faʻa faingataʻa ke te fakakaukau ki ai, ka ʻoku totonu ke te vave maʻu pē ki heʻete pehē ange, “ʻOku ou kole fakamolemole atu, kātaki ʻo fakamolemoleʻi ange au,” neongo ʻoku ʻikai ko ho foʻui kotoa pē ia ʻoʻou. ʻOku fakatupulekina ʻa e ʻofa moʻoni ʻe kinautolu ʻoku nau vave maʻu pē ke fakahā ʻa ʻenau ngaahi fehālākí mo ʻenau ngaahi fakatupu loto mamahí.

Ko e taimi ko ia ʻoku faikehekehe ai ʻa e ngaahi fakakaukaú, ʻoku mahuʻinga leva ke te lava ʻo aleaʻi mo fakaleleiʻi ia, ka ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻe niʻihi ʻoku lelei ai ke te kiʻi fakalongolongo. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke te pukepuke hoto ʻeleló peá te lau ki he hongofulu pe ki he teau. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻe lava pē ʻo tokoni kapau te te tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻi heʻete ʻitá, pea ʻi heʻete toe foki ʻo vakaiki he palopalemá ʻi he pongipongi hono hokó, kuó te ʻosi maʻu ha mālōlō lahi ange, mokomoko, pea mo maʻu ha faingamālie lelei ange ke fakaleleiʻi ʻa e palōpalema ko iá.

ʻOku tau faʻa fanongo ʻi ha ngaahi lea hangē ko ʻení, “Ko e taʻu ʻeni ʻe nimangofulu ʻo ʻema malí, pea ʻoku teʻeki ke tō kehekehe ʻema fakakaukaú.” Kapau ʻoku moʻoni ia, ʻoku ʻi ai leva ha toko taha ʻiate kinaua ʻokú ne pule aoniu ki he taha koeé, pe hangē ko e lea ʻa ha taha, “ko e muli ia ki he moʻoní.” Kuo pau pē ke kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e kakai loto-poto kotoa pē. Ko ʻetau tukupaá ke tau fakapapauʻi ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e founga ke tau fakaleleiʻi ai iá. Ko e konga ia ʻo e ngāue ki hono ngaohi ke lelei ange ʻetau nofo malí.

Moʻui ʻo Fakatatau ki he Meʻa ʻOkú Ke Maʻú

7. Ako ke ke moʻui ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke maʻú. Ko e taha ʻo e ngaahi palōpalema faingataʻa taha ʻi he nofo malí ʻoku tupu ia mei he meʻa fakapaʻangá. “Naʻe pehē ʻe he Kautaha ʻa e Kau Loea ʻo ʻAmeliká…ko e peseti ʻe 89 ʻo e ngaahi vete mali kotoa pē, ʻoku fakatotoloʻi atu hono tupuʻangá ko e kē mo e fetukuakiʻiʻaki fekauʻaki mo e paʻanga” (Marvin J. Ashton, “One for the Money,” Ensign, July 1975, p. 72). Loto-lelei ke toloi pe taʻofi hano fakatau ha ngaahi meʻa, koeʻuhí ka ke lava ʻo moʻui ʻo fakatatau pē ki hoʻo patisetí. ʻUluaki totongi hoʻo vahehongofulú pea fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá ʻo kapau ʻoku faingamālie. Manatuʻi ʻi heʻete fakamoleki ko ia ha paʻanga ʻe nimangofulu ʻi he māhina ʻo siʻi ange ia he meʻa ʻokú ke maʻu maí, ʻokú te maʻu ai ʻa e fiefiá pea ko ʻete fakamoleki ko ia ha paʻanga ʻe nimangofulu ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú te maʻú, ʻokú te maʻu ai ʻa e mamahi. Mahalo kuo tau aʻu ki ha taimi ke tau toʻo mai ai ʻetau helekosí, mo ʻetau kaati fakamoʻuá, pea tau fai ʻa e meʻa naʻe ui ʻe ʻEletā Hōlani ko e “tafa fakasanisaní” (“Things We have Learned … Together” Ensign, June 1986, p. 30).

Vahevahe ʻa e Ngaahi Fatongia Fakaʻapi mo Fakafāmilí

8. Hoko ko ha hoa moʻoni ʻi he ngaahi fatongia fakaʻapi mo fakafāmilí. ʻOua te ke hangē ko e husepāniti ko ia ʻoku tangutu holo pē ʻi he ʻapí ʻo ʻamanaki ʻe fai atu e meʻa kotoa pē ʻokú ne fie maʻú, ʻi hoʻo pehē ko hoʻo ngāué ʻa e ngāue ki hono tauhi ʻo e fāmilí, pea ko e fatongia ʻo ho uaifí ko hono tauhi ʻo e ʻapí mo hono tokangaʻi ʻo e fānaú. ʻOku ʻikai ko e fatongia ʻo ha toko taha pē hono tokangaʻi ʻo e ʻapí mo e fāmilí.

Manatuʻi ʻokú ke kau ki he fengāueʻaki fakataha ko iá. Kuó ma ʻiloʻi mo Pāpulā te ma lava ʻo ngaohi fakataha homa mohengá ʻi he pongipongí, ʻi ha miniti pē ʻe taha pea ʻosi. ʻOku pehē ʻe Pāpulā ʻokú ne tuku ke u ngaohi ʻa e mohengá koeʻuhí ke u ongoʻi fiefia ʻiate au he ʻahó kotoa, pea ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai pē hano moʻoni.

Fakamoleki ha taimi ke mo ako fakataha ai ki he folofolá, pea muimui ki he faleʻi poto ko ʻeni meia Palesiteni Kimipoló: “Ko e taimi ko ia ʻoku faʻa ʻalu ai ha husepāniti mo ha uaifi ki he temipale toputapú, pe ʻokú na tūʻulutui fakataha ai ʻi hona ʻapí fakataha mo hona fāmilí, pe ʻokú na fetākinima ʻo ʻalu ki heʻena ngaahi fakataha fakalotú, mo tauhi ʻena moʻuí ke maʻa mo haohaoa fakaʻatamai mo fakaesinó,…mo na tokoni fakatouʻosi ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku toki aʻu ai ʻa e fiefiá ki hono tumutumú” (Marriage and Divorce, [1976], 24).

Ko hono fakamatalaʻi fakanounoú:

  • Manatuʻi ʻa e konga mahuʻinga taha ʻo hoʻomo nofo malí.

  • Lotu ke ola lelei hoʻomo nofo malí.

  • Fakafanongo.

  • Fakaʻehiʻehi mei he “fefakaangaʻaki taʻe tukú.”

  • Tauhi ke longomoʻui maʻu pē hoʻomo feohi fakakaumeʻá.

  • Vave ki he “kole fakamolemolé.

  • Ako ke moʻui ʻo fakatatau ki hoʻomo meʻa ʻoku maʻú.

  • Hoko ko ha hoa moʻoni ʻi he ngaahi fatongia fakaʻapí mo fakafāmilí.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Naʻe ʻikai ha taha ʻi he fonualotó ʻi he ʻaho hono tolú, “pea hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, pehē te tau moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi” (1 Kolinitō 15:22). ʻOku pehē ʻeku fakafetaʻi koeʻuhí ko e mālohi ʻo e fai fakamaʻú, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí, pea te tau lava ai ʻo lea fakataha mo e punaké, ”Te u ʻofa lahi ange ʻiate koe hili ʻa e maté“ (Elizabeth Barrett Browing, Sonnets from the Portuguese, no. 43, line 14).

Mei ha malanga naʻe fai ʻe ʻEletā Kulisitianesoni ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻEpeleli 1995 (vakai ki he Conference Report, Apr. 1995, 84–87; pe Ensign, May 1995, 64–66; pe Tūhulu, Siulai 1995, 77–80).

Paaki