1 Timoteo 3:1–7; Tito 1:6–9
O Le Epikopo: O Se Tamalii e “Logoleleia”
Na e iloa sa auauna atu epikopo i le Ekalesia i ona po o Paulo? E mafai faapefea e epikopo ma peresitene o paranesi ona faamanuiaina lou olaga? I tusi a Paulo ia Timoteo ma Tito, sa ia faataotoina atu ai agavaa mo alii o e na valaauina o ni epikopo. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani e te malamalama atili ai i uiga o epikopo ma peresitene o paranesi ma le auala e mafai ai e nei auauna a le Alii ona fesoasoani ia te oe i lou olaga.
O ai e te liliu atu i ai?
Manatu faapea o loo e tauivi ma se faafitauli taua i lou olaga. Atonu o se faaiuga e uiga i lou lumanai, o se luitau o loo e feagai ai, po o se amioga masani leaga o loo e tauivi e suia.
-
O fea e te liliu i ai mo le taitaiga pe a o e tauivi ma ni faafitauli taua?
-
O ai e te talanoa atu i ai ma aisea?
Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O outou tagata talavou faapelepele … ua outou i ai i le faitotoa o faaiuga aupito sili ona taua tou te faia i ō outou olaga. Faamolemole ia fefautuaa’i ma ou mātua uma, ma lou epikopo e uiga i filifiliga taua o le a tou feagai i se taimi o i luma. Faataga le epikopo e avea ma au uo ma fautua.
(Quentin L. Cook, “O Epikopo—O Leoleo Mamoe i Lafu Mamoe a le Alii,” Liahona, Me 2021, 60)
Faaaoga sina taimi e manatunatu loloto ai i fesili nei:
-
E te mafaufau i lau epikopo po o le peresitene o le paranesi o se uo ma se fautua?
-
Pe a e feagai ma se faaiuga taua, po o le taimi e te manaomia ai le fesoasoani faaleagaga, mata e te ono sailia se fautuaga mai lau epikopo? Aisea?
-
E mafai faapefea e le liliu atu i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi mo se taitaiga ona fesoasoani ai ia te oe?
A o e suesueina lenei lesona, vaavaai mo ni auala e mafai ai e se epikopo po o se peresitene o le paranesi ona lagolagoina oe i ou luitau, faaiuga, ma le faatuatua ia Iesu Keriso.
Ua aoao mai Paulo e uiga i agavaa o se epikopo
O tusi a Paulo ua ta’ua o le 1 Timoteo, 2 Timoteo, ma le Tito e tele ina faaigoa o tusi faafaifeau aua o loo i ai fautuaga a Paulo i faifeau po o taitai i le Ekalesia (faifeau e sau mai le upu Latina mo le leoleo mamoe). O Timoteo ma Tito o ni paaga faatuatuaina a Paulo o e sa galulue faatasi ma ia i ni taimi eseese i ana malaga faafaifeautalai. I le taimi lea, sa auauna atu Timoteo o se taitai o le Ekalesia i Efeso, ae o Tito sa i le motu Eleni o Kereta.
Faatasi ai ma le tele o upumoni na aoao mai e Paulo i nei tusi musuia, sa ia lisiina ai nisi o agavaa mo alii o e na valaauina o ni epikopo. O se epikopo o se alii ua uma ona faauuina ma vaetofia o se faitaulaga sili pulefaamalumalu mo se uarota, po o se aulotu. Ua ia te ia le tiutetauave aoao mo le pulea o auaunaga i mataupu faaletino ma faaleagaga o le aulotu. O se peresitene o le paranesi e tali faapena foi lana matafaioi. E filifilia e le Alii se epikopo e ala i se au peresitene o le siteki, o e o loo sailia faaaliga. A o lei valaauina, e faamaonia le epikopo e le Au Peresitene Sili o se ua agavaa ma mafai ona auauna atu.
Faitau le 1 Timoteo 3:1–7 ma le Tito 1:6–9, e vaavaai ai mo agavaa mo epikopo. Saili se tolu o nei uiga o le a fesoasoani i se epikopo po o le peresitene o le paranesi e taiala ma faamanuia ai lou olaga.
-
E faapefea ona faaalia e Iesu Keriso nei uiga? (Mafaufau e faasino nei fuaiupu i le 1 Peteru 2:25, lea na faasino ai Peteru i le Faaola o “le Leoleo Mamoe ma le Epikopo o o [tatou] agaga.”)
-
E mafai faapefea e le i ai o nei uiga ona agavaa ai se epikopo po o se peresitene o le paranesi e fesoasoani ia te oe e pei ona ono faia e le Faaola?
-
E faapefea ona e aoteleina mea ua e aoaoina e uiga i epikopo ma peresitene o paranesi?
1. Tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega:
-
O a ni uiga faaKeriso ua e maitauina i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi? Na faapefea e nei uiga ona agavaa ai o ia e avea o se meafaigaluega i aao o le Alii?
-
Sa mafai faapefea ma pe e mafai faapefea e se epikopo ona fesoasoani ia te oe e faalatalata atili atu ai ia Iesu Keriso ma faamalosia ai lou faatuatua ia te Ia?
O se leoleo mamoe i le lafu a le Alii
Mafaufau e faailoga soo se upu po o fasifuaitau i le 1 Timoteo 3:2 po o le Tito 1:7–9 o loo ta’u mai ai le tiutetauave o se epikopo e aoao atu.
E mafai e le epikopo po o le peresitene o le paranesi ona aoao atu i ni auala eseese, e aofia ai fonotaga, vasega, ma faatalanoaga patino, atoa ai ma lana faataitaiga.
2. Tali fesili nei i totonu o lau api talaaga mo suesuega:
-
Na faapefea ona avea fautuaga po o faatonuga a se epikopo po o se peresitene o le paranesi ma se faamanuiaga ia te oe po o se tasi e te iloa?
-
O a isi auala e tausia ma fesoasoani mai ai le Alii ia i tatou e ala i epikopo ma peresitene o paranesi?
E mafai e se epikopo ona fesoasoani ia i tatou ia salamo
Ua valaauina foi e le Alii ia epikopo ma peresitene o paranesi e fesoasoani ma taiala i tatou i le faatinoina o le salamo, aemaise lava pe afai ua tatou faia ni agasala matuia.
Sa aoao mai e Elder C. Scott Grow o le Au Fitugafulu:
E ala i le faauuga ma le ola amiotonu, ua agavaa le epikopo i faaaliga mai le Agaga Paia e faatatau i tagata o lana uarota, e aofia ai oe.
“E mafai ona fesoasoani le epikopo ia te oe i le faagasologa o le salamo i auala e le mafai e ou matua po o isi taitai ona tuuina atu ai. …
… I le avea ai ma se auauna a le Alii, o le a ia agalelei ma malamalama a o ia faalogo atu ia te oe. Ona ia fesoasoani atu ai lea ia te oe i le faagasologa o le salamo. O ia o le avefeau o le alofa mutimutivale o le Alii e fesoasoani ia avea oe o se ua mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso.
(C. Scott Grow, “Aisea ma O Le A Le Mea Ou Te Manaomia e Ta’uta’u Atu i Lo’u Epikopo?,” New Era, Oke. 2013, 28–29)
Faaaoga sina taimi e tusi ai se tusi puupuu, imeli, po o se feau tusitusia i lou epikopo po o le peresitene o le paranesi. Mafaufau e faafetai atu ia te ia mo lana auaunaga, aoaoga, ma faataitaiga. Ia aofia ai soo se auala patino na ia fesoasoani ai ia te oe. Mafaufau e tau atu soo se tasi o ana faataitaiga faa-Keriso ua e maitauina ma talisapaia. Afai e talafeagai, e mafai foi ona e talosagaina e feiloai ma ia mo lana fautuaga mo se faaiuga faigata, se popolega atonu o ia te oe, po o se fesoasoani i le faagasologa o le salamo.
Tuu i le faitalia: O e Manao e Aoao Atili?
1 Timoteo 3:1. O fea e sau ai le faalagiga o le epikopo i le Feagaiga Fou?
O le faalagiga o le epikopo e sau mai le upu Eleni episcopos—epi, o lona uiga “i luga,” ma le scopos, o lona uiga o le “vaai” po o le “leoleo.” O lona uiga, o se episcopos, po o le epikopo, o ia lea e vaavaaia le lafu i le avea ai o se taitai po o se leoleo.
Aisea e tatau ai ona ou alu i lo’u epikopo e ta’uta’u atu i ai agasala?
Na aoao mai Elder Richard G. Scott (1928–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O solitulafono matuia e pei o le ola le mama e manaomia ai le fesoasoani a se tasi o loo umia ki o le pulega, e pei o se epikopo po o le peresitene o le siteki, ina ia faagaioi ma le filemu le faatinoina o le salamo, ma mautinoa ua maea ma talafeagai lona faataunuuina.
(Richard G. Scott, “The Power of Righteousness,” Ensign, Nov. 1998, 69–70)
1 Timoteo 3:1. O le a le “galuega lelei” a se epikopo?
Na aoao mai Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i tiutetauave autu o se epikopo:
Ua i ai i le epikopo ia tiutetauave autu e lima i le pulefaamalumalu ai i se uarota:
O ia o le faitaulaga sili pulefaamalumalu i totonu o le uarota.
O ia o le peresitene o le Perisitua Arona.
O ia o se faamasino o tagata.
Na te faamaopoopoa le galuega o le faaolataga ma le faaeaga, e aofia ai le tausiga o i latou o e le tagolima.
Na te vaaia ia faamaumauga, tupe, faapea le faaaogaina o le falelotu.
I lana matafaioi o le faitaulaga sili pulefaamalumalu, o le epikopo o le “taitai faaleagaga” o le uarota. O ia o se “soo faamaoni o Iesu Keriso.” …
Ua i ai i le epikopo le matafaioi maualuga i le avea ai o se leoleo mamoe e taialaina le tupulaga faia’e, e aofia ai talavou matutua nofofua, ia Iesu Keriso.
(Quentin L. Cook, “O Epikopo—O Leoleo Mamoe i Lafu Mamoe a le Alii,” Liahona, Me 2021, 58)
Tito 1:7. O le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia fai mai “e tatau lava i le epikopo ona le mata’uleagaina o ia”?
O se epikopo e filifilia e le Alii ma e tatau ona avea o se alii e maualuga le amio mama ma le agavaa. Peitai, o epikopo uma e le atoatoa ma o le a i ai taimi e faia ai ni mea sese i le taimi o la latou auaunaga.
Na aoao mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea lenei:
“Le Alii, Ua Ou Faatuatua”
Ia faailoa ma le faamaoni au fesili ma ou popolega, ae ia tapili muamua motumotu o lou faatuatua, aua e mafai mea uma e i latou e talitonu.
Ia agalelei e tusa ai i vaivaiga faaletagata—o ou vaivaiga faapea foi vaivaiga o i latou tou te galulue faatasi i se Ekalesia o loo taitaia e alii ma tamaitai o ni tagata faaletino o loo galulue fua. Vagana ai i le tulaga o Lona Alo Pele e Toatasi e atoatoa, ua na o tagata lē atoatoa lava sa valaauina e le Atua e faia [Lana] galuega. Atonu o se tulaga e matua faanoanoa ai o Ia, ae o loo Ia taulimaina pea lava. E ao foi la ona tatou faapena. A e vaai foi la i ni lē atoatoa, ia manatua o le tapulaa e le o i ai lea i le paia o lenei galuega. … O lea, ia onosai ma agalelei ma loto faamagalo.
(Jeffrey R. Holland, “Le Alii e, Ua Ou Faatuatua,” Liahona, Me 2013, 94)