Seminelí
Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Hono 2 ki he Siví


Fakataukei Fakatokāteliné: Fakamanatu Hono 2 ki he Siví

1 Kolinitō 6:19–20 ki he Fakahā 20:12

ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e fakamanatu ko ʻeni ʻo e siviʻi ʻo e fakataukei fakatokāteliné ko ha aʻusia fakaako ke tokoni ke fakamanatu ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe 13 ʻoku maʻu ʻi he tohi 1 Kolinitō ki he tohi Fakahaá. ʻE tokoni foki ke teuteuʻi e kau akó ki he sivi ʻoku teu ke fakahokó (“Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 2”) pea tuku ke nau fakahaaʻi e mahino ʻoku nau maʻú mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení.

ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni fakamanatu ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ko ha aʻusia fakaako fakataautaha pe fakavitiō.

Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamanatu ko ʻení pea fakahoko ʻa e sivi fakataukei fakatokāteliné ʻi ha faʻahinga taimi pē, hili hono akoʻi e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline kotoa pē mei he 1 Kolinitō ki he Fakahā. Mahalo naʻa fiemaʻu ke akoʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni fakataukei fakatokāteliné kimuʻa pea nau toki maʻu e fakahokohoko ʻo e folofolá kae lava ke fakahoko e siví kimuʻa he fakaʻosinga ʻo e semesitaá.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Fakataukei fakatokāteliné ʻi hoʻo moʻuí

Fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó, pea fili e ngaahi konga ʻo e fakamanatu ko ʻení ʻa ia ʻe tokoni lelei taha kiate kinautolu ʻi he teuteu ki he “Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 2.” Fakaafeʻi e kau akó ʻi he toenga ʻo e fakamanatu ko ʻení ke nau fakatokangaʻi e ngaahi potufolofola ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí pea faʻu foki mo ha ngaahi palani ke ako mo toe vakaiʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he teuteu ki he siví.

Kole ki he kau akó ke fakakaukauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení.

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi hono ako e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he 1 Kolinitō ʻo aʻu ki he tohi Fakahaá?

  • Ko e fē ha taimi kuó ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí?

Ko e fanga kiʻi sivi ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakamanatu 1 mo e 2 ʻi laló ʻoku fakataumuʻa ia ke tokoni ki he kau akó ke fakamanatu e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá. ʻE lava foki ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe ke tokoni ki hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofolá ʻo fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó.

ʻEkitivitī fakamanatu 1: ʻIloʻi ʻa e ngaahi potufolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea folofola mahuʻingá

Fakaʻaliʻali ʻa e kiʻi sivi ko ʻení, pe ʻoange hano tatau ki he kau akó.

Ko ha founga ʻe taha ke fakaʻaliʻali ai ʻa e kiʻi siví pe ʻoange hano ngaahi tatau ki he kau akó, hiki ʻa e fakamoʻoni fakafolofola takitaha ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa kehekehe, pea faʻo ia ʻi ha poulu. Hili iá pea hiki ʻa e kupuʻi lea mahuʻinga takitaha ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa mavahevahe, pea faʻo ia ʻi ha poulu ʻe taha. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke fili ha laʻipepa pē ʻe taha mei ha taha ʻo e ongo poulú pea lau ia ki he kalasí. Fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe ʻoku nau ʻilo pe ko e hā ʻa e potufolofola pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku hoa mo iá. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako kehe ke fili ha faʻahinga laʻipepa pē mei he poulu ʻe tahá. Ke fakalahi ʻa e loto-vēkeveké, fakakaukau ke talaange ki he kau akó kapau te nau monūʻia feʻunga ke fili ʻa e potufolofola pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku hoa totonu mo iá, te nau maʻu ha kiʻi fakaneifua. Kapau he ʻikai ke nau toʻo ʻa e meʻa ʻoku hoa tatau mo iá, fehuʻi ki he kalasí pe ko e hā ʻa e potufolofola pe kupuʻi lea mahuʻinga ʻoku hoa mo iá. Hoko atu ʻa e founga ko ʻení mo ha kau ako kehekehe ʻi hono fili ha laʻipepa mei he poulu takitaha kae ʻoua kuo ʻikai ke toe ʻi ai ha laʻipepa ʻi he ongo poulú.

Kī ki he talí: 1-h, 2-l, 3-f, 4-m, 5-i, 6-o, 7-ng, 8-a, 9-k, 10-e, 11-sn, 12-, 13-p

Fakatauhoa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻeni ʻi he kōlomu toʻohemá ki he potufolofola fakataukei fakatokāteline totonu ʻi he kōlomu toʻomataʻú.

1. ___ ʻI he Toetuʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolu.

a. 1 Kolinitō 6:19–20

2. ___ “Ko e ʻaho ʻo Kalaisí …ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”

e. 1 Kolinitō 11:11

3. ___ “ʻOku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”

f. 1 Kolinitō 15:20–22

4. ___ “Ko e ngaahi tohi māʻoniʻoní …ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí.”

h. 1 Kolinitō 15:40–42

5. ___ “ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisí.”

i. ʻEfesō 1:10

6. ___ “Ko e tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”

k. ʻEfesō 2:19–20

7. ___ “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”

l. 2 Tesalonika 2:1–3

8. ___ “Ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

m. 2 Tīmote 3:15–17

9. ___ ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”

n. Hepelū 12:9

10. ___ “ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.”

ng. Sēmisi 1:5–6

11. ___ Ko e Tamai Hēvaní koe “Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”

o. Sēmisi 2:17–18

12. ___ “Pea naʻe fakamaauʻi ʻa e pekiá …ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”

p. 1 Pita 4:6

13. ___ “[Naʻe] malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté.”

s. Fakahā 20:12

ʻEkitivitī Fakamanatu 2: ‘Ilo ki he ngaahi fakamoʻoni fakafolofolá mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá

Fakaʻaliʻali ʻa e kiʻi sivi ko ʻení, pe ʻoange hano tatau ki he kau akó.

Ko ha founga ʻe taha ko hono vahe ki he tokotaha ako takitaha ha potufolofola fakataukei fakatokāteline kehe, kae ʻoua ʻe fakaʻaliʻali e siví pe tufa hano ngaahi tatau ki he kau akó. Talaange kiate kinautolu ko ʻenau taumuʻá ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi foʻi lea siʻi pē ke tokoni ki he kalasí ke nau ʻiloʻi ʻa e fakamoʻoni fakafolofola ʻoku fekauʻaki mo iá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke tuʻu ʻo vahevahe ha foʻi lea foʻou mei heʻenau kupuʻi lea mahuʻingá ʻi he sekoni ʻe nima kotoa pē kae ʻoua kuo ʻiloʻi tonu ʻe he kalasí ʻa e potufolofolá. Fakaafeʻi leva e kalasí ke lau maʻuloto fakataha e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá kimuʻa pea tuʻu hake e tokotaha ako hokó ke vahevahe e ngaahi lea mahuʻinga mei he potufolofola ne vahe angé. ʻE ala tokoni ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi kotoa e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻe 13 mei he folofolá ʻi he foungá ni kae ʻikai ko e ngaahi potufolofola pē ʻoku fokotuʻu atu ko ʻení.

Kī ki he talí: (1) sinó; fale tapu; Laumālie Māʻoniʻoní; (2) tuʻunga; ʻaposetolo; Sīsū Kalaisi; (3) hoko; tomuʻa; liliu; (4) poto; kole; ʻOtuá; (5) malanga; ongoongoleleí; maté

Fakafonu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻatā atú ʻaki e ngaahi foʻi lea ʻoku puliá pe ngaahi foʻi lea mei he ngaahi kupuʻi mahuʻinga mei he folofolá.

  1. “Ko homou ____________ ko e __________ ʻo e ___________________” ( 1 Kolinitō 6:19–20).

  2. ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he _________ ʻa e kau _________ mo e kau palōfita, ko hono fuʻu makatulikí ʻa __________ __________ pē” ( ‘Efesō 2:19–20).

  3. “ʻA e ʻaho ʻo Kalaisí …ʻe ʻikai _____________ ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai _________ hoko ʻa e __________ koví” ( 2 Tesalonaika 2:1–3).

  4. “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he ____________, ke ______ ʻe ia ki he ________” ( Sēmisi 1:5–6).

  5. “Naʻe _______ ʻaki ai ʻa e __________ kiate kinautolu foki kuo ________” ( 1 Pita 4:6).

ʻEkitivitī fakamanatu hono 3: Fakaʻaongaʻi ʻa e tokāteliné

ʻE tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻaki hano fakaʻatā kinautolu ke nau fakamatalaʻi ʻa e founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e ngaahi potufolofolá ʻi he tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí. Tuku ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻenau folofolá ke tokoni ke nau fili ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻe lava ʻo tokoni ki he tokotaha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ʻekitivitií. Fakaafeʻi kinautolu ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he potufolofola ne nau filí ʻa e tokotahá. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi veesi folofola fakataukei fakatokāteline kehekehe ki he tūkunga takitaha.

ʻE lava ke fai fakakulupu, fakafoʻituitui, pe fakakalasi ʻa e ʻekitivitī ko ʻení, pe fakatahaʻi kotoa ʻeni. ʻE lava foki ke faʻu ʻe he kau akó haʻanau fakatātā pē ʻanautolu ki he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné.

  1. Kuo toki mālōloó ni e ʻofaʻanga ho kaungāmeʻá. ʻOku lahi ha ngaahi fehuʻi ho kaungāmeʻá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu hili ʻa e maté.

  2. Hangē ʻoku faingataʻaʻia ho tokouá pea ʻokú ne fehuʻia pe ʻoku ʻafioʻi moʻoni nai ia ʻe he ʻOtuá.

  3. ʻOku kole atu ʻe ha taki ʻo e Siasí ke ke fai ha faleʻi ki ho toʻú ʻi he lēsoni Lautohi Faka-Sāpate ka hokó ki he founga te nau lava ai ʻo kei faivelenga ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi halá mo e ʻahiʻahí.

ʻEkitivitī fakamanatu 4: Fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié

Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié. Mahalo ‘e lelei ki he kau akó ke nau ngāue tautau toko ua pe ʻi ha ngaahi kulupu iiki.

ʻOku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻoku teu ke ʻosi mei he ako māʻolungá pea ʻokú ne manavasiʻi ki he ngaahi fili mahuʻinga te ne fai ʻi heʻene moʻuí ʻi he ngaahi taʻu siʻi ka hokó.

Akoʻi ki ho kaungāmeʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻe tolu ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié mo e founga te ne lava ʻo fakaʻaongaʻi ai kinautolu ke maʻu e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻene ngaahi loto-hohaʻá:

Ngāue ʻi he tuí.

Vakaiʻi e ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi fehuʻí ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá.

Fekumi ki ha mahino lahi ange ʻo fakafou ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fokotuʻu fakalangí.

  • Ko e hā ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline mei he konga ko ʻeni ʻo e kalasí ʻe ala tokoni ki ho kaungāmeʻá? ʻE tokoniʻi fēfē nai ia ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení?

  • ʻOku tokoni fēfē nai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí pe ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí?

  • Kuó ke fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tokoniʻi e niʻihi kehé pe ke fakaleleiʻi hoʻo ngaahi hohaʻá?

ʻEkitivitī fakamanatu 5: Ngaahi potufolofola ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga makehe ʻi hoʻo moʻuí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e potufolofola fakataukei fakatokāteline fē kuó ne tokoniʻi lahi taha kinautolú pea kuo tokoni ke fakatupulaki ʻenau mahinó pe ʻofa ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Fakamatalaʻi ange te nau maʻu ʻa e faingamālie ke vahevahe ʻa e potufolofola ne nau filí ko ha konga ʻo e siví.

Fakakaukau ke tufa e laʻipepa tufa ko ʻení ki he kau akó ke tokoni ke nau teuteu ki he siví (“Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 2”).

ʻĪmisi
New Testament Seminary Teacher Manaul - 2023

Fakataukei Fakatokāteliné: Sivi 2—Tohi Fakahinohino Ako

Ako maʻuloto e potufolofola mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá

ʻAi ke ke maheni mo e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e ngaahi kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e folofolá. ʻE lava ke ke download pea fakaʻaongaʻi ʻa e polokalama Fakataukei Fakatokāteline ʻi he telefoni toʻotoʻó ke tokoni atu ke ke toe fakamanatu.

1 Kolinitō 6:19–20

“Ko homou sinó ko e fale tapu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”   

1 Kolinitō 11:11

“ʻOku ʻikai ai ʻa e tangatá kae ʻi he fefiné, pea ʻoku ʻikai ai ʻa e fefiné kae ʻi he tangatá, ʻi he ʻEikí.”   

1 Kolinitō 15:20–22

“ʻOku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”   

1 Kolinitō 15:40–42   

ʻI he Toetuʻú, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolu.   

ʻEfesō 1:10 

“ʻI he kakato ʻo e ngaahi kuongá naʻá ne tuʻutuʻuni, ke ne fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.”   

ʻEfesō 2:19–20   

ʻOku fokotuʻu ʻa e Siasí “ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono fuʻu maka tulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”   

2 Tesalonika 2:1–3

“ʻA e ʻaho ʻo Kalaisí … ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu koví.”   

2 Tīmote 3:15–17

“[Ko] e ngaahi tohi māʻoniʻoní …ʻoku faʻa fakapoto koe ki he fakamoʻuí.”   

Hepelū 12:9

Ko e Tamai Hēvaní ʻa e “Tamai ʻo e ngaahi laumālié.”    

Sēmisi 1:5–6

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá.”   

Sēmisi 2:17–18

“Tuí, kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué, ʻoku mate ia.”   

1 Pita 4:6

“[Naʻe] malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté.”   

Fakahā 20:12

“Pea naʻe fakamāuʻi ʻa e pekiá …ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.”   

Fakaʻaongaʻi e tokāteliné ki he ngaahi tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí

  • Fakaʻaongaʻi ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻe taha pe lahi ange ke tokoniʻi ha taha ʻokú ne fiemaʻu ha fakahinohino ki hono fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻene moʻuí.

  • Kapau te ke akoʻi ha taha fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú hili ‘a e maté, ko e hā ha ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻi he Fuakava Foʻoú te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi? Te ke fakaʻaongaʻi fēfē e ngaahi potufolofola ko ʻení ke fakahaaʻi ʻaki e ‘ofa ‘a e ‘Otuá kiate kitautolú?

Mateuteu ke vahevahe pe ko e fē ʻi he ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné kuó ne tokoniʻi lahi taha koé. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he potufolofola ko iá fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié

Toe vakaiʻi ʻa e palakalafi 5–12 ʻi he konga “Ko Hono Maʻu ʻo e ʻIlo Fakalaumālié” ʻi he Fakamatala ki he ʻElito ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné (2022).

Paaki