Tosina Atu i le Itupa Tutusa
Tala a Laurie


“Tala a Laurie,” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Tala a Tagata o le Ekalesia (2020)

“Tala a Laurie,” Tosina Atu i le Itupa e Tasi: Tala a Tagata o le Ekalesia

Tala a Laurie

Sa iloa pea lava e Laurie e moni le talalelei, ae sa lei faigofie ai le tele o mea ia te ia. O le mea moni, o lona iloa ua foliga ua atili ai ona faigata ona faia le mau faaiuga ogaoga o lona olaga. Peitai, o le lofituina ai o ia i tofotofoga uma ma loimata, na ia mautinoa ai lona tuuto atu i le Faaola ma Lana talalelei.

Tala Patino a Laurie

O lo’u igoa o Laurie Campbell, ma o loo ou nofo nei i Oceanside, Kalefonia ma lo’u toalua ma le ma atalii.

O a’u o se tusitala mo faasalalauga, ae na ona ou alu lava e ave lo’u nofoa ma nofo ma la’u laptop i tafatafa o le matafaga, ma e ese le manaia o lo’u vaai atu i le moana, ma o lo’u ofisa lena. Na tau ai ma le le fiafia o lo’u aiga sa matele i le faafoma’i, le mavae ai o le fa tausaga o le suesueina o meaola ninii, ae toe sui la’u matata i le faatufugaga, ma sa ou masii atu ai i Kalefonia, ma toe a’oga ai i le isi fo’i fa tausaga i le nofoaga o faatufugaga.

I le faamaoni, sa foliga lava e logolelei, o la’u tala moni atu lea. Tou te iloa, sa ou tauivi ma lo’u ola maloloina faalemafaufau ma o na galuega faatino sa pei na tonu ia te a’u e fai, na fesoasoani moni e laveai ai la’u faautautaga. Ina ua ou i ai i le aoga maualuga, se tele lo’u loto popole ma le atuatuvale, o lea sa amata ai ona ou inu ma faaaoga fualaau faasaina, ma sa ou maua ai lo’u uluai lagona faamemelo i se faiaoga o taaloga ma o ia fo’i o se tamaitai, ma tou te iloa, sa lei ia te ia lea lagona e tasi mo a’u, ma sa ou manatu ai o le a ou le faatinoina lea lagona ona o a’u o se Mamona.

Sa ou iloa o le a fesoasoani mai le Atua ia te au, ma o lea sa ou tatalo ai ia te Ia e fesoasoani mai ia te au, ae sa ou le mauaina lava se tonu. Ou te tatalo mo se tasi mea, ae te’i foi ua tupu mai se isi mea, pe ua le mafai ona ou toe ola mo se isi aso; pe faaauau ona ou ola mo se toe aso se tasi. E oo atu i le taimi ua ou alu ai i le kolisi, ua ou matua le lava lava le lagona ta’usalaina. Sa amata ona ou eva faamasani i tamaitai, ma tou te iloa, sa logolelei. Sa ou i’u ane i se tamaitai sa ou gau alofa i ai, ma sa ou manatu ua ou manao e faaalu aso uma o totoe o lo’u ola ma te faatasi ai ma ia, ma sa ou lagonaina ua tonu lea. Ae sa i ai lava taimi na iai ia te au le lagona lenei e faapea, sa lei finagalo le Atua oute iai i lea olaga. Tou te iloa, e silia ma le faa-tasi na ou mafaufau ai e pule i lo’u ola ona o feteenaiga o le matua gau alofa ma lagona e ese le o’oo’o mo se tagata, ma le lagona pei ua tatau ona faauma, e pei e matuai le alofa le Atua ia te oe … ma o le mafutaga lepetia sa matua faigata lava.

E peiseai o mea e lua aupito taua i le olaga, ma ua foliga mai o se feteena’iga ua matua faigata tele ona faafeagai. Na o le pau lava le mea … ua ta le fia ola. O le taumafai e tu’u ‘ese le ola ona o se matua galuega tele, ma sa matua faigata lava, ma sa tele naua le taimi e faaalu ai ae na o le toilalo lava. Sa ou auai atu i le A. A. [sosaiete a le au inu’ava e fesoasoani ai le tasi i le isi ia foia le inu’ava] mo sina vaitaimi -- o le manatu atoa lava ia tuu faamuamua le Atua ma tuu atu i le Atua, e fesoasoani mai ia te au, ma sa tonu ia te au ua ou manao e amata ona ou toe alu i le matou lotu aua o le mea lea ua ou talitonu i ai. Sa i ai lava si ‘emo a’ia’i o le malamalama, e faapei o loo tuuina i luga e Keriso se lamepa. Faapei o se lamepa itiiti foi, aea? Sa na o si tama’i faa’ite’ite lava o le, E te mafaia. O le a le faigofie, ae e mafai ona e faia,” ma e sa’o a Ia. Sa le’i faigofie. Sa tumau atoatoa pea lo’u alofa faamama’i i lea tamaitai, ma sa ou manao i lena olaga, ma sa ou faaleo mea e lua sa ou talitonu i ai: Ou te talitonu i la ma mafutaga, ma ou te talitonu e le manao le Atua ia te au i lenei mafutaga. Ma sa ou faapea ane, o le a se’i o’u ‘au ia ma le Atua i le mea lenei. Sa moomia so’u faatuatua tele e amata ai ona eva faamasani ma alii, ma o le faafitauli lena: ou te eva faamasani i alii, ma e pei, auoi se paga e, o a’u o se lesipiane.

E peiseai, e le tatau … Sa o se faiga leaga tele! Fesoasoani mai!

Sa ou manatu faapea o le natura faalefeusuaiga o se ituaiga o tuufaavasegaina o tagata, ma e taua mo le toatele, ae ia te a’u ia o se faatauma’oi. O lea, ou te lei manao i le mea sa ou lagonaina e foliga o se gao. O le mea sa lei fesoasoani, e oo lava i lena taimi, o tagata e faapea mai, “E te iloa, ia, o le a iai ni suiga i le Ekalesia ma o le a faatagaina o sootaga a itupa tutusa.” Ma sa avea o se mea faigata tele lea mo a’u aua e pei, e le afaina, afai ua moni lena mea, ona tatau lea ona ma mafuta pea ma Tracy. O le a se malosi o ia te au e aga’i ai i luma?

O le mea sa fesoasoani tele ia te au o se epikopo o le sa malamalama, ma sa ia fai mai, “Ou te lei gafa lava ma se mea faapenei, ae e te iloa, o le a ta taumafai faatasi pe faapefea ona fofo lenei faafitauli.” Mo le tolu tausaga, sa ma fono i le tolu tausaga. O uo, o le Ekalesia, sa taua; o le tatalo, faitauina o tusitusiga paia, ma sa ou faamaeaina le talatusitusia e faatatau atoa i lo’u olaga, ma sa i ai se ma uo ua amata ona toe foi mai i le lotu. Sa na ona ma faia lava o ni mea e agamalie, ma tou te iloa, sa ia lei taumafai e militino, ma ou te lei tuuina atu foi i ai ni faaiteitega, o lea sa gasolosolo lelei ai lava.

E ese mai le alofa faamama’i ia Tracy, sa ou fiafia foi ou te nofo na o au, o lea sa ou manatu o le a ou le fai’aiga. Ona oo lea i se tasi aso, sa ia fai mai, “O loo ou faamoemoe e mafai ona faatupulaia pea lenei sootaga.” Ma o lea sa ou atuatuvale ai. Sa ou alu ma avane le kopi o le tusi 150-itulau o lo’u olaga, ma sa ou fai atu, “E te iloa oe, ou te manatu e tatau ona e iloaina sina isi mea itiiti e uiga ia te au. Aisea e te le tago ai e ave ma faitau i ai?” Sa taufaalili mai a’u uo ia te au i le faaiuga atoa o le vaiaso, aua fai mai, “Ua lelei la, ua e avatu nei ia te ia le tusi ma o le a i’u loa ina musu, a ea?” Ma sa ou fai atu, “Ou te le o mautinoa.” O lea sa ou tuu ai loa nei itulau e 150 i luga o ona vae ma fai atu, “Afai o e manao pea lava i se ta sootaga pe a uma ona e faitauina le tusi lenei, sau ta fai’aiga i le po o le Aso Sa ma ta fetaui iinei i le ta o le ono. Ae a faapea e te le sau, ua ou malamalama fo’i.” Sa ou fai atu, “E te le tau vili mai foi, pe afai e te le manao ai. E le afaina.”

Sa taunuu mai o ia i le ta o le ono ma loimata i ona mata. Sa tagi o ia ma fai mai, “Ua ou matua faanoanoa lava ua e oo i lenei tulaga.” Ma sa ia fai mai, “Matua’i leaga tele lena mea.” Sa ia toe fai mai, “Maimau e, pe ana mafai ona ou iai faatasi ma oe a o e laitiiti. Maimau e, pe ana i ai se isi e te talanoa i ai.” Ma sa na ona ‘ou maua le loto o’otia. Sa na ona ia opoina a’u ma tagi, ma sa na o lo’u tagi foi ma mai uunaiga uma sa mafai ona ia maua i mea sa talanoa ai lena tusi, ae tou te iloa, o le inu ma fualaau faasaina, ma sootaga ma tamaitai, tou te iloa, o manatu uma semanu na te maua … Sa ma feopoa’i e le tasi le isi, ma o se lagona ua tasi i ma’ua lea ou te lei lagonaina lava ma se isi tagata. Po o se tamaitai po o se alii. Sa le faatusaina i se isi lava mea la’u faalogona, ma sa ia fai mai, “Afai e te manao pea i se sootaga ma a’u, o le a ou manatu i ai o se faamamaluga.” Ma sa o se vavega moni lava.

I le mafaufau faapea, auoi, se faaipoipoga ma se aiga, ua ou tini taunuu i le mutaaga o o’u faafitauli uma. Sa ou lagona pea lava le faavalevalea i le mafaufau faapea, tou te iloa, e tu mai lava le atuatuvale/loto popole i soo se taimi e sese ai se mea ma ni fanau. Ua tupu lena mea ona ua faaipoipo ma fai fanau. Fai mai nisi tagata ia te au, Ia, e moni, ua na o oe o se lesipiane, ae ua e faaipoipo i se alii, ma e te le o ola faamaoni ia te oe lava,” ma ou te malamalama i le mafuaaga o na manatu aua sa faapena o’u lagona muamua. Ae o le taimi nei, o le mea sa ou mafaufau ai muamua o se mea moni mo a’u, ua le o le mea moni atoa lea. E ao ina ou taliaina e faapea o le a fai lenei mea ma luitau tusa lava po o le a, ma tau lava ina faalagolago i le mea o le a taitaiina i ai i ma’ua e le Alii.

O Loo Faaauau Pea Le Tala a Laurie

Sa ou iloaina sa ou tosina atu i so’u faiaoga tamaita’i o taaloga i le aoga maualuga i le taulotoaiga o le 1970, o le taimi sa ta’uina ai faafafine ma lesipiane i ni igoa faatiga ma le faalumaluma. E i ai nisi tagata na i’u ina latou faailoa faalauaitele o latou talitonuga ma uiga faatauatama ma faatauateine ona o sa matua mafatia tele. O le taaalo i taaloga a le aoga maualuga na fesoasoani ia te au ona sa toatele a’u uo lesipiane. Ou te lei tosina atu i se tasi o i latou, ae sa tele lo’u lagona toafimalie e fealuai ma i latou nai lo se isi lava.

Sa ou lagona le ta’usalaina i le lotu aua ina ua 10 o’u tausaga sa faia faatautala ni uiga feusuai ia te a’u e se tausoga e matua atu ma sa toso faamalosi foi au e se tamaloa, o se “uo faaleaiga.” Ona oo mai lea o se osofa’iga a lesona Faalelotu e uiga i le tulafono o le ola mama, ua tafana sa’o mai ia te au ua le motu e faapei o se uafana a ni fitafita faaoosala ua latou faamaonia la’u solitulafono. “O le taimi lava e faoa ai lou tulaga taupou, e le mafai lava ona e toe maua mai.” “O le fea o mea e sili atu ona e maua, o se taavale ua faaaoga po o se taavale fou?”

O la matou “uo faaleaiga” e manao e fai faiga feusuai ma tamaiti, na ia faatalitonuina a’u o le tosoina faamalosi o a’u, e tuua’ia lava a’u. Sa ia le taofia lona faamanatu mai pea ia te a’u e faapea afai ou te ta’uina i se tasi, o le a oo ia te au puapuaga. O lea ou te lei ta’uina ai lava i se tasi. Ma sa ou lagona lo’u ta’usalaina—matuai ta’usalaina mataga—talu ai sa ou faapea ua ou faia “le agasala aupito sili ona leaga e pito i le fasioti tagata.”

Ata
tamaitai o loo tūtū i le matafaga.

Sa ou taalo foi i taaloga a le kolisi ma faaalu ai le tele o lo’u taimi ma a’u uo lesipiane. Ona o la’u molimau i le talalelei, sa ou taumamao ai mai le eva faamasani i lo’u tausaga muamua. Peitai, e oo atu i lo’u tausaga lona lua i le kolisi, ua ou le toe alu lava i le lotu ma sa ou inu ma faaaoga ia fualaau faasaina. Sa faatupuina lo’u le lava ona tetee le lagona o le ta’usalaina. Ma talu ai sa ou le alu i le lotu pe usitai i le Upu o le Poto, sa ou faapea ai loa e sili ai ona ou eva faamasani foi i tamaitai.

Sa ou matua alu i ai ma le manatu atonu ua na o se laasaga e le tumau. Sa ou mafaufau e i ai se taimi e le mamao, o le a ou le toe eva faamasani ai i tamaitai ae amata ona ou toe foi i le lotu. Ona tupu loa lea o se mea e lei faamoemoeina: Sa ou alofa faamama’i i se tamaitai sa ma eva faamasani. Sa faateia ai au aua ou te lei mafaufau moni o le a ou alofa faamama’i (e ui ou te le o mautinoa le mea sa ou manatu o le a tupu talu ai o la sa ou eva faamasani i se tamaitai). Ae e ui o le mea moni sa matua malolosi o’u faalogona mo ia, sa tauaveina e la’u molimau le tele foi o le mamafa—e le gata i le itu o se talitonuga maumaututu malosi o le talalelei ae faapea foi le mamafa o le feteenaiga.

Ina ua mavae ona ma mafuta pe tusa o se tausaga ma le afa, sa ma tete’a ai loa. Sa ou eva faamasani i nisi tamaitai i se taumafaiga e faagalogalo ai o ia, peitai e lei matua mafai lelei. Ina ua ou siitia i le isi setete, sa ou maua le lagona lenei—le uunaiga lenei—e tatau ona ou sailia pe o le a le uarota lea sa ou nofo ai ma ia ou alu e talanoa i le epikopo. Sa ou le matua mautinoa po o le a sa’u tala a fai. Sa na ona ou lagonaina sa taua.

Ata
o se tamaitai o loo autilo atu i le vasa

I lo’u toe tepa ai i tua, sa mafai ona ou iloaina le mafuaaga. E afua i le alofa tunoa o le Atua, o lena epikopo sa faapei moni lava o Keriso. Sa ia faaaogaina le mana o le perisitua mo a’u, e faapei lava ona sa mamanuina ai le fuafuaga paia. Sa soifua o ia i le mau “E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, nao i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41).

Toetoe atoa le tolu tausaga o ma fono ma lena epikopo, e oo lava foi i le taimi na ma toe lelei ai ma la’u uo teine mo sina taimi.

Pe a oo ina ou faaletonu, na te faateleina lona onosai ma le tali-tiga ma le alofa faamaoni.

O le alofa faamama’i i se tamaitai, sa i ai se lagona malosi o le “o le mea sa’o lea,” ma sa matuai tele naua ni lelei i lena sootaga. O lea o le uunaiga “e sese le mea lea” sa faigata ona talitonuina, e o’o lava fo’i i lona faatinoga. O le mea moni, o le mea na lagonaina e sa’o, e sese, ae o le mea sa lagonaina e sese, e sa’o. E iai taimi e matua sasao ai le feteenaiga, ma ou te mafaufau ai e pule i le ola. Ou te lagona le faafetai o loo o’u ola pea.

Faatasi ai ma le fesoasoani a le epikopo, sa amata ona ou faitauina tusitusiga paia i aso uma ma toaga i le lotu, tusa lava pe sa faigata ona faatumauina lo’u faatuatua. E tele taimi sa ou le mafai ai ona lagonaina le faatasi mai o le Atua. Sa foliga a’u tatalo ina tele i upu tauloto nai lo ni talanoaga.

Ata
tamaitai o loo manatunatu loloto

Sa ou talitonu pea lava sa i ai se aofaiga faatapulaa o tiga e tofu onosaia taitoatasi e i tatou i lenei olaga. Sa ta’u mai o le a le tuuina mai lava se mea e sili atu nai lo mea tatou te gafatia. Ae ina ua ou taunuu i le tulaga sa faatalitonuina ai au ua ou le toe gafatia se mea, o iina i le tiga aupito o’oo’o—se ituaiga o tiga maioio, ma le faafouina—sa galue ai ia te au i se ala sa lei faia e se isi lava mea muamua. Sa amata ona ou maua le malosiaga e tatau e faatino ai lo’u faitalia ma filifili ai le fuafuaga a le talalelei.

E ui lava o se filifiliga sa faigata.

Sa le’i foliga lelei ona taualumaga. Sa leai lava ma so’u naunautaiga e faaalu se taimi o lo’u olaga ma se alii—pe o le faavavau foi.

O lea na tuua ai au ma se filifiliga e tasi: ia le faia lava so’u toalua i lo’u olaga atoa. Na fesoasoani lo’u fiafia pea e faaalu ni taimi na o a’u, aemaise i le tusitusi ma le pueata.

Sa ou iloaina e moni le Tusi a Mamona. Sa ou iloaina e moni le talalelei a Iesu Keriso. Sa ou iloaina o loo i ai so tatou perofeta soifua i luga o le fogaeleele. O lea sa faaauau ai pea ona ou agaigai i luma i tulaga nei.

E ui ina sa tele lava taimi sa ou le taugalemu ai i le lotu, Sa ou le masani i se tasi. Sa ou ulaula lava ma inu ma faaaoga ia fualaau faasaina, ma sa ou nanaina o’u tosinaga faalefeusuaiga. Sa ou iloaina ou te lei ola i se “olaga amiotonu” lea sa ou faapea o loo ola ai isi tagata uma i le lotu. Sa ou lagona le faaesea, e peiseai o la sa ou asiasi i se nuu ese.

E le gata i le epikopo, ae sa iu ina ou maua se uo i le lotu. Sa avea o ia e fai ma o’u faiaoga asiasi. O lona alofa, talileleia, ma le lagolagosua sa fesoasoani ou te lagonaina atili ai le taugalemu. Sa iu ina i ai sa’u uo i le lotu, o le sa iloaina lelei lo’u tagata, e aofia ai ma mea sese uma sa ou faia, ma sa lei manatu ou te leaga pe faatiapolo, pe faitaaga.

Ata
o le lagoto i luga o le fogatai ma le vasa

Sa iai nai nisi tausaga na mavae faatoa amata ai ona ou le toe tagofia fualaau faasaina, ava malosi, ma le tapaa ma maua ai le lagona o le loto mafana e aunoa ai ma se isi tamaitai i lo’u olaga. E oo atu i le taimi ua 30 o’u tausaga, ua ou saunia e alu i le malumalu. Sa ou faapea ua ou faia se tautinoga e ola mama mo aso o totoe o lo’u ola, ma sa i ai lo’u faatuatua e mafai ona ou ausia.

Ae sa ou lagonaina e tatau ona ou galue e eva faamasani ma alii, lea e tele ina tuleia ese ai a’u i le isi itu, ma afua ai ona ou mafaufau o a’u moni lava o se lesipiane ma e le mafai lava ona ma mafuta ma se alii. Ina ua mavae sina taimi, sa ma fetaui ma se alii sa ou fiafia e mafuta atu iai. Sa ese le atamai ma ou fiafia lava e talanoa i ai. Sa avea pea i ma’ua o se uo seia oo ina fai mai o ia e manao i se mafutaga. Ona sa ou tusia se tusi e uiga i lo’u olaga i lena taimi, sa ou tuuina atu ia te ia la’u tusiga sa talatala ai agasala aupito leaga uma sa ou faia.

Sa ou manatu atonu ou te le toe vaai ia te ia. Ae na sau lava i le ‘aiga afiafi i le po o lena Aso Sa.

E le gata sa le afaina ia te ia lo’u tuanai, ae sa matua tuia ai lava lona loto.

Sa tagi o ia, ma sa tuualalo mai ona sa le’i i ai o ia ma a’u a o o’u laitiiti ma sa le mafai ona ia fesoasoani mai.

Sa ou matua ofo lava ma matua tuia lo’u loto. Sa suia o’u lagona mo ia i lena taimi. Talu mai lava i lena taimi, sa ou iloa ai o ia o le soa tonu mo a’u. Ma o ia o se alii, o le vaega aupito silia lea ona ofoofogia.

E oo mai i le aso, ou te tuu atu ai i tagata o loo i ni tulaga patino ia latou iloa ai e uiga i lo’u talaaga pe a ou lagonaina se tulaga manaomia e a’otau ma faailoa atu, ia fesoasoani e faateleina le malamalama e uiga i tosinaga o itupa tutusa ma tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai e LGBT (i latou e ‘ese talitonuga i mataupu faa-faiaiga), o e o loo saili ia maua se lagona o fegalegaleaiga i totonu o le faalapotopotoga o le Aupaia. E i ai taimi e ese ai le faiga o au, e oo lava ina ‘alofia pe inosia a’u e nisi. E tele taimi, ou te maua ai ni faauooga sili atu, ma e ui ina ese sou manatu na iai, ae na ou iloa ai e tele mea matou te tutusa ai ma i latou.

Ata
o se ulugalii o loo matamata atu i le la ua goto ifo i luga a’e o le vasa.

Ou te ta’u sa’o atu, sa faigata ia te au pe a fai mai nisi tagata, “Ia, e moni, e mafai ona e ola amiotonu aua ua e faaipoipo. Ua faigofie atu mo oe.” E faasoesa ia te au lena mea aua na tele atu ni o’u tofotofoga talu ai nei ma le PTSD [POST TRAUMATIC STRESS DISORDER] faatasi ai ma le tausiga o le ma fanau e toatolu e tofu ma luitau patino o loo latou tauivi. Ma sa faamaonia le sili atu ona faigata mo au. Sa sili atu ona faigata ona onosaia tiga o la’u fanau nai lo o’u lava tiga. “Faamolemole, faatigaina a’u pe afai e tatau ai ona e faia, ae aua le faia la’u fanau!”

Ua tele naua itu ua faatupulaia ai lo’u faatuatua. Pau o le mea sili ua sili atu lo’u iloa nai lo le manatu ane na ou vaai i o’u taimi e pito sili ona faigata. Ou te faafetai ua i ai sa’u tane e alofa ma lagolagoina au ma ua faapea ona ia fai i le tele o fesoua’iga. Ou te iloa ua ia faafaigofieina le olaga mo au a o ma tausia faatasi le ma fanau, i luitau ma mea uma.

Ua mautu atili ai nei lo’u faatuatua. Ou te faalagolago i le Alii i mea uma ma ou ola faamoemoe e faapea atonu, i nisi auala, o nei mea uma ua tatou mauaina moni ai le poto masani. E ui ina foliga mai sa matua matala faamaga taigifo o seoli ia te au i nisi o taimi i le aluga o lo’u olaga, a ua ia te au se malamalama atoatoa e mo lo’u lelei (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7).

O lo’u alofa ma le tuuto atu i le Faaola ma Lana talalelei e le mafai ma o le a le toe motusia lava.

Tala a Dallas: Le Tane a Laurie

Sa manao i taimi uma ia Dallas i le ituaiga mafutaga e tasi sa ia vaaia i ona matua. Sa na ona manatu o ia e le mafai---vagana ai ina ua ia feiloai atu ia Laurie. Sa matuai faateia o ia i le olaga ua tuanai [o Laurie], ae sa vave iloa e Dallas afai sa mafai e Laurie ona talia o ia e ui i ona le atoatoa, e mafai foi ona ia faia le mea lava lea e tasi.

Ata
alii o loo nofonofo i le umukuka

Ou te manatua le vavaō na sosoo ina ua ta’ua e lo’u tuagane matua i se lauga i le sauniga faamanatuga e faapea na te lei faalogo lava o tauaimisa matou matua. Sa manatu nisi tagata ua na faateleina. O nisi na manatu e le mafai ona tupu lena mea. Ae sa matou le malamalama pe o le a le faaletonu i lea tulaga. Pe na lei faapei uma matua o o matou matua? Sa ou masani i se siosiomaga sa ou iloa sa fealofani Tina ma Tama ma sa faaaloalo le tasi i le isi, ma sa matou iloaina sa alolofa i la’ua ia i matou. Ou te le o mautinoa pe na faapefea ona la faia, ae o se nofoaga matagofie mo le tuputupu a’e ai. I se amataga lelei faapena, o le a e manatu ai o lo’u olaga sa tatau ona matua tulaga ese. Ae leai.

Sa ou foi mai i lo’u aiga mai ise misiona i le na o le 16 tausaga na ou feiloai ai loa ia Laurie. O se uo mamae na ia faafeiloai i ma’ua, ina ua mavae ni nai masina sa ia fautuaina au ou te toe foi atu i le lafu. Sa ou iloa sa lalelei tele Laurie ma e fai lava si ona lotomalo. Sa le o se tagata e faasee gofie. E oo ane i le taimi lena o lona olaga, ua matuai umi ma faigata lana tauiviga ia toe maua lona faatuatua ma alu i le malumalu. Sa ia aoaoina e ala i i mea na tutupu o mea sa taua. Ou te le’i matua taunuu tonu i le tulaga lea.

Sa ma faia se fuafuaga o le “eva faamasani ta’i masina” mo sina taimi. Sa ou matuai fiafia lava i ona uiga faaalia. Sa ese o ia—o se ituaiga o tagata sa fou ia te au. Ina ua mavae ni nai masina, sa faaauau pea ona ou sagisagi atu i le taimi ou te faatasi ai ma ia. Masalo o le taimi foi lea e tasi sa ia tau faavasegaina ai a’u, ma sa le o ni sologa lelei uma. I se tasi afiafi, sa ia ta’u mai ia te au e tele atu ni mea o loo ia faamoemoeina, ma ia faailoa mai le taua o le talalelei ia te ia atoa ma lona popolega e le o tutusa le ma vaaiga i nei mea. O iina na ou maua ai se malamalamaaga maoae. A o ma talanoa, sa faafuasei ona ou malamalama faapea e mafai ona ma maua le ituaiga sootaga e tasi, lea foi sa i ai o’u matua o le tasi ma le isi. Ou te lei manatu lava i se mea faapena muamua. Sa ou lei iloaina e mafai.

Ata
lima o loo tusitusi i le apitalaaga

Sa ou tau atu ia te ia sa ou manao i se mea e sili atu nai lo le na o le tulaga o i ai nei. Sa tali mai o ia e ala i le tuuina mai o ni tusitusiga e faitau: o lana tala o lona olaga. Sa ou folafola atu o le a ou faitauina a’o toesea o ia mo le faaiuga o le vaiaso. Peitai, sa ou aveina i le fale ma sa ou le manao e faitau. Mo le 24 itula sa taatia ai pea ma avea o se mea na faalavelave ia te a’u. Mulimuli ane, ina ua faaosofia e lagona sa ou ta’u atu ia te ia, sa ou susueina loa ma amata ona faitau. (Na ou faatoa iloaina ai foi i le taimi lea o ia foi o se tusitala lelei tele.) O mea sa ou faitauina i lena po, o ni mea aupito sili lea ona faigata ua ou faitauina. E mafai faapefea i se tasi sa ou manatu loloto i ai ona oo i ia faigata ae ou te lei iloaina?

Sa ta’ua foi i le tusi e uiga i ona lagona o le tosina atu i le itupa tutusa ma ona faafitauli i le tausia o le Upu o le Poto. A o faaauau la’u faitau, sa ou tau i se fasifuaitau sa ou le mafaufauina: “E tusa po o le a le taugalemu, po o le a le faigofie, po o le a foi le talimanao o lou ituaiga olaga, ae afai e te le latalata atili ai i le Faaola, e le aoga lea tusa lava pe o le a sona taunuuga.”

Afai o lo’u faananau mo ia o se kolosisi, o lona uiga o le samala le mea lea. O le ta na isi lautele ai le atigi o lo’u fatu, ma sa ou vaai totoa ai i le olaga, le lalolagi, ma mea faatiga. I le manino a’ia’i, sa ou vaaia ai e tatau ona ou faia se filifiliga: E mafai ona ou faaauau pea i la’u savaliga o i ai nei ma oti ai, pe e mafai foi ona ou filifili ia ou ola. Sa ou tu i le papatu ma mataitu, ma ou faapea ane ma lo’u loto atoa, sa ou filifili e ola.

Sa ou iloaina i lena taimi, sa ou lei agavaa pe fetaui mo se olaga faatasi ma Laurie, ae sa ou iloa ou te alofa ia te ia. Sa ou taumafai e suia i le vave ou te mafaia. O le suia o se vaega o le ata sili o le fiafia. Ou te matuai faafetai lava mo le faamanuiaga o le suia.

Ae ma te lei faaipoipo, sa i ai ni taimi o popolega. O lea la ua ou iloaina lona talaaga, mata e mafai ona ou faia ia aoga?

Sa oo ia te a’u ni atuatuvalega. O a’u o se tama tane, ae, sa lei tosina tele o ia i tane.

E ui i lea, soo se taimi e amata ai ona ou popole, e vave lava ona ou manatua ou te lei atoatoa foi ma sa ou faafetai ona sa ia taliaina a’u i lo’u foi ituaiga o tagata. Afai sa naunau o ia e faia lena mea mo au, pe le mafai foi la ona ou faia le mea lava lea e tasi?

Sa ou faia se faaiuga mautu e faapea o le a ou le toe popole e uiga i le taimi ua tuanai, ma sa ou tausisia loa.

I le mavae ai o tausaga e luasefulu o ma faatasi, o le suiga ofoofogia e faapea, ua tele naua le taimi sa ou faaaluina e taumanatunatu ai pe aisea na le tatau ai ona ou popole nai lo lo’u faaaluina moni e popole ai. E toeitiiti le tau faamatalaina e faapea sa leai lava se mafuaaga e popole ai fua—e tusa ai ma lona olaga ua tuanai.

E ui i lea, a o ma amataina lo ma olaga o le avea o se ulugalii, sa ma iloaina le anoanoai o isi mea e popole i ai: o fanau, o tupe, fanau, ola maloloina, fanau. O mea na ma manatu o le a avea o ni popolega tele, na se’e ifo i le pito i lalo o le lisi a o faamuamua mea na sili ona manaomia mo le aiga. O mea na ia faia e faatumauina ai o ia lava i luga o le ala o le talalelei, sa malosi ma tino moni mai ai lona faatuatua. Sa ou iloaina le tulaga faatuatuaina o lona malosi faaleagaga. Sa lofituina i ma’ua ina ua ma oo i le o’oo’oga o le loto popole, (poo a foi nisi faaupuga), sa ia le maua ai lea faalogona o le lagonaina o le Agaga. Ae, sa tumau pea lona faamaoni e tetee atu i mea faasagatau uma.

Ata
ulugalii o loo vaavaai atu i le sami

Ua faamanuiaina a’u i lo ma faatasi ai ma Laurie. O lo ma olaga faatasi e faigata ae lelei. Ou te le’i matua taunuu i le tulaga tonu na faavaeina e o’u matua, ae ua ou taumafai lava. I la ma’ua lava auala, ua ma maua faatasi ai lo ma’ua faasinomaga. E faagaeetiaina lilo pea a’u pe a ou faalogo atu o ia fai mai, “E lei faia e le talalelei a’u ia ou tosina atu i alii. Ae na fesoasoani ia te au ia ou tosina atu i se alii e toatasi.” O a’u lena. Ua sili atu nai lo se isi lava mea sa mafai ona ou faamoemoe i ai.

Tala a le Uo a Laurie

E mafai ona avea le salamo o se auala e faigata ona savalia, ae o se auala e tatau ai. Sa na ona manaomia lava e Laurie se faamalosiauga—faamalosiauga lea e na o se uo na te aumaia, se tasi o le a ‘au pea ma ia tusa lava po o a taunuuga o lana amio ma faaiuga i le taimi nei.

Ata
fugalaau i se vaaiga lata mai

Sa ma faatoa feiloai ma Rip—o lo’u igoa mo Laurie—ina ua amata ona sau o ia i le matou uarota a le au nofofua mai lea taimi i lea taimi. Sa amata ona ou fiafia ia te ia ina ua mavae se molimau malie tele sa ia tuuina mai e uiga i sona faiaoga asiasi a o aoga ai i le kolisi. O se molimau aupito malie ae o se tala sa sili ona faamomoiloto ua ou faatoa faalogo lea iai e uiga i faiaoga asiasi.

A o se mea faiaina, e lei umi ae tofia au e avea ma ona faiaoga asiasi.

Sa vave ona ou iloa o ia e ala i ona uiga malie. Na avea i ma’ua o se uo, ma sa ia faatuatuaina au i lea taimi ma lea taimi i le faamatalaina o ona tofotofoga ma atugaluga. Sa ou faalogologo ma le agaalofa ma le loto ootia i ona mau faafitauli eseese.

Sa ia naunautai ma le malosi e tuu ana amio i tafa eseese o lona olaga, e aofia ai faafitauli i le Upu o le Poto faapea foi se sootaga sa la faia ma se tamaitai. Ae sa ia iloa sa le mafai ona ia faia, a o tagi masusu ai i le tele o taimi.

Sa iai so’u naunautaiga e avea ma ana uo, e ui i lana amio i lea taimi po o ana faaiuga mulimuli ane.

Pe tusa ua atoa se tausaga o la ma faigauo, sa ou valaau iai e ma te fai vai’aiga o le aoauli. Sa leai ni mataupu patino i lo’u mafaufau e talanoaina sa na ona ou lagonaina lava o se ala tauagafau e fai ai la’u asiasiga aoao. Sa ma taufai talie ai e o’o mai lava i le aso i taimi uma e talanoa iai. Ina ua uma ona fai le ma oka, sa faitio o ia i le mau maagao sa foliga faalavelave ane pea i lona ala e aga’i atu i le salamo. I se tasi taimi na ia fai mai ai, pei e fia malie, pe faamaoni a’ia’i foi, “Ia, e leai lava se pogai ou te salamo ai i le taimi nei, a ea? E tele lava ni tausaga faatoa tuliloaina a’u e a’u faaiuga.”

I le taimi lena, sa ou matuai le magagana ai lava, ae mulimuli ane na ou iloa ai, na ou ta’u atu ia te ia ua oo mai le taimi mo ia e tuu ai lona faafiaula i le Alii ma le faatuatuai o le aso o lona salamo. Sa ou ta’u atu ia te ia ua faamoemoeina o ia e le Alii, talu ai ona e atamai ma ua i ai sona malamalamaaga lelei i ana tautinoga, ina ia tuu loa le faia o mea sa faamanu’alia ai o ia.

Sa malosi lo’u leo—malosi atu nai lo se isi lava taimi ona o se uunaiga sa ia manaomia ona faalogo i ai o se mea sa manaomia ona ou tautala iai. Sa ia le’i tagofia lana meaai i le taimi atoa na ma i ai i le fale’aiga. Sa lei i ai se taimi muamua e faapea na ou faasea ai pe matua’i inaina ai ia Laurie i se mea.

Ou te le’i iloaina i lena taimi pe o le a faapefea lona faagasologa atoa i le lumanai. Peitai, sa ou iloaina ua matua tau i totoga la’u tipi. Na te le’i manatu o le a ou matua faamaoni fita ia te ia ma tautino ia te ia lona uiga masani “E mafai ona ou tuu se’i salamo i se taimi mulimuli.”

Sa le’i i ai se suiga vave, e ui ina sa ia talia ma le loto atoa le mea na ou fai atu ai ia te ia. Sa leai se auala faigofie sa taoto i lona agai i luma. Ma e leai lava se auala faigofie i le agai i luma mo ia, i le taimi nei mo ni mafuaaga e matua eseese lava. Peitai sa manao o ia e sui, ma sa i’u ina ia iloaina sa le mafai ona ia faaauau ona faaleo le tautala e aunoa ma le savalia o le auala.

Sa alu le tele o tausaga, ae ou te manatu i lena taimi na ia faia ai le tautinoga e tuu le ‘aiupu ae amata ona fausia ni ala fou i amioga aoga e suia ai le olaga ma o le a tumau ai.

Pe na suia ea o ia pe leai, o le a avea pea i ma’ua o se uo, ma sa ia iloaina lena mea. O le ma faigauo o se ituaiga uo e mafai ona toe faaauau mai le mea lava sa faaselemutu ai.

Sa i’u ina ma taufai siitia ese mai le eria sa ma i ai, ma iloa ai ua le toe i ai se ala ma te fesootai ai talu ai ua sui uma a ma numera telefoni ma e le o lisiina (o le taimi lea e lei oo i le vaitau o fesootaiga faaneionapo). Sa ma taufai taumafai e faafesootai le tasi ma le isi, ae sa vavamamao nofoaga i le atunuu ma sa lei faigofie. Na iu ina maua a’u e Rip (ma o loo talasua ai pea i lea mea). Ou te masalo o le a leai se taimi e ma te le toe fesootai ai. O le toe vaaia o ia ina ua mavae le valu tausaga sa pei e le’i i ai se taimi na misia. Ua ou maua se molimau loloto sili atu o le talalelei a Iesu Keriso ona o ia. O ia o se toa ia te au, ma o se tasi ua ou faamemelo ma faaviivii iai.

Ua i ai se faamemeloga ma le alofa i lo ma va, ae e faigata ona ma tautu i lena vaega o la ma faigauo, talu ai ua ma masani tele i o ma uiga malie ma le tausua atu o le tasi i le isi. Ma te talie ma taufaalili ma fesoasoani le tasi i le isi. Ma te taufai faalogologo i mafaufauga o le tasi ma le isi ma faaaloalogia taofi eseese o le tasi ma le isi, a o ma taufai aoao ai le tasi mai le isi.

Sa ou talisapaia foi le matua aunoa ai o se maitau sese i lo ma va—leai lava sea uiga. O ia o se uo moni. E tele naua mea ua ou aoao mai ia te ia, ma e pei ona sa ou fai atu, o le a avea pea o ia ma uo moni tusa pe ana faapea e lei suia sina mea itiiti se tasi i le tele o tausaga ua mavae. Ua ma taufai matutua ma o loo ma taumafai pea e faasagatonu a o ma tausia o ma aiga! Ua faatele ona avea o ia ma tali o a’u talosaga e aunoa lava ma se iloa. E ofoofogia tele o ia.

O le manao o Rip e fai le mea sa ia talitonu e sa’o sa sili atu ai lona manao e faia mea sa ia iloa sa ia manao e tuu. Pe ana fai e lei manao o ia e sui, semanu e le’i mafai ona ma faia lena talatalanoaga i le ma vai’aiga o le aoauli. Semanu ou te le moemiti lava e ta’u atu ia te ia po o se isi e fai se mea pe ia salamo mai i se mea sa latou le mananao e salamo mai ai. E pei ona sa i ai, sa ou maofa i le mea sa ou fai atu ai ia te ia i lena aso.

E pei ona tatou iloa uma, e le o sa tatou matafaioi le faamasino o le isi tagata pe ta’uleagaina i latou. O le mea masani lava ia, ua ia i tatou le tomai e iloa ai le sa’o mai le sese ina ia mafai ai ona faia a tatou lava filifiliga, ae e le o ia i tatou le aia tatau e sunu’i atu ai o tatou talitonuga i luga o soo se isi lava tagata.

Na aoao a’u e o’u matua ina o o’u laitiiti e aua le faamasinoina se tagata e nofo i o’u autafa i le lotu e faafoliga e manogi i le namu tapaa, aua e le o sa tatou pisinisi lea. Ma e mautinoa foi e leai se tatou aia e faamasino ai le tagata o loo nofo i le isi itu o loo masalomia le faia o ni talapepelo. I se isi faaupuga, sa la aoao a’u ia aua lava nei ou faamasinoina se tasi, talu ai e lei faaauupegaina i tatou e faia na faai’uga ma le poto ma le le faaitu’au. E le gata e le tatau ona tatou faamasino atu, ae e le tatau ona i ai so tatou uiga faaalia o le faamasinosino. Ae, o la tatou galuega o le lotototoa i lo tatou alolofa mo o tatou uso a tagata.

Ou te faafetai ia Rip ma i latou uma ua ou feiloai atu i ai, o e e i ai aafiaga eseese nai lo a’u mo le faatagaina o a’u i totonu o o latou olaga e fefaasoaai ai le olaga ma i latou, ma manuia ai mai a matou fegalegalea’iga.

Tala a le Epikopo a Laurie

E taua le matafaioi a taitai o le Ekalesia i le fesoasoani atu ia i latou o e latou te feutaga’i ia lagonaina le alofa o lo latou Faaola. O le malamalama ma le onosai o ki ia. Ae o le mea aupito sili ona taua o le alofa—tusa lava po o le a le mea na tupu.

Ata
tamaitai o loo vaai atu i le uafu ma le vasa

E faaopoopo atu i la’u lava tala, sa talosagaina au e auina atu ni tusiga mai aiga, uo, ma taitai o le Ekalesia o e sa lagolagosua i le taimi o lo’u alu ese ai mai sootaga faale-itupa tutusa ma toe foi e auai atoatoa i le Ekalesia. O le tagata e toatasi, e faaopoopo i le Faaola ma o’u Matua Faalelagi, o le na sili lana aafiaga i le taimi o lena malaga o lo’u epikopo. Talu ai ua maliu o ia, e foliga mai e taua ia te au ona tusia ni nai mea sa ia faia e lagolago ai a’u ma toe ta’ita’i malie mai ai a’u i totonu o le lafu. E faamoemoe, e mafai ona fesoasoani lea i isi taitai o le Ekalesia o e mananao e faia le mea lava lea e tasi ia i latou o loo i ai o latou tiute paia taua tele faatausimea.

O le uluai taimi sa ma feiloai ai ma le epikopo, sa ou faamatala atu ai ia te ia mea uma na ou oo i ai i ni sootaga ma tamaitai, o le taimi foi lea sa ou eva faamasani ai i se tamaitai, ma sa ou faaaogaina ma le faatautala ia fualaau faasaina ma le ava malosi. Sa lei tele o ma taimi i le ma faatalanoaga muamua, o lea sa toe faatulaga ai se isi talanoaga e umi atu i le vaiaso na sosoo ai. I le taimi lea, ou te manatu sa ia talanoa ma le peresitene o le siteki mo se taitaiga, aua i le ma fono lona lua sa ia fai mai ai ni fesili eseese e faaono iloa ai le tele o la’u faatinoga. O le popofou lea o le vaitausaga o le 80, o lea sa itiiti pe leai foi ni faamatalaga mo taitai o le Ekalesia e faatatau mo i latou o e ua aafia i le tosina atu i le itupa tutusa. Sa ou fetotoa’i ona o fesili. O le mea e lelei ai, masalo na lagonaina lava e le epikopo, aua sa faatalitali, manava, ona tuu atu lea i le taitaiga a le Agaga Paia ia oo ifo ia te ia. Ou te le manatuaina le tele o mea sa ia fai mai ai ina ua mavae lena. O le tele lava ou te manatua le lagonaina o le Agaga na puna mai ia te ia faatasi ai ma se lagona malosi o le alofaina o a’u e o’u Matua Faalelagi faapea foi ma lo’u epikopo.

Na ia fai mai, “E le tele so’u iloa i le mea o loo feagai ma oe. Atonu e mafai ona e fesoasoani mai ia ou malamalama. Ou te iloa e alofa le Alii ia te oe ma ua faafetai o Ia i lou manao e salamo ma suia lou olaga. Ua ou naunau e faia soo se mea e moomia e fesoasoani ai ia te oe ia e toe foi mai.”

E leai se tasi o i ma’ua na faaono matea o le a faaauau pea ona ma fono toetoe o vaiaso taitasi mo le toetoe atoa tausaga e tolu. Ou te le o mautinoa foi pe sa ma matua naunau e agai i luma pe ana ma iloa le umi ma le faigata o le a i ai lea sopoaga. Ae na le’i fiu lava o ia—tusa foi pe ou te fiu. Na ia faamalosiau ma tauanau a’u, ma aumaia le faamoemoe pe a le mafai ona ou lagonaina e a’u lava ia. I se taimi umi mulimuli ane, sa fai mai ai le epikopo ia te au e faapea, e leai se tasi na aoaoina o ia i le onosai e faapei ona sa ou faia. Sa ou aoaoina ai foi e au lava ia le anoanoai o mea e uiga i le onosai.

E le gata i le avea o se Kerisiano maoae sa tuuto atu ia lava i lo’u faamoemoe—i le galuega a le Alii, e moni—sa iai mea na faia e lo’u epikopo na fesoasoani tele ai ia te au.

  1. Ma te tatalo lava e le aunoa pe a ma fono, o nisi taimi a o lei amataina ma pe a maea foi.

  2. E ui lava e leai se tasi o i ma’ua sa tele se iloa e uiga i la’u malaga i luma, ae sa ia fotua’i pea ma le mautinoa sa silafia e le Alii le mea e fai.

  3. Na te lei faavavevave ona faamasinoina a’u, ae, e faatauanau malie.

  4. Sa tumau lona onosai, tusa lava pe na ou toe foi pea i le tamaitai sa ou alofa faamama’i i ai.

  5. Sa gauai lava o ia i faatinoga amiotonu sa mafai ona ou faia—e pei o le suesue i tusitusiga paia i aso taitasi po o le auai faalevaiaso i le lotu—nai lo faatinoga amioletonu sa ou le’i mafaia ona pulea i le taimi lea.

  6. Sa ia fesoasoani e fausia lo’u loto mautinoa e ala i le faamalo mai i mea sa ou mafai ona faia.

  7. Sa ta’imua pea le Agaga i taimi uma—na te amata ona tali ‘masani’ mai ona faatalitali lea ina ia faatagaina ai le Agaga e na te faafoeina.

  8. Na te faitaua a itiiti ifo o le tasi se mau sa ia manatu o le a fesoasoani, o nisi taimi e sili atu a o ma talanoa ma sa musuia o ia e faasoa mai.

  9. Na te tuuina mai faamanuiaga ia te au pe a uunaia ai e le Agaga.

  10. Sa ia tofia ma le agaga tatalo se faiaoga asiasi o se tasi foi na oo ina tuuto mai i lo’u faamoemoe.

  11. Afai ou te misia le lotu, e vili mai ma fesili pe aisea, ma fautuaina au ou te alu atu i le vaiaso e sosoo ai.

  12. O le mea aupito sili ona taua, sa alofa o ia ia te au—po o le a lava le mea sa ou faia pe ou te lei faia foi.

I le tele o tausaga talu ona maliu lo’u epikopo, sa ou maua lava se lagona malosi i lona mafuta mai i le tele o taimi. Ou te le’i iloa pe faapefea le galueaiina o mea i le isi itu. Ae ou te iloa e le motusia e le oti a tatou sootaga ma e pele ia i tatou. Ou te iloa tatou te mauaina le fesoasoani mai itu uma o le veli. O a’u lava ia, ou te faafetai i le epikopo i le faamanuiaina pea lava pea o lo’u olaga i ala e le mavaaia. E ofoofogia mealilo a le Atua, tusa lava foi pe tele lava ina tumau faalilolilo.

Lolomi