Femanakoʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pea mo e Fefine mo e Fefine
Talanoa ʻa Lolá


“Ko e Talanoa ʻa Lolá,” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Ngaahi Talanoa ʻa e Kāingalotú (2020)

“Ko e Talanoa ʻa Lolá,” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Ngaahi Talanoa ʻa e Kāingalotú

Talanoa ʻa Lolá

Naʻe ʻiloʻi maʻu pē ʻe Lola ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, ka naʻe ʻikai ke faingofua ai ha ngaahi meʻa lahi. Ko hono moʻoní, naʻe hangē ne hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻokú ne ʻiló ʻo ʻai ke faingataʻa ange ʻa e ngaahi fili ne liliu ai ʻene moʻuí. Ka neongo ia, ʻi heʻene foua ʻa e ngaahi faingataʻá mo e mamahí, naʻá ne ʻilo ai ʻokú ne moʻui mateaki ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

Talanoa Fakataautaha ʻa Lolá

Ko hoku hingoá ko Lola Kamipeli pea ʻoku ou nofo he taimí ni ʻi ʻOusenisaiti, Kalefōnia mo hoku husepānití mo hoku fohá.

Ko ha tokotaha faʻu tuʻuaki au; ʻoku ou ʻalu pē mo ʻeku seá ʻo tangutu mo ʻeku komipiuta toʻotoʻó ʻi he matātahí, pea ʻoku ou sio lelei ai ki tahi, pea ko ʻeku ʻōfisí pē ia. Naʻe siva e ʻamanaki ʻa hoku fāmili naʻa nau ngāue fakafaitoʻó ʻi he hili ha taʻu ʻe fā ʻo ʻeku ako ki he saienisi ʻo e maikolopaiolosiá, naʻá ku liliu ki he ako ʻātí, hiki ki Kalefōnia, peá u toe ako ʻi ha taʻu ʻe fā ʻi he senitā ʻātí.

Ko hono moʻoní, naʻe hangē naʻe fakafiemālié ange ia. Naʻá ku lolotonga faingataʻaʻia fakaeʻatamai pea naʻe tokoni lahi ʻa ʻeku fakakaukau ke toʻo ʻa e kalasi ʻaati tailá ke u kei maʻu ai e ʻatamai leleí. ʻI heʻeku kei ʻi he ako māʻolungá, naʻe lahi ʻa ʻeku loto-mafasiá mo e loto-hohaʻá, naʻe kamata leva ke u fakaʻaongaʻi ʻa e faitoʻo konatapú mo e kava mālohí; pea naʻá ku manako fakamātoato ai ʻi ha taha pea ko ha faiako fefine ia, pea ʻoku mahino pē foki he ʻikai ke ne teitei maʻu e ongo tatau kiate au peá u fakakaukau he ʻikai ke u teitei fai ha meʻa he ko ha Māmonga au.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻOtuá, ko ia naʻá ku lotua leva ʻEne tokoní, ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali. Te u lotua ha meʻa kehe pea ʻe hoko mai ha meʻa kehe ia, pe ko e ʻikai ke u kei lava ʻo hoko atu; ka kuo pau pē ke u hoko atu. ʻI he taimi naʻá ku aʻu ai ki he ʻunivēsití, naʻá ku ʻosi foʻi au ʻi he ongoʻi halaiá. Naʻe kamata ke u teiti mo e kakai fefiné, pea naʻe fakafiemālie ia. Naʻá ku feohi ai mo ha fefine naʻá ku ʻofa lahi ai, pea naʻá ku ongoʻi naʻá ku fie feohi mo ia ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí, pea naʻe ongo tonu ia. Ka naʻe ʻi ai pē e taimi ne u ongoʻi ai ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke u ʻi he faʻahinga moʻui ko iá. ʻOkú ke ʻilo, naʻe ʻi ai e ngaahi taimi ne u fakakaukau ai ke u taonakita koeʻuhí ko e ngaahi fefusiaki ʻo ʻeku ongoʻi ʻofa ʻi ha taha, pea toe ongoʻi pē ʻoku totonu ke fakangata ʻa e feohi ko iá, he ʻoku ʻikai finangalo ki ai ʻa e ʻOtuá … ʻoku fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa hono fakangata e feohi ko iá.

ʻOku hangē ʻoku fefusiaki ʻa e ongo meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻuí, pea ʻoku faingataʻa ʻaupito ke fehangahangai mo ia. Naʻe hangē pē … ʻoku ʻikai ke u toe fie moʻuí. Ko e feinga ko ia ke taʻofi e maʻu kava mālohí ko ha fuʻu ngāue lahi ia, pea naʻe fuʻu faingataʻa ia, pea naʻe mole lahi e taimí ia ʻi he faʻa tō nounoú. Naʻá ku ʻalu ki he ngaahi kalasi A. A. ʻi ha vahaʻataimi—naʻe tokoniʻi au ʻe he fo‘i fakakaukau ko ia ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá pea tuku kotoa ki he ʻOtuá, pea naʻá ku fakakaukau ke u toe ʻalu ki he lotú he ko e meʻa ʻeni naʻá ku tui ki aí. Naʻe hangē ne ʻi ai ha kiʻi maama ne uló, ʻo hangē ʻoku puke hake ʻe Kalaisi ha foʻi teʻelangó. Hangē foki ha kiʻi foʻi teʻelangó, ko ia? Naʻe hangē ia ha kiʻi tokoni pē ne pehē, “Te ke lavaʻi ia. ʻE faingataʻa ia, ka te ke lavaʻi pē ia ʻe koe,” pea ʻokú Ne moʻoni. Naʻe faingataʻa. Naʻá ku kei ʻofa moʻoni pē he fefiné pea ne u fie maʻu ʻa e moʻui ko iá, ka naʻá ku lea ʻaki ʻa e meʻa ʻe ua ʻoku ou tui ki aí: ʻOku ou tui ki homa vā fetuʻutakí, pea ʻoku ou tui ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke u ʻi he faʻahinga feohi ko ʻení. Peá u talaange, te u kau pē mo e ʻOtuá ʻi he meʻá ni. Naʻe fie maʻu ha tui lahi ke u kamata teiti mo e kakai tangatá, pea naʻe hoko ia ko ha palopalema: Te u teiti mo e kakai tangatá, pea ʻohovale pē kuó u fakakaukau, ʻoiauē ʻoku ou lesipieni.

Naʻe hangē ne ʻikai ke u lavaʻí … Ko ha aʻusia kovi moʻoni ia! Ha tokoni!

ʻOku ou fakakaukau ko ha liliu ʻi he anga fakasekisualé ko ha founga ia ki hono fakafaʻahinga ʻo e kakaí, pea ʻoku mahuʻinga ia ki ha tokolahi, ka kiate aú ko ha fakafeʻātungia ia. Ko ia, naʻe ʻikai ke u loto ke hoko e meʻa ne u ongoʻí ko hano fakafaʻahinga ia ʻoʻoku. Ko e meʻa naʻe ʻikai tokoní, ʻi he taimi ko iá, ko e pehē ʻe he kakaí, “ʻOkú ke ʻilo ha meʻa, ʻe fie maʻu pē ke liliu e Siasí ia pea ʻoku fie maʻu pē ia ke nau tali ʻa e ngaahi vā fakasōtomá.” Pea naʻe faingataʻa ia kiate au he naʻe hangē leva ʻoku pehē, sai, kapau leva ko ia tā ʻoku totonu ke u nofo pē ā au mo Telesa. Ko e hā leva ha ivi ʻoku ou maʻu ke laka ai ki muʻá?

Ko e meʻa naʻe tokoni lahi taha kiate aú ko ha pīsope naʻá ne maʻu ha mahino peá ne talamai, “ʻOku teʻeki ke u fehangahangai mo ha meʻa peheni, ka ʻokú ke ʻilo, ta kumi ha founga ke ngāue ki ai.” Naʻe taʻu ʻe tolu, taʻu ʻe tolu ʻa ʻene faʻa fakataha mo aú. Naʻe mahuʻinga ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e Siasí; lotú mo e lau folofolá, pea kuó u fakaʻosi ʻa hono tohi ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo ʻeku moʻuí, pea ʻoku ʻi ai hamau kaungāmeʻa tangata ne toki kamata foki pē ki he lotú. Naʻá ma fai ha fanga kiʻi vaʻinga, pea naʻe ʻikai ke ne feinga ke ma vāofi, pea naʻe ʻikai pē ke u ʻoange ha faʻahinga fakaʻilonga, ko ia naʻe mātuʻaki fakalata ia.

Makehe mei heʻeku kei ʻofa pē ʻia Telesá, naʻá ku fiefia foki ʻi heʻeku nofo toko tahá, ko ia naʻá ku fakakaukau pē te u nofo taʻe-mali. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha naʻe pehē mai ai ʻe he tangatá, “ʻOku ou fakaʻamu pē ke ta feohi vāofi ange.” Pea naʻá ku hohaʻa leva. Naʻá ku ʻalu ki ai mo e peesi ʻe 150 ʻoku fakamatalaʻi ai ʻeku moʻuí, peá u pehē ange, “ʻOkú ke ʻilo ha meʻa, ʻoku ou tui ʻoku totonu ke ke kiʻi ʻilo lahi ange kiate au. Fēfē ke ke ʻalu mo ena ʻo lau?” Naʻe fakamataliliʻi au ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá, ʻo nau talamai, “ʻA ia naʻá ke ʻoange ki ai e tohí ke fai mo ʻalu ā, ko ia?” Peá u talaange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ki ai.” Naʻá ku lī leva ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 150 ʻi hono fungá peá u pehē ange, “Kapau te ke kei fie feohi pē mo au hili hoʻo lau ʻení, haʻu ke ta kai efiafi ʻi he pō Sāpaté peá ta fetaulaki mai ki heni he onó. Pea kapau he ʻikai te ke haʻu, ʻoku mahino ʻaupito pē ia kiate au.” Naʻá ku talaange, “ʻOua te ke pōpula ke ke tā mai, kapau ʻoku ʻikai ke ke fie tā mai. ʻOku sai pē ia.”

Naʻá ne haʻu ʻi he hoko ʻa e onó mo ʻene fakatē loʻimatá. Naʻá ne tangi mo pehē mai, “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi hoʻo foua ʻa e meʻá ni.” Peá ne pehē mai leva, “ʻOku fuʻu kovi ʻaupito.” Naʻá ne toe pehē mai, “ʻOku ou fakaʻamu ange mai naʻá ku ʻi ai mo koe ʻi hoʻo kei siʻí. Pehē ange mai ne ʻi ai ha taha ke mo talanoa.” Naʻá ku ongoʻi ha fiemālie lahi. Naʻá ne puke au mo fāʻofua kiate au mo tangi, pea naʻá ku tangi mo au, pea naʻe hangē ko e kātoa ē ʻa e ngaahi fakafōtunga naʻá ne mei fai ki he tohi ko ia naʻe talanoa fekauʻaki mo e inu kava mālohí mo e faitoʻo konatapú, mo e ngaahi feohi mo e kakai fefiné, ʻa e ngaahi fakafōtunga kotoa naʻá ne mei faí … Naʻá ma fāʻofua, pea ko e ongoʻi faaitaha ko iá naʻe teʻeki ʻaupito ke u ongoʻi pehē mo ha taha kimuʻa. ʻO ʻikai mo ha fefine pe ko ha tangata. Naʻe hangē ia ha meʻa ne teʻeki ke u ongoʻi kimuʻá, peá ne pehē mai leva, “Te u lau ko ha tāpuaki kapau te ke kei fie feohi pē mo au.” Pea ko ha mana moʻoni ia.

Ko e fakakaukau ko ia ki he nofo-malí mo e fāmilí, ʻe pehē kuo solova kotoa ʻeku ngaahi palopalemá. ʻOku ou kei ongoʻi ngalivale pē koeʻuhí ko e faʻa hoko ʻa e loto-hohaʻá/loto-mafasiá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku hoko ai ha meʻa ki he fānaú. ʻOku hoko ia koeʻuhí ko e nofo-malí mo e maʻu ha fānaú. ʻOku faʻa talamai ʻe ha kakai ʻe niʻihi, “Ko hono ʻuhingá he ʻokú ke manako fefine pea ʻokú ke mali mo ha tangata, pea ʻoku ʻikai ke ke faitotonu kiate koe,” pea ʻoku mahino pē kiate au ʻenau ʻuhingá he ne u ʻosi ongoʻi pehē kimuʻa. Ka ko e taimi ní, ko e meʻa naʻá ku pehē ko e moʻoní naʻe ʻikai ko e moʻoni kānokató ia. Kuo pau ke u tali ʻa e faingataʻá ʻo tatau ai pē pe ko e hā, pea falala pē ki he tataki ʻa e ʻEikí kiate kimautolú.

Hoko Atu ʻa e Talanoa ʻa Lolá

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku manako ʻi ha fefine faiako sipoti ʻi he ako māʻolungá ʻi he taʻu 1970 tupú, ko e taimi ia ne ui ʻaki ai ʻa e kakai ne femanakoʻaki ʻa fefine mo e fefine pe tangata mo e tangatá ha ngaahi hingoa fakamamahi mo tukuhifo. Naʻe ʻikai ke tokolahi ha kakai naʻa nau tala ʻenau femanakoʻaki ʻa fefine mo e fefine pe tangata mo e tangatá he naʻe mātuʻaki fakamamahi ia. Naʻe tokoni ʻa ʻeku vaʻinga sipoti ʻi he ako māʻolungá he naʻe ʻi ai haʻaku ngaahi kaungāmeʻa ne nau manako pē ʻi he kakai fefiné. Naʻe ʻikai ke u manako au ʻi ha taha ʻiate kinautolu ka naʻá ku ongoʻi fiemālie ange he feohi mo kinautolú ʻi ha toe taha.

Naʻá ku ongoʻi halaia ʻi he lotú koeʻuhí naʻe ngaohikovia fakasekisuale au ʻe ha tokotaha lahi naʻá ku tuongaʻane ʻaki pea tohotohoʻi au ʻe ha tangata ko ha “kaungāmeʻa ʻo e fāmilí” ʻi hoku taʻu 10. Naʻe hoko mai leva ʻa e ngaahi lēsoni ʻa e Siasí fekauʻaki mo e angamaʻá, naʻá ku ongoʻi hangē ne lomekina ʻaki au ha fanga foʻi mahafu velá he kuo ʻiloʻi ʻeku halaiá. “Ko e mole pē ho angamaʻá, he ʻikai lava ke toe fakafoki mai ia.” “Ko e fē e meʻa te ke fie maʻú, ko ha kā motuʻa pe ko ha kā foʻou?”

Naʻe fakalotoʻi au ʻe he “kaungāmeʻa ʻo e fāmilí” naʻá ne fai e pāʻusiʻí ko e foʻui pē ʻoʻoku ʻa e tohotohó. Naʻá ne fakakikihi mai kapau te u tala ki ha taha ʻe kovi ia kiate au. Pea naʻe ʻikai leva ke u tala ki ha taha. Pea naʻá ku ongoʻi halaia—halaia mamahi—koeʻuhí naʻá ku fakakaukau kuó u fai ʻa e “angahala mamafa taha ʻoku hoko hake ki he fakapoó.”

ʻĪmisi
fefine ʻoku tuʻu ʻi ha matātahi

Naʻá ku toe vaʻinga sipoti foki ʻi he ʻunivēsití pea fakaʻaongaʻi ha konga lahi ʻo hoku taimí mo e ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau manako pē ʻi he kakai fefiné. Koeʻuhi ko ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, naʻá ku fakaʻehiʻehi ai mei he teití ʻi hoku fuofua taʻu ʻi he ʻunivēsití. Ka ʻi hoku taʻu hono ua ʻi he ʻunivēsití, naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú pea naʻá ku inu kava mālohi mo fakaʻaongaʻi ʻa e faitoʻo konatapú. Naʻe fakaʻau ke u ongosia mei he ongoʻi halaiá. Pea koeʻuhí naʻe ʻikai ke u toe ʻalu ki he lotú pe tauhi e Lea ʻo e Potó, naʻá ku pehē ai ke u teiti foki mo e kakai fefiné.

Naʻá ku fakahoko kotoa ʻeni mo e fakakaukau mahalo ko ha ʻulungaanga fakataimi pē. Naʻá ku fakakaukau, ʻe ʻi ai pē ha taimi he kahaʻú he ʻikai ke u toe teiti mo e kakai fefiné pea kamata ke foki ki he lotú. Naʻe hoko leva ha meʻa taʻeʻamanekina: Naʻá ku ʻofa ʻi ha fefine naʻá ku kaumeʻa mo ia. Naʻe fakaʻohovale ia kiate au koeʻuhí naʻe ʻikai ke u fakakaukau te u ʻofa ʻi ha taha (neongo ne ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā ne u fakakaukau ʻe hokó he naʻá ku teiti mo e kakai fefine). Ka neongo naʻe fuʻu mālohi ʻa e ongo naʻá ku maʻu kiate iá, naʻe tākiekina lahi foki au ʻe heʻeku fakamoʻoní—ʻi he ʻuhinga ko ha tui fakapapau ki he ongoongoleleí kae pehē foki ki he mafatukituki ʻo e meʻa ne u fepaki mo iá.

Hili ha taʻu ʻe taha mo e konga ʻo ʻema feohí, naʻá ma taki taha maʻana. Naʻá ku teiti mo ha kakai fefine tokolahi ange ko e feinga ke u fakangaloki ia, ka naʻe ʻikai ola lelei ia. ʻI he taimi naʻá ku hiki ai mei he vahefonua ko iá, naʻá ku maʻu ha ongo—ko ha ueʻi fakalaumālie—ʻoku totonu ke u kumi pe ko e hā e uooti ʻoku ou nofo aí peá u talanoa ki he pīsopé. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e meʻa te u lea ʻakí. Ka naʻá kuo ongoʻi pē naʻe mahuʻinga ia.

ʻĪmisi
ko e sio ʻa ha fefine ki tahi

ʻI heʻeku toe fakakaukau ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi leva ʻa e ʻuhingá. ʻI he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻe anga faka-Kalaisi moʻoni ʻa e pīsope ko iá. Naʻá ne fakaʻaonga‘i ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí maʻaku, ʻo hangē pē ko e taumuʻa ʻo e palani fakalangí. Naʻá ne moʻui ʻaki ʻa e potufolofola, “ʻOku ʻikai lava, pe ʻoku ʻikai totonu, ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻe-mālualoi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41).

Naʻe fakataha maʻu pē ʻa e pīsope ko iá mo au ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu, ʻo aʻu pē ki he taimi naʻá ku toe fakataha ai taimi nounou ai mo hoku kaumeʻa fefiné.

Ko e taimi naʻá ku fehalaaki aí, naʻá ne toe fakalahi ʻa ʻene kātakí mo e ʻofa taʻe-mālualoí.

ʻI heʻeku ʻofa ko ia ʻi he fefiné naʻe ʻi ai ha ongo mālohi ʻo e “ ʻoku totonu ʻa e meʻá ni,” pea naʻe lahi ʻa e lelei ʻi he vā fetuʻutaki ko iá. Ko ia ko e ongo ko ia “ ʻoku hala ʻení” naʻe faingataʻa ke tui ki ai, kaeʻumaʻā foki hano ngāueʻi. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ko ē naʻe ongo tonú naʻe hala ia, pea ko e meʻa ko ē naʻe ongo halá naʻe tonu ia. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe lahi fau ai ʻa e fepakipakí, peá u fakakaukau taonakita leva. ʻOku ou ongoʻi mohu tāpuekina ke kei moʻui.

ʻI he tokoni ʻa e pīsopé, naʻá ku kamata ke lau ʻa e folofolá ʻi he ʻaho kotoa pē mo maʻulotu lahi ange, neongo naʻe faingataʻa ke tauhi ki heʻeku tuí. Naʻe lahi e ngaahi taimi naʻe ʻikai ke u ongoʻi ai ʻa e ʻafio ʻa e ʻOtuá. Naʻe hangē ʻa e lotú ia ko ha pōtalanoa toko taha pē kae ʻikai ko ha fepōtalanoaʻaki ʻa ha toko uá.

ʻĪmisi
fefine ʻoku fakalaulauloto

Naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē ʻoku ʻi ai ʻa e fakangatangata ʻo e lahi e mamahi te tau lava ʻo kātekina ʻi he moʻui ní. ʻOku talamai he ʻikai ʻomi ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau malava ke makātekiná. Ka ʻi he taimi naʻá ku aʻu ai ki he tuʻunga naʻá ku tui ai he ʻikai ke u kei lava ʻo makātakiʻí, ko e taimi ia naʻe hoko lahi taha ai ʻa e mamahí—ko ha mamahi ʻokú ne fakapapauʻi mo sivisiviʻi—kiate aú ʻi ha founga kuo teʻeki hoko kimuʻa. Naʻe kamata ke u maʻu ʻa e ivi naʻe fie maʻu ke ngāue ʻaki ʻeku tauʻatāiná ke fili ʻa e palani ʻo e ongoongoleleí.

Ka naʻe kei hoko pē ia ko ha fili faingataʻa.

Naʻe ʻikai ke loko lelei ʻa e vakai ki he kahaʻú. Naʻe ʻikai pē haʻaku teitei fakaʻamu ke u feohi mo ha tangata ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí—kae hiliō aí ki ʻitāniti.

Ko ia naʻe taha pē ʻa e meʻa ke u fili ki aí: ke u nofo taʻe-mali ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe tokoni ʻa ʻeku fiefia maʻu pē ke u nofo toko tahá, kae tautautefito ke u faʻutohi mo faitaá.

Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha palōfita moʻui ʻi he māmaní. Ko ia naʻe hokohoko atu leva ʻeku laka ki muʻa ʻi he fakahinohino ko iá.

Ka naʻá ku faʻa ongoʻi taʻefiemālie ʻi he lotú. Naʻe ʻikai ke u maheni mo ha taha. Naʻá ku kei ifi tapaka pē mo inu kava mālohi mo ngāue ʻaki ʻa e faitoʻo konatapú, pea naʻá ku fūfuuʻi ʻa ʻeku femanakoʻaki fakasekisualé. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u “moʻui angatonu” ʻo hangē ko ʻeku fakakaukau ne fai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he lotú. Naʻá ku ongoʻi tuenoa, ʻo hangē ko haʻaku ʻaʻahi ki ha fonua mulí.

Makehe mei he pīsopé, naʻe faifai peá u ma‘u ha kaungāmeʻa ʻi he lotú. Naʻe vahe ia ke hoko ko ʻeku faiako ʻaʻahí. Naʻe tokoni ʻa ʻene ʻofá, talitali leleí mo e poupoú ke u ongoʻi fiemālie ange. Naʻe faifai pea maʻu haʻaku kaungāmeʻa ʻi he lotú naʻá ne ʻiloʻi hoku tuʻungá, ʻo kau ai ʻa e ngaahi faihala kotoa pē naʻá ku fakahokó, pea ʻikai ke ne fakakaukau ko ha tokotaha angakovi pe anga fakalielia au.

ʻĪmisi
tō ʻa e laʻaá ʻi ha kiʻi uafu ʻi tahi

Naʻe hili ha ngaahi taʻu lahi peá u toki lava ke taʻofi fakamātoato ʻeku ngāue ʻaki ʻa e faitoʻo konatapú, kava mālohí mo e ifi tapaká pea mo maʻu ha fiemālie moʻoni taʻe toe ʻi ai ha fefine ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he hoko hoku taʻu 30, naʻá ku mateuteu ke hū ʻi he temipalé. Naʻá ku fakakaukau ʻoku ou fai ha tukupā ke moʻui angamaʻa ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí, pea naʻá ku maʻu e tui te u ikunaʻi ia.

Ka naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke u feinga ke teiti mo e kakai tangatá, ʻa ia ne u faʻa holomui ai ʻo fakatupunga haʻaku fakakaukau ʻoku ou manako pē he kakai fefiné pea he ʻikai ke u teitei feohi mo ha tangata. Hili ha kiʻi taimi siʻi, naʻá ku fetaulaki mo ha tangata naʻá ku saiʻia he feohi mo iá. Ko ha taha poto ia pea naʻe mālie ʻa e talanoa mo iá. Naʻá ma feohi fakakaungāmeʻa pē ʻo aʻu ki haʻane talamai ʻokú ne fie kaumeʻa mo au. Koeʻuhí naʻá ku lolotonga faʻu ha tohi fekauʻaki mo ʻeku moʻuí he taimi ko iá, naʻá ku ʻoange kiate ia ʻa ʻeku tohí naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi angahala kotoa pē kuó u fakahokó.

Naʻá ku fakakaukau he ʻikai ke ma toe fetaulaki. Ka naʻá ne haʻu ke ma maʻu meʻatokoni efiafi he pō Sāpate ko iá.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tali ʻa hoku kuohilí, ka naʻe ongo moʻoni ia kiate ia.

Naʻá ne tangi mo kole fakamolemole ʻi he ʻikai ke ne ʻi ai ʻi heʻeku kei siʻí mo ʻikai lava ke ne tokoní.

Naʻá ku ofo pea naʻe ongo moʻoni ia kiate au. Naʻe liliu ʻeku ngaahi ongo kiate iá he taimi pē ko iá. Talu mei ai, kuó u ʻiloʻi ko e tokotaha totonu ia kiate aú. Pea ko ha tangata foki ia, ʻa ia ko e konga fakaofo tahá ia.

ʻOku aʻu ki he ʻahó ni, ʻoku ou fakamatala ki he kakai ʻoku nau ʻi ha tūkunga pau fekauʻaki mo hoku puipuituʻá ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi ai e fiemaʻu ke akoʻi mo tala ke ʻiló, ke tokoni ke fakalahi ʻa e mahino ki he femanakoʻaki ʻa e fefine mo e fefine pe tangata mo e tangatá pea mo e Kāingalotu ʻoku LGBT ʻa ia ʻoku nau fekumi ke ongoʻi ʻoku nau kau ki he feohiʻanga ʻa e Kau Māʻoniʻoní. ʻOku fakamakehekeheʻi au he taimi ʻe niʻihi, pea aʻu pē ʻo fakaʻehiʻehi e kakaí meiate au pe fakasītuʻaʻi ʻe ha niʻihi. Ko e taimi lahi, kuó u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ange peá u ʻilo ʻoku lahi ange e ngaahi meʻa ʻoku ou faitatau ai mo e niʻihi kehé ʻi he meʻa ne u mafakakaukauá.

ʻĪmisi
ongomeʻa ʻokú na sio ki he taaitō ʻa e laʻaá ʻi tahí

Te u tala moʻoni atu pē, ʻoku faingataʻa kiate au ʻa e taimi ʻoku pehē ai ʻe ha niʻihi, “ʻIo, te ke lava koe ʻo moʻui angatonu he kuó ke mali. ʻOku faingofua ange ia kiate koe.” ʻOku ou mamahi ai koeʻuhí naʻe toki ʻosí ni pē ʻeku fefaʻuhi mo e PTSD pea mo hono tauhi ʻema fānau ʻe toko tolú ʻa ia ʻoku nau takitaha fekuki pē mo ha ngaahi faingataʻa pau. Pea kuo hoko ia ke u toe faingataʻaʻia lahi ange ai. ʻOku faingataʻa ange ʻeku kātekina ʻa e mamahi ʻeku fānaú ʻi haʻakú. “Fakamolemole, fakamamahiʻi ange muʻa au, kae ʻikai ko ʻeku fānaú!”

Kuó u tupulaki ʻi he tuí ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ka ko e taimi ní kuó u ʻilo lelei ange ke ʻoua naʻa fakakaukau kuó u aʻusia ʻa hoku ngaahi taimi faingataʻa tahá. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku maʻu ha husepāniti ʻokú ne ʻofa mo poupouʻi au pea kuó ne fakahoko ia ʻi ha kātaki lahi. ʻOku ou ʻilo kuó ne feinga ke faingofua ange ʻa e moʻuí maʻaku ʻi heʻema ohi fakataha hake ʻema fānaú, mo foua e ngaahi faingataʻa kotoa pē.

ʻOku mālohi ange ʻeku tuí he taimí ni. ʻOku ou falala ki he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē pea kuo tupulaki ʻa ʻeku falala ʻoku ʻi ai pē founga ʻoku hoko kotoa ai ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha fakataukei. Neongo ʻoku hangē kuo toutou fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate au ʻi heʻeku moʻuí kotoa, ka ʻoku ou ʻilo pau ʻoku hoko ia ʻo ʻaonga kiate au (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7).

He ʻikai lava pea he ʻikai teitei motuhi ʻa ʻeku ʻofa mo e līʻoa ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

Talanoa ʻa Tālasí: Husepāniti ʻo Lolá

Naʻe fie maʻu maʻu pē ʻe Tālasi ʻa e faʻahinga feohi tatau naʻá ne sio ai ʻi heʻene ongomātuʻá. Naʻe ʻikai pē ke ne fakakaukau ʻe malava ia—ka ne taʻeʻoua ʻene fetaulaki mo Lolá. Ko e moʻoni naʻá ne ʻohovale ʻi he tōʻonga moʻui ʻa Lola he kuohilí, ka naʻe fakatokangaʻi ʻe Tālasi kapau naʻe lava ʻe Lola ʻo tali ia neongo ʻene ngaahi melé, te ne lava foki mo ia ʻo fai ʻa e meʻa tatau.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tangutu ʻi peito

ʻOku ou manatuʻi ʻa e longoaʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fakamatala ai ʻe hoku taʻoketé ʻi ha malanga he houalotu sākalamēnití kuo teʻeki ke ne fanongo ki ha fakafekiki ʻa ʻemau ongomātuʻá. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ko haʻane talanoa fakalahi. Ko ha niʻihi ne nau pehē he ʻikai malava ia. Ka naʻe ʻikai mahino kiate kimautolu pe ko e hā koā hano faingataʻa. Naʻe ʻikai nai ke tatau ʻa e mātuʻa kotoa mo ʻemau ongomātuʻá? Naʻá ku anga ʻaki ha ʻātakai ne u ʻiloʻi ai naʻe feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa e Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí, pea ne mau ʻiloʻi ne na ʻofa ʻiate kimautolu. ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi ʻena foungá, ka naʻe hoko ia ko ha ʻātakai fakaʻofoʻofa ke tupu hake ai. ʻI heʻete maʻu ha kamataʻanga lelei peheé, mahalo te mou fakakaukau mai ʻe fisifisimuʻa ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai pehē ia.

ʻI he taimi naʻá ku fetaulaki ai mo Lolá ko e hili ia ha taʻu ʻe 16 ʻo ʻeku foki mai mei he ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakafeʻiloaki kimaua ʻe ha tokotaha ʻoku mau kaungāmeʻa, ko e hili ia ha ngaahi māhina ʻo ʻene fakalotolahiʻi au ke u foki mai ki he Siasí. Naʻá ku fakakaukau naʻe talavou ʻa Lola peá ne loto-fefeka foki. Naʻe ʻikai ko ha taha ia ke tākiekinangofua. ʻI he taimi ko ia ʻo ʻene moʻuí, kuó ne foua ha fononga faingataʻa ke toe maʻu ʻa ʻene tuí pea ʻalu ki he temipalé. Kuó ne ako ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá. Naʻe teʻeki pē ke u aʻu ki he tuʻunga ko iá.

Naʻe kiʻi fuoloa ʻema palani ke “teiti tuʻo taha he māhiná”. Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi hono ʻulungāngá. Naʻá ne makehe—ko ha tokotaha naʻe foʻou kiate au. Hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻe hokohoko atu ʻa ʻeku vēkeveke ki he taimi te ma feohi aí. Mahalo ko e taimi tatau pē naʻá ne feinga ke ʻilo lahi ange kiate au, pea naʻe ʻikai ke lelei kotoa ia. ʻI ha efiafi ʻe taha naʻá ne talamai ai naʻá ne ʻamanaki ki ha meʻa lahi ange, ʻo ne talamai ʻa hono mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí kiate iá pea mo ʻene loto-hohaʻa naʻe ʻikai ke tatau ʻema fakakaukaú. Ko e toki taimi ia ne u toki ofo ai ʻo ʻilo e moʻoní. ʻI heʻema talanoá, naʻe fakafokifā pē ʻa e mahino kiate au ʻe lava ke ma maʻu ʻa e faʻahinga feohi tatau naʻe maʻu ʻe heʻeku ongomātuʻá. Naʻe teʻeki ke u teitei fakakaukau ki ai kimuʻa. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe malava ia.

ʻĪmisi
nima ʻoku tohi ʻi ha tohinoa

Naʻá ku talaange naʻá ku fakaʻamu ke lelei ange ʻema feohí ʻi he tūkunga ne lolotonga ʻi aí. Naʻá ne tali mai ʻaki haʻane ʻomi ha meʻa ke u laukonga: ko ha fakamatala ki heʻene mo‘uí. Naʻá ku palōmesi ange te u lau ia lolotonga ʻene mavahe atu ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Ka neongo ia, naʻá ku ʻalu mo ia ki ʻapi pea naʻe ʻikai ke u fie ala ki ai. Naʻe hili pē ia ai ʻi ha houa ʻe 24 pea naʻe fakatupu hohaʻa kiate au. Naʻe faifai peá u fakaava ia ʻo lau, ʻi hono fakalotolahiʻi au ʻe he ngaahi ongo kuó u talaange kiate iá. (Naʻá ku toki ʻiloʻi foki ai ko ha tokotaha faʻu tohi lelei ia.) Ko e meʻa naʻá ku lau ʻi he pō ko iá, ko e meʻa faingataʻa taha ia kuo faifai ange peá u laú. ʻOku anga fēfē nai hano foua ʻe ha taha ʻoku ou tokanga moʻoni ki ai ha meʻa fakamamahi pehē pea ʻikai ke u ʻilo ki ai?

Naʻe fakamatala foki ʻa e tohí ki heʻene ngaahi ongo ki he manako pē ʻi he kakai fefiné pea mo ʻene fekuki mo e Lea ʻo e Potó. ʻI he hoko atu ʻeku laukongá, naʻá ku lau ai ha kupuʻi lea ne taʻeʻamanekina: “ʻOku ʻikai mahuʻinga ʻa e tuʻunga fiemālie, faingofua, pe fiefia ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí; ʻo kapau ʻoku ʻikai ke ke ofi ange ai ki he Fakamoʻuí, ko e koto-kulanoa ʻa e feituʻu te ke iku ki aí.”

Kapau ko ʻeku ʻofa ʻiate iá ko ha foʻi faʻo, ko e hāmalá leva ʻeni. Naʻe hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakaava moʻoni ʻa hoku lotó pea naʻe fakaeʻa ai au ki he anga ʻo e moʻuí, māmaní mo e mamahí. Ke fakamahinó, naʻá ku ʻilo naʻe ʻi ai ha fili ke u fai: ʻe lava ke u hokohoko atu ʻi he hala ʻoku ou lolotonga fononga aí peá u mate, pe ko ʻeku fili ke moʻui. Naʻá ku sio hifo ki he lilifá, pea naʻá ku fili ʻaki hoku lotó kotoa ke u moʻui.

Naʻá ku ʻiloʻi he taimi ko iá naʻe ʻikai ke u tuha pe taau ki ha moʻui mo Lola, ka naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate ia. Naʻá ku feinga ke liliu ʻi he vave taha te u ala lavá. Ko e liliú ko ha konga ia ʻo e palani lahi ʻo e fiefiá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he tāpuaki ʻo e liliú.

Kimuʻa peá ma malí, naʻe ‘i ai ha ngaahi taimi ʻo e loto-hohaʻá. ʻI heʻeku ʻilo ko ʻeni ki hono puipuituʻá, te u lava nai ʻo ikuna?

Naʻá ku kiʻi hohaʻa ai. He ko ha tangata pē au, pea naʻe ʻikai foki ke ne fuʻu saiʻia he kakai tangatá.

Ka ko e taimi kotoa pē ne u kamata hohaʻa aí, ne vave pē hono fakamanatu mai kiate au naʻe ʻikai ke u haohaoa pea ʻoku ou houngaʻia ʻi heʻene tali au ʻi he tuʻunga naʻá ku ʻi aí. Kapau naʻá ne loto-fiemālie ke fai ia maʻaku, meʻa ní he ʻikai ke u fai ʻa e meʻa tatau?

Naʻá ku fai ha fili fakapotopoto te u fakaʻehiʻehi mei he hohaʻa ki hono kuohilí, pea kuó u tauhi totonu ki ai.

Ko ha taʻu ʻeni ʻe uofulu ʻo ʻema nofo-malí, ko e meʻa fakaʻohovale kuo hokó ko e lahi ange e taimi kuó u nofo ai ʻo fifili pe ko e hā kuo ʻikai ke u toe hohaʻa aí ʻi he taimi kuó u hohaʻa aí. ʻOku mahino pē kuo ʻikai ha ʻuhinga ke toe fai ai ha hohaʻa—fekauʻaki mo hono kuohilí.

Ka neongo ia, ʻi he kamataʻanga ʻo ʻema nofo-malí, naʻá ma ʻiloʻi ai ʻoku lahi ange e ngaahi meʻa kehe ke hohaʻa ki aí: ʻa e fānaú, meʻa fakapaʻangá, fānaú, moʻui leleí, fānaú. Ko e ngaahi meʻa ne ma fakakaukau te ma hohaʻa lahi ki aí, naʻe hiki ia ʻo fakamuimui ʻi he fakaʻau ke mahuʻinga ange ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmilí. Naʻe fakamālohia ʻa ʻene tuí pea mo ʻaonga ʻa ʻene aʻusia ʻi heʻene fokotuʻu ia ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku maʻu ha toe fakapapau mei heʻene mālohi fakalaumālié. Naʻe fakamamahi kiate kimaua fakatouʻosi ʻa e lolotonga ko ia ʻene fefaʻuhi mo e loto-mafasiá (pe ko e hā pē ʻa e fakamatala fakafaitoʻo ki aí), naʻe mole meiate ia ʻa e ongoʻi ʻo e Laumālié. Ka naʻá ne kei faivelenga pē neongo e ngaahi faingataʻá.

ʻĪmisi
ongomeʻa ʻokú na sio ki tahi

ʻOku ou monūʻia he feohi mo Lolá. Kuo faingataʻa ʻa ʻema moʻuí ka ʻoku fakafiefia ia. Kuo teʻeki ke u aʻu ki he tuʻunga moʻui ne fokotuʻu ʻe heʻeku ongomātuʻá, ka ʻoku ou feinga ki ai. Kuó ma faʻu ha fāmili ʻi he founga pē ʻamaua. ʻOku ou fiefia loto maʻu pē ʻi heʻeku fanongo ki heʻene pehē, “ʻOku ʻikai ko e ongoongoleleí naʻá ne tohoakiʻi ke u manako ʻi he kakai tangatá. Ka kuó ne tokoniʻi au ke u manako ʻi ha tangata pē ʻe toko taha.” Pea ko au ia. ʻOku mahulu hake ia ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.

Talanoa ʻa e Kaungāmeʻa ʻo Lolá

ʻE lava ke faingataʻa hono foua ʻa e hala ʻo e fakatomalá, ka ko ha meʻa ia ʻoku ʻaonga. Naʻe fie maʻu pē ʻe Lola ha fakalotolahi—ʻa e fakalotolahi ko ha kaungāmeʻa pē te ne lava ke ʻoangé, ko ha taha te ne tokoniʻi ia neongo pe ko e hā ʻene tōʻonga lolotongá pe ngaahi fili ʻe muiaki mai aí.

ʻĪmisi
tā ofi ʻo ha matalaʻiʻakau

Naʻá ku fuofua fetaulaki mo Lipe—ko ʻeku hingoa ia kia Lolá—ʻi heʻene fuofua maʻulotu ʻi homau uooti maʻá e kau tāutahá. Naʻá ku saiʻia ʻiate ia ʻi he hili haʻane fai ha fakamoʻoni fakaoli fekauʻaki mo haʻane faiako ʻaʻahi lolotonga ʻa ʻene kei ako ʻi he ʻunivēsití. Ko e talanoa fakaoli mo ongo taha ia kuó u fanongo ai fekauʻaki mo e faiako ʻaʻahí.

Hangē ko ia naʻe pau ke hokó, naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo kole mai ke u hoko ko ʻene faiako ʻaʻahí.

Naʻe vave ʻa ʻeku maheni mo iá ʻi heʻene poto he tukuhuá. Naʻá ma maheni ai pē, pea naʻá ne faʻa fakamatala mai ʻo kau ki heʻene ngaahi ʻahiʻahí mo e loto-foʻí. Naʻá ku fakafanongo, lolotonga iá naʻá ku manavaʻofa mo kaungāongoʻi ʻa ʻene ngaahi palopalema kehekehé.

Naʻá ne holi mālohi ke tuku ʻa ʻene tōʻonga ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo ʻene moʻuí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi palopalema mo e Lea ʻo e Potó kae pehē ki ha vā fetuʻutaki naʻá ne lolotonga ʻi ai mo ha fefine. Ka naʻe ʻikai pē ke ne lava ke taʻofi ia, ʻo hangē ko ʻene tangi mamahi he ngaahi taimi lahi.

Ne u fakaʻamu ke hoko ko hano kaungāmeʻa, neongo pe ko e hā ʻene tōʻonga lolotongá pe ko ʻene ngaahi fili ʻamui aí.

Hili ha taʻu ʻe taha ʻo ʻema mahení, naʻá ku fakaafeʻi ia ke ma maʻu meʻatokoni hoʻatā. Naʻe ʻikai haʻaku taumuʻa pau; naʻá ku ongoʻi pē ko ha founga fakafiefia ia ke faiako ʻaʻahi ai. ʻOku aʻu ki he ʻahó ni ʻokú ma kei kakata pē ʻi he fakakaukau atu ki aí. Hili hono ʻota ʻema meʻatokoní, naʻá ne lāunga fekauʻaki mo ha ngaahi fakafeʻātungia kehekehe ne toutou fakafihi ki heʻene feinga ke fakatomalá. ʻI ha taimi ʻe taha naʻá ne pehē ai, ʻi ha founga fakakata pea toe fakamātoato, “Sai pē he ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ia ke u fakatomala ai he taimí ni, ko ia? ʻOku kei toe lahi pē taimi ia ke u toki fehangahangai ai mo e nunuʻá.”

Naʻá ku matuʻaki fakalongolongo he taimi ko iá, pea naʻe fakafokifā pē ʻeku talaange kuo taimi ke tuku ʻene vaʻinga ʻaki ʻa e ʻEikí pea mo hono fakatoloi ʻa e ʻaho ʻo ʻene fakatomalá. Naʻá ku talaange ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tuku ʻene fai e ngaahi meʻa ʻoku fakamamahi pē kiate iá, he ʻokú ne poto pea ʻokú ne maʻu ha mahino lelei ki heʻene ngaahi tukupaá.

Naʻe fefeka ʻeku leá—ne fefeka ange ia ʻi he tuʻunga ne totonu ke ʻi aí ʻo ka naʻe taʻeʻoua ha ueʻi fakalaumālie naʻe fie maʻu ke ne fanongo ki he meʻa naʻe fie maʻu ke u lea ʻakí. Naʻe ʻikai ke ne teitei kai ʻene meʻakaí ʻi he taimi kakato ne ma ʻi he falekaí aí. Naʻe teʻeki ha taimi te u fakaangaʻi pe fuʻu fakamātoato ai kia Lola ʻo kau ki ha faʻahinga meʻa.

Naʻe ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ʻa e meʻa ʻe hoko aí. Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke u lea taʻeufi kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki te u fuʻu lea hangatonu pehē mo fakaangaʻi ʻa ʻene ʻulungaanga “te u taʻofi kae toki fakatomala ʻamuí.”

Naʻe ʻikai hoko ha liliu he taimi pē ko iá, ka naʻá ne fakakaukau fakamātoato ki he meʻa naʻá ku lea ʻakí. Naʻe ʻikai ha founga faingofua ia ki heʻene hala ki he fakatomalá. ʻOku teʻeki pē ha hala faingofua ia ki heʻene fakatomalá, ka ko e taimi ní ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga kehe ʻaupito. Ka naʻá ne fakaʻamu ke liliu, pea naʻe faifai peá ne fakatokangaʻi he ʻikai ke ne kei lea ʻaki ai pē e meʻa ke faí kae ʻikai fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke faí.

Naʻe fuoloa taʻu ia, ka ʻoku ou tui naʻá ne fai ha tukupā he taimi ko iá ke tuku ʻene fakamatalá kae kamata ke fokotuʻu ha ngaahi halanga foʻou ʻoku ʻaonga mo tuʻuloá ke liliu ai ʻene tōʻonga moʻuí.

ʻOku tatau ai pē pe naʻá ne iku ʻo liliu pe ʻikai, te ma kei kaungāmeʻa pē, pea naʻá ne ʻiloʻi ia. Ko e faʻahinga feohi fakakaungāmeʻa ʻokú ma maʻú ʻa e feohi ko ē ʻokú ma kei vāofi pē neongo pe ko e hā e fuoloa ʻo ʻema fepulingakí.

Naʻe iku ʻo ma fakatou hiki mei he feituʻu naʻá ma ʻi aí pea ʻikai ha founga ke ma fetuʻutaki ai he naʻá ma fakatou maʻu ha fika telefoni foʻou ne teʻeki lesisita he tohi telefoní (ko meʻa ʻeni ia kimuʻa he kuonga ʻo e mītia fakasōsialé). Naʻá ma takitaha feinga ke fekumi ki he feituʻu ʻokú ma taki taha nofo aí, ka naʻe ʻikai faingofua ia he naʻá ma takitaha nofo vāmamaʻo. Naʻe faifai pea ʻilo ʻe Lipe ʻa e feituʻu ʻoku ou nofo aí (pea ʻokú ne kei fakamataliliʻi ʻaki pē ia au he taimí ni). ʻOku ʻikai ke u tui ʻe ʻi ai ha taimi ʻe toe motuhia ai ʻa ʻema fetuʻutakí. ʻI heʻeku toe sio ki ai hili ʻa e taʻu ʻe valú, naʻe hangē pē naʻe ʻikai ke ma fepulingaki fuoloá. ʻOku ou maʻu ha fakamoʻoni loloto ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko ia. Ko ha fefine toʻa ia kiate au mo ha tokotaha ʻoku ou tanganeʻia mo fakaʻapaʻapaʻi.

‘Oku ʻi ai ʻa e fefakaʻapaʻapaʻaki mo e feʻofaʻaki ʻiate kimaua, ka ʻoku ʻikai ke ma faʻa talanoa ki he tafaʻaki ko ia ʻo homa vā fakakaungāmeʻá, he ʻokú ma taukei ʻi he fetukuhuaʻakí mo e fakapāngopangó. ʻOkú ma kakata mo tau ʻaki fakapāngopango mo fetokoniʻaki. ʻOkú ma fefakafanongoʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa ʻema ngaahi fakakaukau kehekehé, kae lolotonga iá ʻokú ma feakoʻaki.

Kuó u houngaʻia foki koeʻuhí kuo te‘eki ke ma fefakamaauʻaki—ʻi ha faʻahinga taimi. Ko ha kaungāmeʻa moʻoni ia Kuó u ako ha ngaahi meʻa lahi meiate ia, pea hangē ko ʻeku laú, te ne kei hoko pē ko haʻaku kaungāmeʻa moʻoni kapau naʻe ʻikai ke ne teitei liliu ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Kuó ma fakatou tupulaki pea ʻokú ma kei feinga pē ke tonu ʻa ʻema tauhi homa ongo fāmilí! Kuo tā tuʻo lahi ʻa ʻene tali ʻeku ngaahi lotú taʻe te ne ʻilo ki ai. Ko ha tokotaha fakaofo ia.

Naʻe ikunaʻi ʻe he loto-holi ʻa Lipe ke fakahoko ʻa e meʻa naʻá ne tui ʻoku totonú ʻa ʻene loto-holi ke fai e ngaahi meʻa naʻá ne ʻilo ne fie maʻu ke tukú. Kapau naʻe ʻikai ke ne loto ke liliu, naʻe ʻikai ke ma teitei fepōtalanoaʻaki ʻi he maʻu meʻatokoni hoʻatā ko iá. Naʻe ʻikai ke u teitei misi te u talaange kiate ia, pe ko ha toe taha, ke ne fai ha meʻa pe ke fakatomala mei ha meʻa naʻe ʻikai ke nau fie fakatomala mei ai. Ka naʻá ku ʻohovale ʻi he meʻa naʻá ku talaange kiate ia he ʻaho ko iá.

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, ʻoku ʻikai ko haʻatau fatongia ke fakamaauʻi pe fakahalaiaʻi ha taha. ʻOku fakanatula pē ʻetau maʻu ʻa e ivi ke ʻiloʻi ʻa e totonú mei he meʻa ʻoku halá ka tau lava ke fai ʻetau ngaahi fili pē ʻatautolu, ka ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e totonu ke fakamālohiʻi ʻetau tuí ki ha taha kehe.

Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻi heʻeku kei siʻí ke ʻoua naʻá ku fakamaauʻi ha taha ʻoku tangutu ʻi hoku tafaʻakí ʻi he lotú ʻoku namu tapaka, he ʻoku ʻikai ko haʻatau fatongia ia. Pea ʻoku ʻikai foki ke tau maʻu ʻa e ivi ke fakamaauʻi ʻa e tokotaha ʻoku tangutu he tafaʻaki ʻe tahá ʻo fakamatala loí. Ko hono ʻai ʻe tahá, naʻá na akoʻi au ke ʻoua naʻá ku fakamaauʻi ha taha, he ʻoku ʻikai ke tau mateuteu ke fakahoko ʻa e ngaahi fakamaau ko iá ʻi he poto mo e potupotutatau. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai totonu ke tau fakamāú; ka ʻoku ʻikai totonu ke tau maʻu ʻa e faʻahinga tōʻonga ʻo e loto-fakamāú. Ka ko hotau fatongiá ke loto-toʻa ʻi he ʻofa ki hotau kāingá.

ʻOku ou fakamālō ai kia Lipe mo kinautolu kotoa pē kuó u feohi mo ia ʻoku kehe ʻenau ngaahi aʻusiá mei haʻakú ʻi heʻenau tali au ki heʻenau moʻuí ke mau fevahevaheʻaki pea mo maʻu ha lelei mei heʻemau feohí.

Talanoa ʻa e Pīsope ʻa Lolá

ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi hono tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku nau feohí ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa honau Fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa hono maʻu ʻo e mahinó mo e kātakí. Kae meʻa tēpuú ʻa e ʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha meʻa kuo hoko.

ʻĪmisi
fefine ʻoku sio ki ha kiʻi uafu mo tahi

Makehe mei heʻeku talanoá, naʻe kole mai ke u fakahū ha ʻū tohi mei he fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau taki ʻo e Siasí ʻa ia ne nau poupouʻi au lolotonga ʻeku feinga ke mavahe mei he ngaahi feohi ʻa e fefine mo e fefiné, kae foki ʻo kau kakato ki he Siasí. Ko e toko taha naʻe makehe mei he Fakamoʻuí mo ʻeku Ongomātuʻa Fakalangí, ʻa ia naʻá ne tākiekina lahi taha ʻeku fononga ko iá, ko ʻeku pīsopé. Koeʻuhi kuó ne siʻi mālōlō, ʻoku mahuʻinga fau kiate au ke tohi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakahoko ke poupouʻi mo tataki fakalelei mai au ke u foki mai ki he Siasí. Fakatauange pē ʻe tokoni ʻeni ki he kau taki kehe ʻo e Siasí ʻoku nau fakaʻamu ke fai ʻa e meʻa tatau kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ha fatongia fakaetauhi mahuʻinga mo toputapu kiate kinautolú.

Ko e fuofua taimi ko ia naʻá ku feʻiloaki ai mo ʻeku pīsopé, naʻá ku fakamatala kotoa ange kiate ia ʻa ʻeku ngaahi vā fetuʻutaki mo e kakai fefiné, pea ʻoku ou lolotonga teiti mo ha fefine, pea naʻá ku ngāuehala ʻaki ʻa e faitoʻo konatapú mo e kava mālohí. Naʻe ʻikai ke fuʻu lahi homa taimi ʻi heʻema fuofua fakatahá, ko ia naʻá ma fakataimi-tēpileʻi ai ha taimi fakataha lōloa ange ki he uike hono hokó. Lolotonga e taimi ko iá, ʻoku ou tui naʻá ne talanoa mo e palesiteni siteikí ke maʻu ha fakahinohino, he ko e taimi naʻá ma toe fakataha aí, naʻá ne ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi kehekehe ke fakapapauʻi ʻa hono lahi ʻo ʻeku kaunga ki he meʻá ni. Naʻe hoko ʻeni ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu 80 tupú, pea naʻe siʻisiʻi pe ʻikai ha fakamatala ne maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo kinautolu ne nau aʻusia ʻa e femanakoʻaki ʻa e fefine mo e fefiné pe tangata mo e tangatá. Naʻá ku ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ngaahi fehuʻí. Ko e meʻamālié, mahalo naʻe ongoʻi pē ia ʻe he pīsopé, he naʻá ne kiʻi longo, mihi ʻene mānavá, pea tuku leva ke tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ha konga lahi ʻo e meʻa naʻá ne lea ʻaki ʻi he hili iá. Ko e meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá ko ʻeku ongoʻi ʻa e Laumālie naʻe hā mai meiate iá fakataha mo ha ongo mālohi ʻo hono ʻofaʻi au ʻe heʻeku Ongomātuʻa Fakalangí kae pehē foki ki heʻeku pīsopé.

Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo lahi ki he meʻa ʻokú ke fekuki mo iá. Mahalo te ke lava ʻo tokoni mai ke mahino kiate au. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate koe pea ʻokú Ne houngaʻia ʻi hoʻo loto-holi ke fakatomala mo liliu hoʻo moʻuí. ʻOku ou vēkeveke ke fai ha meʻa pē ʻe fie maʻu ke tokoniʻi ai koe ke ke foki mai.”

Naʻe ʻikai ha taha ʻiate kimaua te ne lavelaveʻilo ʻe hokohoko atu ʻema fakatahá ʻi he meimei uike kotoa pē ʻi ha meimei taʻu ʻe tolu. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ma mei vēkeveke ke hoko atu ʻo kapau naʻá ma ʻilo ʻa e fuoloa mo e faingataʻa ʻa e fonongá. Ka naʻe ʻikai pē ke ne loto-foʻi—ʻo tatau ai pē kapau naʻá ku loto-foʻi. Naʻá ne fakalotolahiʻi mo fakalotoʻi au, ʻo ʻomi ha fakatuʻamelie he taimi ne u fakatuʻatamaki aí. Kimui ange aí, naʻe talamai ʻe he pīsopé naʻe teʻeki ha taha te ne akoʻi ange kiate ia ʻa e faʻa kātakí ʻo hangē ko aú. Naʻá ku ako foki mo au ha meʻa lahi fekauʻaki mo e faʻa kātakí.

Makehe mei heʻene hoko ko ha Kalisitiane fakaofo naʻe līʻoa ʻene moʻuí maʻa ʻeku taumuʻá—ʻa e ngāue moʻoni ʻa e ʻEikí—naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa naʻe fai ʻe heʻeku pīsopé naʻe tokoni lahi kiate au:

  1. Naʻá ma lotu maʻu pē ʻi he taimi naʻá ma fakataha aí, taimi ʻe niʻihi ʻi he kamatá pea ʻi he ʻosí.

  2. Neongo naʻe ʻikai ha taha ʻiate kimaua naʻe ʻilo lahi ki heʻeku fakalakalaka ki muʻá, ka naʻá ne laka atu ʻi he loto-falala ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ke faí.

  3. Naʻe ʻikai ke ne fakatovave ke fakamaauʻi au; ka ke fakalotoʻi ʻi he feifeingaʻi.

  4. Naʻá ne kei kātaki pē, neongo e taimi naʻá ku toe foki ai kihe fefine naʻá ku ʻofa aí.

  5. Naʻá ne tokanga ki he ngaahi ngāue māʻoniʻoni naʻe lava ke u fakahokó—hangē ko e lau folofola fakaʻahó pe maʻulotu fakauiké—kae ʻikai ko e ngaahi angafai taʻe angatonu naʻe teʻeki ke u lava ʻo mapuleʻí.

  6. Naʻá ne tokoni ke langaki ʻa ʻeku loto-falalá ʻaki ʻene fakahikihikiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻá ku lava ʻo faí.

  7. Naʻe tataki maʻu pē ʻa e Laumālié—te ne kamata ʻi he founga “natula fakaetangatá” pea te ne kiʻi longo ai ke tuku ki he Laumālié ke tataki.

  8. Naʻá ne lau maʻu pē ha potufolofola ʻe taha pe lahi ange naʻá ne fakakaukau ʻe tokoni, ko e taimi ʻe niʻihi ko ha folofola lahi ange lolotonga ʻema talanoá peá ne ongoʻi ne ueʻi ia ke vahevahe.

  9. Naʻá ne foaki mai ha ngaahi tāpuaki ʻi he taimi naʻe ueʻi ai ia ʻe he Laumālié.

  10. Naʻá ne tokoni ʻi he faʻa lotu ke vahe mai ha fefine ʻaʻahi ʻa ia ne tokoni foki ki heʻeku taumuʻá.

  11. Kapau te u liʻaki lotu, te ne telefoni ʻo ʻeke mai ʻa e ʻuhingá, pea poupou mai ke u ʻalu ange ʻi he uike hoko maí.

  12. Ka ko e mahuʻinga tahá, naʻá ne ʻofa ʻiate au—neongo pe ko e hā e meʻa ne u fakahokó pe ʻikai fakahokó.

ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú talu mei he mālōlō ʻa ʻeku pīsopé, kuo tā tuʻo lahi ʻa ʻeku ongoʻi mālohi ʻa ʻene ʻi hení. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻa e founga fengāueʻaki ʻi he moʻui ka hoko maí. Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai motuhi ʻe he maté ʻa e ngaahi fehokotaki ʻoku tau maʻu mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku ou ʻilo ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí. Pea ko aú, ʻoku ou houngaʻia ʻi he kei faitāpuekina ʻe he pīsopé ʻa ʻeku moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻeʻiloa. ʻOku fakaofo ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, neongo ʻoku kei taʻeʻiloa pē hanau konga lahi.

Paaki