Femanakoʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pea mo e Fefine mo e Fefine
Talanoa ʻa e Fāmili Makinitosí


“Ko e Talanoa ʻa e Fāmili Makinitosí,” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Ngaahi Talanoa ʻa e Kāingalotú (2020)

“Ko e Talanoa ʻa e Fāmili Makinitosí,” Femanakoʻaki ʻa e Fefine mo e Fefine pe Tangata mo e Tangata: Ngaahi Talanoa ʻa e Kāingalotú

Ko e Talanoa ʻa e Fāmili Makinitosí

Talanoa ʻa Pekí

Naʻe ʻofa maʻu pē ʻa Peki ʻi hono foha ko Saní. ʻI he fakahaaʻi [ʻe Sani] ʻokú ne manako pē ʻi he tangatá, naʻe ako māmālie [ʻa Peki] fekauʻaki mo e ʻofá ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne fakakaukau ʻe malavá—tautautefito ki he ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻofa taʻefilifilimānakó ke fakaoleoleʻi. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fakafisingaʻi ʻa ʻene tuí, pea naʻe ʻikai ke ne loto ke fakaʻikaiʻi ʻa ʻene ʻofa ʻi hono fohá.

ʻĪmisi
tangutu ha tangata mo ha fefine ʻi ha faletolo

Ko ha mēmipa au ʻo e Siasí, pea ʻoku ʻi ai haʻaku foha ʻoku manako tangata. ʻOku ou ʻofa ʻiate ia ʻaki hoku lotó, iví, mo e laumālié kotoa.. Pea ʻoku ou ʻofa ʻi heʻeku tui fakalotú ʻaki hoku lotó, iví mo e laumālié kotoa. Ko e uho ia ʻo hoku tuʻunga totonú. He ʻikai ʻaupito te u teitei fakasītuaʻi hoku fohá, pea he ʻikai ʻaupito te u teitei mavahe mei heʻeku tui fakalotú. Ko hono moʻoní ia. Kuo fehuʻi mai kiate au pe ʻe anga fēfē nai pea ko e hā nai hono ʻuhingá. Koeʻuhí he kuo fakamahino mai ʻe he ʻOtuá kiate au ke u ʻofa ʻi hoku foha ko Saní ʻo ʻikai ha toe makatuʻunga.

Te u tala atu moʻoni pē naʻe kiʻi fuoloa pea toki mahino lelei kiate au ʻa e ʻuhinga ʻo e “ ʻofa taʻefilifilimānakó.” Naʻá ku fetoʻoaki ʻa e “ʻofá” mo e “fakaoleoleʻí.” Ka ʻi heʻeku ʻiloʻi pē ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e ʻofa taʻefilifilimānakó, naʻe ʻāʻāsili ange ʻa ʻeku ʻofá—ʻo ʻikai ngata pē ʻi hoku fohá ka ki he tokotaha kotoa pē he feituʻu kotoa pē. ʻOku loloto ʻa ʻeku tuí. He ʻikai te u lava ʻo fakaʻikaiʻi ia. Pea he ʻikai foki te u teitei fakaʻikaiʻi ʻa ʻeku ʻofa lahi ʻi hoku fohá.

ʻI heʻeku fakakaukauloto ki heʻema fonongá, ʻoku ou lava ʻo mamata ki ha ngaahi meʻa lahi kuo akoʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻia Sani. Kuo fakalahi ʻa ʻeku tuí ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai te u teitei fakakaukau ʻe malava. Naʻe akoʻi mai [ʻe hoku fohá] ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e manavaʻofá, kaungāongoʻí, mo e ʻofa taʻe-mālualoí. Ko e taimi naʻe pehē mai ai ʻe Sani, “ ʻE Mami, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ki hoku kahaʻú, ka ʻoku hangē he ʻikai malava ke u mali mo ha taʻahiné,” naʻe faingataʻa ke u fanongo ki ai, tautautefito ki heʻeku ʻiloʻi kuo kamata ke mavahe ʻa hoku fohá mei he Siasí. Pea koeʻuhí kuo ʻi ai ha taha ʻokú ne feohi mo ia he taimí ni, kuo ako leva homau fāmilí ke fakalahi ʻa ʻemau siakale ʻo e ʻofá. Ko hono taʻetali ko ia kinauá, he ʻikai fenāpasi ia mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Fakamoʻuí.

Mahalo ʻe ngali hangē ʻa e ʻofá ko ha fehuʻi ʻi he ngaahi tūkunga ko ia ʻoku mau ʻi aí, ka ko hono moʻoní, ko e talí ia. Kuó u ako ʻoku kau ʻi heʻeku ngaahi tōʻongá, ʻi hono fakahoko ʻaki ʻa e lotú, ʻa hono fakatokangaʻi ʻa e niʻihi ʻoku mau feohi ʻoku ngali faingataʻaʻiá. Kuó u ngāue mālohi ke matatali e ngaahi tūkungá ʻi ha founga ʻofa. Kuó u ʻilo kapau te u tokanga taha ki he meʻa ʻoku leleí pea matatali e ngaahi tūkunga faingataʻá ʻaki e ʻofá, te u mamata leva ki ha meʻa ʻoku fakaʻofoʻofa mo fakaofo kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku faingataʻa mo fakamamahi.

ʻI he kei tupu hake ʻa Saní, naʻá ku fifili kiate ia. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ne u lava ʻo fakamatalaʻi, pea naʻe ʻikai ke u loto ke faʻa fakakaukau ki ai. Naʻá ku tekeʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻaki ʻeku pehē loto pē naʻe ʻikai ke ne loto ke faikaumeʻa kimuʻa peá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku fiefia ʻi heʻene loto ʻiate ia pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ne fakahoko ia. Naʻá ne ikuna ʻa e ngāue fakafaifekau ki he Misiona Detroit, Michigan. ʻI heʻene foki mai mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne hū ʻo ako ʻi BYU–Hawaii, ʻo ako ki he ngāue fakasōsialé. Pea ʻi he mālōlō Kilisimasi ʻi hono taʻu fakaʻosi he ʻunivēsití, naʻá ne tohi mai ʻo fakakau ai ʻa e fakamatala “Mami, ʻoku ou manako he kakai tangatá.” ʻOku ou ongoʻi naʻe teuteuʻi au ʻe he ʻEikí ki he meʻa ko iá.

ʻĪmisi
talanoa ʻa ha tangata

ʻI he ngaahi māhina kimuʻa peá ne talamai kiate kimautolú, naʻá ku maʻu ha ngaahi ongo mālohi naʻe manako ʻa Sani ʻi he kakai tangatá. Ko e meʻa naʻá ku manavasiʻi ki aí kuo hoko ia ʻo moʻoni. Ka naʻe ʻikai pē ke u fie tui ki ai. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u faʻa tui ki ai ʻo aʻu pē ki he ʻosi ʻeku lau ʻa e ngaahi lea “Mami, ʻoku ou manako he kakai tangatá.” Naʻá ku fuʻu ʻohovale moʻoni. ʻI he faifai pea mahino moʻoni kiate aú, ne lōmekina au ʻe ha ngaahi fehuʻi lahi. Ko e hā e meʻa ne u fehalaaki aí? Ko e hā ha meʻa naʻe mei kehe ʻeku fakahokó? Te u lava fēfē ke liliu [ʻa Sani]? Ko e hā nai ha fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé?

ʻI heʻeku tangutu ʻi he pō ko iá mo hoku fohá peá u fakafanongó, ʻo feinga ke ʻuhingamālie ʻa e meʻa ne u fanongo ki aí, naʻá ku ongoʻi ʻa ʻene mamahí, ʻa ʻene faingataʻaʻiá pea mo ʻene ʻamanaki ki ha kahaʻu lelei angé. Naʻá ku talaange ʻoku ou ʻofa ʻiate ia pea he ʻikai teitei liliu ʻa ʻeku ʻofá. Hili iá, ʻoku ou fehiʻa ke tala atu ʻeni, ka naʻe kamata ke u faleʻi ia—ʻo hangē koē ʻoku ou teitei ʻiloʻi e meʻa ʻokú ne fouá. Naʻá ku vahevahe ʻa e meʻa naʻá ku fakakaukau ko e ngaahi lea fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ʻo ʻikai ke u fakatokangaʻi ko ha ngaahi meʻa ia ne matuʻaki fakamamahi ki he loto ʻo hoku fohá. Ko ha ngaahi meʻa ia naʻá ne ʻosi ʻiloʻi he kuó ne toutou fanongo ai ʻi heʻene tupu haké. Naʻe aʻu ki ha taimi naʻe kamata ke u fakatokangaʻi, naʻe fie maʻu ʻe Sani ke u fakafanongo mo ʻofaʻi ia, ʻo hangē ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe liliú. He ko e kiʻi tamasiʻi tatau pē ʻeni ne u ʻilo mo ʻofa aí.

ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u pehē naʻe faingofua pea fakanatula kiate au ke u fakafanongo mo ʻofa. Naʻá ku toki ʻilo lelei ange ia kimui. Naʻá ku fakakaukau ne u fakafanongo pea angaʻofa ʻi he pō ko iá, ka naʻá ku toki fakatokangaʻi ʻe lava ke u toe lelei ange ai. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko ha foha faʻa kātaki. Naʻe lahi ʻene faʻa tangí, pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa hono ʻuhingá. Naʻá ku toutou talaange ʻoku ou ʻofa ʻiate ia, ka naʻá ne kei faʻa tangi pē.

ʻĪmisi
vaʻa uite

ʻI heʻene foki ki he ʻunivēsití, naʻá ku tokanga taha pē ke feinga ke “fakaleleiʻi” ia kae ʻikai ke ʻofaʻi ia. Ko e meʻa ne u fakaʻamu lahi taha ki aí ke u fanongo ʻokú ne talamai ʻe neongo ʻene manako pē ʻi he kakai tangatá, ka te ne kei moʻui māteaki pē ki he ongoongoleleí. ʻI he founga ko iá, te u ongoʻi leva ʻoku nonga ʻa hoku lotó pea lelei e meʻa kotoa pē. Ne u faʻa ʻīmeili kiate ia ha ngaahi potufolofola mo ha ngaahi lea mei he kau taki ʻo e Siasí ʻa ia ne u fakakaukau ʻe hoko ko ha fakafiemālie mo e tokoni kiate ia ke ne foki ai ki he hala totonú. Naʻe hoko pē ia ko ha meʻa ke ne faingataʻaʻia lahi ange ai pea toe mamaʻo ange ai homa vā fetuʻutakí.

ʻI heʻeku liliu ko ia ʻeku tokangá ki hono ʻofaʻi pē ʻo Saní, ʻo ʻofa moʻoni ʻiate ia ʻo tatau ai pē ha toe meʻa, pea fakafanongo kiate ia, ʻo fanongo lelei kiate iá, ne fakalakalaka leva homa vaá. Ne siʻisiʻi leva ʻene faʻa tangí.

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e ʻofá ko e talí; ka ko ha fili fakapotopoto ia, ko ha fili ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakahoko. ʻI heʻeku faifeinga ke ʻofa lahi angé, ʻoku fakaaʻu ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku ʻikai maaʻusiá—pea toe ope atu ai.

ʻOku ʻikai ha taha ʻe haohaoa, ka te u lava ʻo feinga ke haohaoa ʻa ʻeku angaʻofá, haohaoa ʻeku ʻofá, mo tali ʻaki ʻa e ʻofá.

ʻI heʻeku fakaava hoku lotó peá u ʻofa mo tali ʻa e meʻa kotoa peé, kuó u tupulaki ʻo ʻofa lahi ange. ʻOku ou ʻofa mo tali ʻa e tokotaha kotoa pē.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne fakalatalataʻi ha hoosi

Kuo teʻeki ke foaki kotoa mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi talí. ʻE fuʻu faingofua ia. Ka, kuó Ne tali ʻeku ngaahi lotú ʻo hangē pe ko ia ʻoku fakahoko ʻe ha Tamai Hēvani ʻofá. ʻI heʻeku tafoki kiate Ia ke maʻu ha mahino mo ha tatakí, kuó Ne ʻomi ha ngaahi ʻuhinga lahi ke u falala ai kiate Ia. Kuó Ne ʻomi foki ha ngaahi meʻa lahi ke u ako mei ai.

Mahalo ʻoku totonu ke u tangi mamahi mo fakakaukau, “Ko e hā e meʻa kuo hoko ki hoku fāmili taʻengatá?” Ka kuó u ako ʻa hono mahuʻinga ke falala ki he ʻOtuá. ʻOku ou tuku kotoa ia ʻi he veʻe toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku ou ongoʻi leva hangē kuo matoʻo atu ha fuʻu kavenga mafasiá, peá u maʻu ʻa e melinó.

“ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní, ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú. ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻeku falala mo tuku ke tataki au ʻe he Laumālié, manatu ʻokú Ne ʻofaʻi ʻetau fānaú ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau ʻofá. ʻOku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ke ʻofaʻi mo talitali leleiʻi ia, fakaʻapaʻapaʻi mo falalaʻia, pea fakamahuʻingaʻi kinautolu ʻi he tuʻunga ʻoku nau ‘i aí. Ko e ngaahi tokoua mo e tuofāfine kotoa pē kitautolu. ʻOku ou ongoʻi monūʻia he ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻofa, ʻoku ngāue ʻa hotau Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi ha palōfita moʻui ʻa ia ʻokú ne tataki mo fakahinohinoʻi kitautolu pea he ʻikai ke ne teitei takihalaʻi kitautolu. ʻI heʻeku muimui ki Heʻene faleʻí mo e fakahinohinó, ʻo manatuʻi ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻoku ou lava leva ke kei ʻofa mo fetuʻutaki tauʻatāina.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti: “ʻOkú ke hoko ko ha meʻangāue ʻe malava ai ʻe he ʻEikí ke faitāpuekina ha tokotaha kehe. ʻE tuku ʻe he Laumālié ke ke ongoʻi ʻa e hohaʻa mo e tokanga ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻe hoko atu leva ki he māfana mo e mālohi ʻo ʻEne ʻofá” (“To Be Healed,” Ensign, May 1994, 9).

Kuó u ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni ʻi heʻeku feinga fakamātoato ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí. ʻOku ou tui ko ʻeku ʻofa kakato ko ia ʻia Sani mo e kotoa ʻo ʻeku fānaú, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa ʻo fakatatau ki he fakamaau haohaoa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
tā fakafāmili

ʻOku ou fakatauange te tau ala nima kotoa ʻo tokoni ʻi he ʻofa mo e angaʻofa ki hotau kaungāʻapi, kau mēmipa ʻo e fāmilí pea mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku LGBT. ʻE lava ke tau fetokoniʻaki, femahinoʻaki pea fakahaaʻi ʻa e ʻofá, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoko ʻe hotau Fakamoʻuí kiate kitautolú. Te tau lava ʻo tokoni, ʻave ha fakamatala, fāʻofua, ʻave ha peleti kūkisi, ʻave ha matalaʻiʻakau pe fakaafeʻi ha taha ke maʻu meʻatokoni efiafi mo ia. Ko e ʻofá ʻa e talí. Ko e angaʻofá ʻa e foungá—ko e founga ia ʻa e Fakamoʻuí.

Talanoa ʻa Sikotí

Naʻe fakakaukau ʻa Sikoti ko e manako ʻi he kakai tangatá ko ha fili pē, ʻo aʻu pē ki he taimi naʻe lea ange ai ʻa hono fohá. Ko ʻene ʻuluaki talí ko e ʻita, ka naʻá ne fakamaʻumaʻu pē ʻene ʻitá. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe hono fohá kimui ʻoku ʻikai ko haʻane fili. Ko e taimi ia naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Sikoti ʻa e moʻoní ʻo fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofá pea kole fakamolemole koeʻuhí ko e ngaahi lea taʻeʻilo naʻá ne fai ʻi he kuohilí.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku malimali

Ko ha taʻu ʻeni ʻe 30 tupu ʻa ʻeku mali mo Pekí pea ʻoku ʻi ai haʻama fānau ʻe toko fitu. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ʻi heʻema ʻohake homa fāmilí ʻi he Siasí, naʻá ma pehē pē ʻoku lelei ʻa e meʻa kotoa. Ka ʻi he foki mai homa foha ko Saní he tutuku Kilisimasi ʻa e ʻunivēsití, naʻá ne tohi fakataautaha mai kiate au mo hoku uaifí ʻi he Facebook ʻo pehē:

“Hei, he ʻikai ke u toe fakalōloa e talanoá. Te u tala hangatonu atu pē ha meʻa ʻoku ou tui kuó mo ʻosi ʻilo ki ai. Pe kuó mo ʻosi mahamahalo pē ki ai. ʻOku ou manako he kakai tangatá. ʻOku ou ʻiloʻi pē ʻoku ʻikai ko e ongoongo lelei taha ʻeni ke fanongo ki ai ha mātuʻa, ka ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai totonu ke u taʻe-talanoa atu kiate kimoua fekauʻaki mo ha meʻa ʻoku hoko moʻoni kiate au. ʻOku ou fakaʻamu pē ke mo ʻiloʻi ko Sani anga-faikehe tataú pē au, haha. ʻOku ou ʻofa lahi ʻiate kimoua, pea ʻokú mo hoko ko e ongomātuʻa lelei taha ʻe maʻu ʻe ha kiʻi tamasiʻi. Ko e ʻuhinga ʻeni ne fuʻu fuoloa ai ke u tala atu ʻa e meʻá ni. ʻOku ou saiʻia pē au he mamahi ʻe ala hoko kiate au he taimi ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai ke u loto ke fakamamahiʻi kimoua he ʻoku ʻikai tuha ia mo kimoua. ʻOku ou ʻofa lahi ʻaupito ʻiate kimoua. ʻOku ou fakaʻamu pē ke fakanounou he ʻoku ou tui ʻe laka ange haʻamo fie talanoa hangatonu mo au pea ʻoku sai ʻaupito pē ia kiate au. ʻOku teʻeki ke u tala ʻeni ki ha taha kimuʻa. Naʻá ku fakaʻamu pē ko kimoua te mo fuofua ʻilo ki aí.”

ʻĪmisi
tangutu ʻa ha ongomeʻa

Naʻá ku lau pē mo pehē loto pē, “Naʻe ʻikai haʻaku ʻilo ki ai, pea naʻe ʻikai haʻaku fakakaukau pehē. Ko e hā ka u ka teitei fakakaukau pehē ai?” Naʻe taʻeʻamanekina ʻaupito kiate au ʻa ʻene tohi mai he Facebook ʻo tala hangatonu mai kiate kimauá. Ka ʻi heʻeku toe fakakaukau ki aí, ko e taha ia e ngaahi founga fakapotopoto taha kuó ne fakahokó. Koeʻuhí he naʻá ku maʻu ai ha taimi ke fakakaukau ki ai pea mo fakafōtunga ʻoku ʻikai ke ne ʻi ai, ke ʻosi ai ʻeku ʻitá. Mahalo ne u mei lea ʻaki ha ngaahi meʻa ne u mei fakaʻiseʻisa ai ʻamui.

Naʻá ku ʻalu leva kia Peki, ʻa ia ne ʻi he loki hono hokó, ke vakai pe naʻá ne maʻu ʻa e tohi tatau he Facebook. Naʻá ku fuʻu ʻita ʻaupito. Naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ne fili ai ʻe Sani ke manako pē ʻi he kakai tangatá he ko e taimi ko iá, ne u fakakaukau pē ko e kakaí pē ʻoku nau fili ke peheé. Pea naʻá ku lea ʻaki ha ngaahi meʻa naʻe taʻefeʻunga. ʻOku ou fiefia ko Peki toko taha pē naʻe fanongo ki aí.

ʻI he taimi ne foki mai ai ʻa Sani ki ʻapi he pō ko iá, naʻá ku ʻosi mohe au. Ka naʻe kei ʻā pē ʻa Peki, pea naʻá na talanoa leva. ʻI he hū mai ʻa Peki ki lokí, naʻá ku pehē ange, “Naʻá ke ʻi fē koe?”

“Naʻá ku ʻi lalo ʻo talanoa mo Sani.”

“ʻIo, pea naʻe hā?”

“Naʻe sai ʻaupito.”

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne fakaleleiʻi ha mīsini

Naʻá ku tuʻu hake leva ke u ʻalu ʻo talanoa mo ia ka naʻe pehē mai ʻe Peki, “Ke ke angaʻofa muʻa. Kātaki ʻo angaʻofa pē.” ʻOku fakatupu loto-mamahi ʻa e pau ke ne toe talamai e meʻa ko iá kiate aú. Naʻá ku hifo ki lalo ʻo u fāʻofua kia Sani. Hili iá, naʻá ku pehē ange pē, “‘Oku ou ʻofa ʻiate koe.”

Naʻe hounga moʻoni ia kia Sani. Naʻá ne pehē mai leva, “Teti, ʻokú ke ʻiloʻi pē naʻá ke faʻa lea ʻaki ha ngaahi meʻa taʻefeʻunga he kuohilí.” Naʻá ne moʻoni pē. Naʻá ku fakakaukau ko ha fili pē ia ʻa e kakaí ke nau fakasōtoma. Pea kapau ko ʻenau filí ia, pea ko e hā pē kovi te u lea ʻaki kiate kinautolú ko honau tuhá pē ia.

Ne ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā haʻaku tali kiate ia. Ko e meʻa pē naʻá ku fakakaukau ki aí ko e, “Hei, ta ō ā ʻo mohe ka ta toki talanoa ʻamui.” Naʻe foki ʻa Sani ki he ʻunivēsití, peá u fakakaukau te u feinga ke “fakaleleiʻi” ia. Naʻá ku lau ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ku maʻu fekauʻaki mo e kaveingá mei he fakakaukau ʻa e Siasí pea ʻave ia kia Sani ke ne lau. Hili iá naʻá ne ʻomi leva ha meʻa kehe, naʻe meimei ʻomi pē mei heʻene fakakaukaú. Naʻe ʻikai pē ke u tali ha toe fakakaukau kehe. Naʻá ku fuʻu fakaʻamua ʻe faifai ange pē pea mole atu, ʻo hangē nai ko ha meʻa fakataimi pē ʻokú ne fouá.

ʻĪmisi
ongo tangata ʻokú na talanoa

Hili ha taʻu ʻe ua ʻo ʻeku fakakaukau peheé, naʻe foki mai ʻa Sani ki ʻapi mei he ʻunivēsití peá ne talamai, “Teti, naʻá ku pehē ʻe au te ta talanoa. Ko ʻeku ʻuhingá ke ta talanoa fakamātoato.”

Naʻá ku pehē atu leva, “ʻIo, peʻi ta talanoa.” Naʻe kamata leva ke u huaʻi kotoa atu ʻa e ʻita naʻá ku tukulotoʻí. “Sani, ko e hā ka ke ka fili ai ʻení? Ko e hā nai hono ʻuhingá?” Naʻá ne sio mai pē kiate au mo ne makiʻi. Naʻe ʻikai ko ha kata fakamatalili. Ko ha kiʻi makiʻi pē. ʻOku ou ʻilo mahalo kuo tā tuʻo lahi haʻane fanongo ai, pea naʻe hangē ne ngalivalé.

ʻĪmisi
ongo tangata ʻokú na fāʻofua

Naʻá ne pehē mai leva, “Teti, naʻe ʻikai ke u fili ʻeni. Ko e hā ka fili ai ʻe ha taha ʻa e meʻá ni?”

Ko e taimi ia ne mahino ai kiate aú. ʻA e mamahi mo e faingataʻa kotoa pē mei he ngaahi fakahua naʻá ku fai kiate iá, ʻa e ngaahi lea taʻeʻofá, ʻa e taimi kotoa pē naʻá ku lea taʻefeʻunga ai fekauʻaki mo ha taha ki he kotoa e fāmilí lolotonga iá ʻokú ne ʻi ai tonu pē mo e fakakaukau, “ʻOku ʻikai teitei ʻilo ʻe he tangataʻeikí ko ʻene lea maí kiate au.” Naʻe fakafokifā pē ʻa ʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻA e mamahi naʻe foua ʻe hoku fohá. Ko ha momeniti ia ʻo e liliú kiate au. Pea ko e taimi ia naʻe taumalingi mai ai e ngaahi ueʻi fakalaumālié.

Naʻá ku manatuʻi ha foʻi talanoa naʻá ku fanongo ai he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻe vahe ki ha taha faiongoongo sipoti ke ne fakamatala mai e ngaahi ongoongo ʻi he ʻOlimipikí—ʻa e siuʻaʻaló, heka pōpaó mo e kaiekí. Naʻá ne fakaʻekeʻeke ha taha ʻo e kau kapitení pea fehuʻi ange, “ʻOku fēfē ʻa e matangí? Fēfē ʻa e ʻuhá? Fēfē ʻa e kaupeau mei he ʻū vaka kehé?”

Naʻe toutou tali ange pē ʻe he kapiteni ʻo e timí, “ʻOku ʻi tuʻa ia mei hoku vaká.” ʻI he fehuʻi ange ʻe he faiongoongó pe ko e hā ʻene ʻuhinga ki aí, naʻá ne pehē ange, “Ko e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻikai ke u lava ʻo mapuleʻi. Ko ia ai ʻoku ʻikai lelei ke u hohaʻa ki ai. ʻOku ou tokanga pē ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻi loto hoku vaká.”

Pea ko e lolotonga ʻeku tangutu ko ia ʻo talanoa mo Saní, naʻá ku fakatokangaʻi kuó u feinga ke “fakaleleiʻi” ia, pea naʻe ʻikai ko hoku fatongiá ia. Naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ʻi loto hoku vaká. Naʻá ku fakatokangaʻi foki naʻá ku loto-fakamaau. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kau Kalisitiané, ʻoku tau tui ko Kalaisi ʻa e faifakamāú. Ko ia naʻá ku tuku ia ki he vaka ʻo Kalaisí. Ko e meʻa pē naʻe toe ʻi hoku vaká ko e ʻofá. ʻOku fie maʻu ʻe heʻeku fānaú kotoa ʻa ʻeku ʻofá—ʻa e ʻofa ʻa ha tamai. ʻOku ʻikai totonu ke fakasītuʻaʻi kinautolu.

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku malimali

Pea ʻoku ʻikai foki fie maʻu ia ke fakasītuʻaʻi ʻa ʻeku tui ki he ongoongoleleí. ʻOkú ma fakatou ʻofa mo Peki ʻi he ongoongoleleí, pea ʻoku ou fiefia he mali mo ha fefine ʻoku tui ki he ngaahi meʻa tatau ʻoku ou tui ki aí. ʻOku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi koeʻuhí ko ʻema ʻofa ʻi homa foha ʻoku manako ʻi he kakai tangatá, ʻokú ma mamaʻo leva mei he Siasí. Ko hono moʻoní, ko hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí ko e meʻa lelei taha ia te ma lava ʻo fai maʻa homa fāmilí. Naʻá ku talaange kia Sani he ʻikai ke ma mavahe mei he Siasí koeʻuhí ko ia, peá ne talamai naʻe ʻikai te ne ʻamanaki ke ma fakahoko ia.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻofa taʻefilifilimānakó ke mavahe mei he Siasí koeʻuhí ko ha meʻa ʻoku foua ʻe ha fānau. Naʻá ma fakafanongo mo Peki ki he kau taki hotau Siasí ʻi he konifelenisí, pea ʻokú ma houngaʻia ʻi hono leʻa ʻaki ʻa e kaveingá ni. Ko e meʻa lelei ke mamata ʻoku nau ʻunu ki ha fakahinohino ʻa ia ʻe lava ke tau talanoa tauʻatāina mo manavaʻofa ai fekauʻaki mo ia.

Ko e Talanoa ʻa e Fāmili Makinitosí

Sikoti Makinitosi: Ko Sikoti Makinitosi au. Naʻá ku mali mo ha finemui fakaʻofo‘ofa ko Peki. ʻOku ou manako ʻi tuʻa, ʻi he kemí, mo e tuli manú; ʻOku ou fiefia ai mo hoku fāmilí.

Peki Makinitosi: Ko Peki Makinitosi au, pea ʻoku ou nofo ʻi Līhai, ʻIutā. ʻOku ʻi ai haʻaku fānau ʻe toko fitu pea mo ha makapuna ʻe toko fitu.

Sani Makinitosi: Ko hoku hingoá ko Sani Makinitosi; Naʻá ku toki ʻosi pē mei he ʻunivēsití mo haʻaku mataʻitohi ʻi he ngāue fakasōsiale ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí.

Peki Makinitosi: Ko Saní ko ha tokotaha fakakata ia; ʻokú ne saiʻia ʻi hono ʻai e kakaí ke katá.

Sikoti Makinitosi: ʻOkú ne saiʻia ʻi he fanga monumanú. Kuo ʻi ai haʻamau fanga hesihoki; ʻi ai mo haʻamau fanga mongokuusi; ko ʻemau fanga kosi naʻa mau tatau huʻakau mei ai he ʻaho kotoa pē ʻi ha taʻu ʻe fitu, pea naʻe longomoʻui ʻaupito [ʻa Sani] ʻi hono tauhí.

Peki Makinitosi: ʻI he tala moʻoni mai ʻe Sani kiate kimauá, naʻá ne fai mai ia ʻi ha tohi fakataautaha ʻi he Facebook kiate au mo ʻene tamaí.

Sani Makinitosi: Naʻá ku lolotonga fakaʻuli ki Sōleki Siti ke fakamāvae mo ha niʻihi hoku ngaahi kaungāmeʻa ne nofo aí, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u fakahoko ʻeni pea naʻe pau ke u fai ia he taimí ni.

Sikoti Makinitosi: Hei, he ʻikai ke u toe fakalōloa e talanoá; ʻoku fie maʻu pē ke u tala atu kiate kimoua ʻoku ou manako he kakai tangatá.

Sani Makinitosi: Pea naʻá ku talaange ke na ʻilo ʻoku ou manako ʻi he kakai tangatá, pea ko e toki fuofua taimi ia naʻá ku lea ʻaki mo tohi ʻa e ngaahi lea ko iá ki ha taha.

Sikoti Makinitosi: Mahalo pē ko ha meʻa kuó mo ʻosi fakakaukau pe fifili ki ai.

Sani Makinitosi: ʻOku ou kei hoko pē ko hoʻomo foha; ʻoku ou ʻofa lahi atu kiate kimoua. Naʻe ʻikai pē te u loto ke mo loto-mamahi ha meʻa.

Sikoti Makinitosi: Naʻá ku sio ki ai peá u pehē, ʻikai, naʻe teʻeki ke u fakakaukau ki ai; ko e hā ka u ka teitei fakakaukau pehē ai?

Sani Makinitosi: ʻOku hangē ʻoku ʻikai ko e founga angamaheni ia ke te lea ai ʻo talá.

Sikoti Makinitosi: Naʻe taʻeʻamanekina ʻaupito kiate au ʻa ʻene tohi mai he Facebook ʻo tala hangatonu mai kiate kimauá.

Sani Makinitosi: Ka naʻá ku ongoʻi ko e founga lelei taha ia ki heʻeku ongomātuʻá. ʻE lava ke na lau ia; peá na fakakaukau ki ai ʻi hona ʻatamaí pea fakahoko ʻena ngaahi fakafōtungá ʻoku ʻikai ke u ʻi ai ke siotonu ai.

Sikoti Makinitosi: ʻI heʻeku toe fakakaukau ki aí, ko e taha ia e ngaahi founga fakapotopoto taha kuó ne fakahokó, he naʻá ku maʻu ai ha taimi ke fakakaukau ki ai, ke ʻosi ai ʻeku ʻitá.

Peki Makinitosi: Pea naʻá ku telefoni leva ki ai he taimi pē ko iá ʻo pehē ange, “Kuó u maʻu ho tohí. Vave mai ki ʻapi ke ta toki talanoa.”

Sani Makinitosi: ʻI heʻeku aʻu mai ki ʻapí, ne u talanoa mo e fineʻeikí.

Peki Makinitosi: Naʻe kamata ke u fai ange ha ngaahi faleʻi kiate ia.

Sani Makinitosi: ʻOku ou manatuʻi ʻa e fuofua meʻa naʻá ne fakahokó. Naʻá ne puke peheni ʻa hono ongo nimá peá ne pehē mai, “Sai, ko e hā leva e meʻa te tau fai ki hení?” Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe te u tali fēfē ki ai, naʻá ne pehē mai leva, “ʻOku mahino pē ʻoku fie maʻu ke huhu kiate koe ha faʻahinga kemikale fakatangata; mahalo pē ʻoku faikehe ho tuʻunga fakaetangatá.” Naʻá ku pehē pē, “Mami, ʻoku ʻikai ko ha kemikale ia.”

Sikoti Makinitosi: Naʻá ku pehē ange, “Naʻá ke ʻi fē koe?” Naʻá ne tali mai, “Naʻá ku ʻi lalo ʻo talanoa mo Sani.” Ne u pehē ange, “ ʻIo, pea naʻe hā?” Peá ne pehē mai, “Naʻe sai ʻaupito.” Peá ne toe pehē mai, “Angaʻofa muʻa; kātaki ʻo angaʻofa pē.” ʻA ia naʻe fakatupu loto-mamahi ʻa e pau ke ne toe talamai ʻa e meʻa ko iá kiate aú.

Sani Makinitosi: Naʻe ʻikai ke loko fai ha talanoa ia, ka naʻá ne fāʻofua mai pē mo pehē mai, “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe.” Pea naʻe matuʻaki mahuʻinga ia kiate au, neongo naʻá ne maʻu ha ngaahi fakakaukau kehekehe pea naʻe ʻikai mahino ia kiate ia pea ʻoku ou ʻilo pē naʻá ne ʻita. Ka ko e ʻuluaki meʻa naʻá ne lea mai ʻakí ko e meʻa pē ia ne u fakaʻamu ke fanongo ki aí.

Sikoti Makinitosi: ʻI he ngaahi taʻu hono hokó, naʻá ma fekuki pē mo ia. Ne u fuʻu fakaʻamua ʻe faifai ange pē pea mole atu; ko ha meʻa fakataimi pē ʻokú ne fouá.

Sani Makinitosi: Naʻe ʻikai ko e lelei tahá ʻa e fakafōtunga ne fai ʻe heʻeku tamaí mo e faʻeé, neongo naʻá na talamai ʻokú na ʻofa ʻiate au. Naʻe ʻikai mahino kiate kinaua ko e taʻu ʻeni ʻe 24 ʻa ʻeku feʻao mo e meʻá ni.

Sikoti Makinitosi: Naʻá ku feinga fakamātoato ke fakaleleiʻi e meʻa kotoa pē ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe uá.

Sani Makinitosi: Ko ʻeku tangataʻeikí ko ha tangata lelei ia; ko ha taha fakaofo ia, ka ko ha tangata moʻoni ia. ʻA ia ko e ʻi ai koē hano foha ʻoku fakasōtomá, ʻi heʻeku ongoʻí, ko ha meʻa fakamā ia kiate ia pea ko ha meʻa ia he ʻikai ke ne teitei tali.

Sikoti Makinitosi: Naʻá ku fakakaukau ʻoku nau fili pē ki he meʻá ni, pea kapau ne nau fili ʻeni, tā ʻoku nau tuha leva mo e kovi kotoa pē te u fai kiate kinautolú.

Sani Makinitosi: Naʻá ku foki mai ki ʻapi ʻi he tutuku Kilisimasí pea naʻe ʻikai ke ma talanoa ki ai. Naʻá ma talanoa ki he ngaahi meʻa kehekehe, ka naʻe ʻikai pē ke ma talanoa ki he foʻi moʻoni ʻoku ou manako he kakai tangatá.

Sikoti Makinitosi: Peá ne pehē mai, “Teti, naʻá ku pehē ʻe au te ta talanoa; ko ʻeku ʻuhingá ke ta talanoa fakamātoato.” Sai, ta talanoa leva.

Sani Makinitosi: Naʻá ku ilifia mo au, pea ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ne tailiili pē mo ia.

Sikoti Makinitosi: Naʻe kamata leva ke u huaʻi kotoa atu ʻa e ʻita naʻá ku tukulotoʻí. Naʻá ku tafoki pē ʻo pehē ange, “Sani, ko e hā ka ke ka fili ai ʻení? Ko e hā nai hono ʻuhingá?” Naʻá ne sio mai kiate au peá ne makiʻi, ʻo ʻikai ko ha kata fakamatalili, ka ko e kiʻi kata pē. Hangē ne kiʻi fakaoli ki aí peá ne pehē mai, “Teti naʻe ʻikai ke u fili ʻeni.”

Sani Makinitosi: Ko e hā ka fili ai ʻe ha taha ʻa e meʻá ni? ʻOku ou tui ko e taimi ia naʻe kamata ai ke mahino kiate iá.

Sikoti Makinitosi: Pea ʻi heʻene mahino pē kiate aú—ʻa e mamahi mo e faingataʻa kotoa pē mei he ngaahi fakahua naʻá ku fai kiate iá, ʻa e ngaahi lea taʻeʻofá, ʻa e taimi kotoa pē naʻá ku lea taʻefeʻunga ai fekauʻaki mo ha taha ki he kotoa e fāmilí kae tangutu pē ia ʻi he sea muí mo e fakakaukau, “ ʻOku ʻikai teitei ʻilo ʻe he tangataʻeikí ko ʻene lea maí kiate au”—naʻe fakafokifā pē ʻeku fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa ko iá, ʻa e mamahi kuo foua ʻe hoku fohá. Talu mei he taimi ko iá mo ʻeku liliu lahi. Ko ha liliuʻanga ia, pea ʻoku ou fāʻofua pē ki hoku fohá peá u ʻofa ʻiate ia.

Peki Makinitosi: ʻA ia naʻe ʻosi ha taʻu ʻe ua mei ai naʻá ne pehē mai kiate au, “Mami, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ki hoku kaha‘ú, ka ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava koā ʻo mali mo ha taʻahine.”

Sani Makinitosi: Neongo e ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku feingá, fakaʻaliʻali mai angé ha taʻahine te u fie saiʻia aí, pea naʻe faifai pē peá u toki ʻiloʻi naʻe ʻikai ko ha meʻa ia ʻe hoko kiate au.

Peki Makinitosi: Ko ha meʻa faingataʻa ia, ʻa hono ʻiloʻi ʻokú ne mavahe mei he Siasí.

Sani Makinitosi: Naʻe faifai peá u aʻu ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní—ʻa ia ko ʻeku tala moʻoni ʻoku ou manako he kakai tangatá.

Sikoti Makinitosi: Ke sio ki hoku fohá ʻoku feohi mo ha tangata, ʻio, ʻoku ʻikai ke loko fenāpasi ia mo e meʻa naʻá ma akoʻí.

Peki Makinitosi: ʻOku totonu ke u tangi mamahi mo fakakaukau, “Ko e hā e meʻa kuo hoko ki hoku fāmili taʻengatá?” ʻI hoʻo tukuange pē iá, ʻo hangē ko ʻeku tuku ia ʻi he toʻukupu kelekele ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku hangē pē ha matoʻo atu ha fuʻu kavenga mafasiá peá te maʻu ha nongá.

Sani Makinitosi: Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu ke ʻiloʻí ʻokú ne kei ʻofa pē ʻiate au, he ko e meʻa ia naʻá ku manavasiʻi ki aí.

Peki Makinitosi: Te u ʻofa mo tali ʻa e tokotaha kotoa pē.

Sani Makinitosi: Pea naʻe mahuʻinga ia ke u ʻiloʻi, neongo ʻemau ngaahi faikehekehé, ka ʻi he ikuʻangá ʻoku mau kei hoko pē ko ha fāmili. Ko ʻeku fakafōtunga ki he kakaí, mo ʻeku fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, ʻoku kaunga lahi ki ai ʻa e anga hono ohi hake aú mo ʻeku tupu hake ʻi he ongoongoleleí.

Sikoti Makinitosi: ʻOku ou ongoʻi hangē ʻoku tuku mai ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi meʻa ke tau foua ʻi he moʻuí te ne ngaohi kitautolu ke tau mālohi ange. ʻOku ou fakakaukau ko e meʻa ia ʻoku ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo Saní. ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻofa lahi ʻa e Fakamoʻuí ʻiate ia.

Paaki