Tanoakita
Fakaʻehiʻehi mei he Taonakitá mo e Tali hili ha Molé


“Fakaʻehiʻehi mei he Taonakitá mo Tali hili ha Molé,” Tokāteline mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní (2018).

“Fakaʻehiʻehi mei he Taonakitá mo Tali hili ha Molé,” Tokāteliné mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní.

Fakaʻehiʻehi mei he Taonakitá mo e Tali hili ha Mole

9 ʻo ʻAokosi 2018

Kuo fakaʻau ke toe fakautuutu ange e taonakitá ‘i ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní pea ko e meʻa ia ʻoku fai e hohaʻa lahi ki ai. Ko e taumuʻa ʻo e tohí ni ke tokoni ki he ngaahi mātuʻá, fāmilí, kau taki ʻo e Siasí, mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi heʻenau fekumi ke tokoni kia kinautolu ʻoku uesia ʻe he taonakitá.

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ‘e he kau mēmipá ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ‘ení ke ako fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e Siasí ‘i he taonakitá, ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e taonakitá, founga ke tokoniʻi ai ha taha ‘oku faingataʻaʻia, mo e founga ke tali hili ha mole ʻi he taonakitá. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ‘e he kau takí ʻa e maʻuʻanga tokoni ko ‘ení ke ne tataki ha ngaahi fealēleaʻaki mahino mo e kau mēmipa ‘i he fakataha alelea fakasiteikí mo fakauōtí pe ʻi ha ngaahi feituʻu kehe pē. Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení ke tokoni ki he kau takí, mo e kāingalotú ke tokoni lahi ange kia kinautolu ʻoku uesia ʻe he taonakitá.

Kapau ‘e tokoni ʻa hono fakahoko ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e taonakitá ki hono taʻofi ʻo e taonakitá mo tokoni ki he niʻihi ʻoku uesia ‘e he ngaahi tefito ko ʻení, ‘oku totonu ke tataki e fealēleaʻaki peheé ʻe ha kakai lalahi ‘e toko ua. Mahalo ʻe fie fakaafeʻi ʻe he kau takí ha palōfesinale mei he koló ‘a ia ʻoku mahino kiate ia peá ne fakaʻapaʻapaʻi ‘a e Tokāteline ʻo e Siasí ki he taonakitá ke kau ‘i he fealēleaʻakí. Ko e fealēleaʻaki mo e fānau siʻi hifo ʻi he taʻu 12 ʻoku totonu ke toki fakahoko pē ia hili ha fetalanoaʻaki ʻa e mātuʻá pea mo e fānaú.

ʻI he hili hono vakaiʻi ‘e he fakataha alēlea fakasiteiki mo fakauooti e tohi ko ʻení, ‘oku totonu ke nau aleaʻi ʻa e ngaahi founga totonu ke poupouʻi ai ‘e he ngaahi ngāue fakakoló mo fakahā ki he kāingalotú fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lava ke maʻú.

Ngaahi Tokāteliné mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi ʻa e kakai kotoa pē ʻaki e mahino mo e manavaʻofa ʻi he taimi naʻá Ne akó “ʻOfa ki ho Kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:39 ʻE toe lelei ange hoʻo feinga ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku uesia ʻe he taonakitá ʻi he taimi ʻoku mahino kakato ai kiate kitautolu ʻa e tokāteliné mo e ngaahi ako, hangē ko ʻení:

  • Naʻe aʻusia ʻe Sīsū Kalaisi ʻi Heʻene Fakaleleí ʻa e kakato ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié koeʻuhi ke Ne ʻiloʻi ʻa e “founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” ( ʻAlamā 7:11–13 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “Koeʻuhí kuo kātakiʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi meʻa kotoa te tau ala ongoʻi pe aʻusiá, te Ne lava ke tokoniʻi ʻa e vaivaí ke toe mālohi ange” (“The Atonement: Our Greatest Hope,” Ensign, Nov. 2001, 22).

  • Ko e moʻui fakamatelié ko ha meʻaʻofa ia meí he ʻOtuá—ko ha meʻaʻofa ʻoku totonu ke tau fakamahuʻingaʻi mo maluʻi (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 18:10. 18:10M. Russell Ballard, “Suicide: Some Things We Know, and Some We Do Not,” Ensign, Oct. 1987, 6–9).

  • ʻI he taimi ʻoku toʻo pē ai ʻe ha taha ʻa ʻene moʻui pe ʻaʻaná, ko e ʻOtuá pē taha ʻe lava ke Ne fakamāuʻi ʻa ʻenau fakakaukaú, ʻenau tōʻongá, pea mo e tuʻunga ʻenau fatongiá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke hoko e taonakitá ko ha ʻulungaanga ia ʻa e moʻui taʻengata ʻa e fakafoʻituituí (vakai 1 Samuela 16:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:9; Dale G. Renlund, “Grieving after a Suicide Loss, ” vitiō ʻi he suicide.lds.org).

Maʻuʻanga Tokoni Kehe

  • Gospel Topics, ChurchofJesusChrist.org.

Ngaahi Fakaʻilonga Fakatokanga ʻo e Taonakitá

‘Oku ʻikai loto ‘a e tokolahi ʻo e kakai ‘oku nau taonakitá ke mate; naʻa nau faʻa fie maʻu tokoni fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto, pe mamahi ʻi he laumālié ‘oku nau lolotonga fouá. ʻOku tokolahi e kakai faingataʻaʻia ʻoku faʻa hā mai ha ngaahi fakaʻilonga fakatokanga kimuʻa pea nau feinga taonakitá. Kapau te ke ako ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakatokangá, te ke toe mateuteu lelei ange ke tokoni kia kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní. Fakafanongo ki he ngaahi fakamatala hangē ko e “‘Oku ʻikai ke u tokanga au kapau te u mate” pe “ʻE sai ange ke u mate he ʻoku lelei ange ʻa e taha kotoa ʻiate au.” ʻOku kau ʻi he ngaahi fakaʻilonga fakatokangá ʻa e ngaahi ʻulungaangá ni:

  • Kumi ki ha founga ke tāmateʻi pē ai kinautolu

  • Talanoa fekauʻaki mo e siva ʻa e ʻamanakí pe ʻikai ha toe ʻuhinga ke moʻui aí

  • Talanoa fekauʻaki mo e ongoʻi ‘oku fihia pe mamahi ʻikai toe lava ke kātakiʻí

  • Talanoa fekauʻaki mo e hangē ʻokú ne hoko ko ha fakakavenga ki he niʻihi kehé

  • Fakalahi hono fakaʻaongaʻi ‘o e kava mālohí pe faitoʻo kona tapú

  • Foaki atu ‘o ha ngaahi meʻa fakatāutaha ʻo ʻikai ha ‘uhinga lelei

  • Tōʻonga vekeveke pe taʻemanonga pe ko e taʻetokanga

  • ʻIkai fie feohi mo e niʻihi kehé pe nofo tokotaha ʻo mavahe mei he niʻihi kehé

  • Fakahaaʻi e fakapoʻuli pe ʻita pe feinga sāuni

  • Mātuʻaki fakaʻaliʻali ha feliliuʻaki ʻi he ngaahi ongó (vakai National Suicide Prevention Lifeline)

Mahalo he ʻikai hoko ʻa e fakaʻilonga fakatokanga ʻe tahá ke pehē ʻoku ʻi ai ha palopalema. Kapau ‘oku ʻi ai ha hisitōlia ‘o e fakafoʻituituí ʻo ʻene feingá pe kapau ‘okú ke fakatokangaʻi ha liliu fakafokifā ʻi he tokotaha fakafoʻituituí pe kamata sio ki ha ngaahi fakaʻilonga lahi, ngāue leva he taimi pē ko iá. ʻOku maʻu e vaʻa tokoni palopalema mo maʻuʻanga tokoni kehé ʻi he suicide.ChurchofJesusChrist.org taʻe ʻi ai ha totongi. (Vakai, “Founga ke Tokoniʻi ha Taha ʻoku Palopalema” ʻi he tohi fakahinohinó ni ki ha ngaahi fakaikiiki lahi ange.)

Neongo ʻemau tōtōiví, ʻe ʻikai ke lava ke taʻofi ʻa e taonakita kotoa pē. ‘Oku hoko ʻa e ngaahi taonakita ʻe niʻihi ne ʻikai ha ngaahi fakatokanga mahino ia. ‘Oku ʻikai ke ke fatongiaʻaki e ngaahi fili ‘a ha taha ki he ngataʻanga ʻo ‘enau moʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Founga ke Tokoniʻi ha Taha ʻoku Palopalema

Toʻo fakamātoato e ngaahi fakaʻilonga fakatokanga ‘o e taonakitá mo ha fakamanamana ke feinga taonakita, ʻo tatau ai pē kapau ‘okú ke pehē ʻoku ‘ikai fakakaukau fakamātoato ʻa e fakafoʻituituí fekauʻaki mo e taonakitá pe ko e fekumi pē ki ha tokanga ʻa ha taha. Muimui he ngaahi sitepu ‘e tolu ko ʻení ke fai ha tokoni —ʻEke, Tokanga, Fakamatalaʻi.

Sitepu 1: ʻEke ʻEke fakahangatonu ki he tokotahá pe ʻoku fakakaukau ke taonakita. ʻE lava ke ke fehuʻi ange, “ʻOkú ke fakakaukau nai ke fakangata ʻa hoʻo moʻuí?” Kapau ʻoku nau pehē ‘oku nau fakakaukau fekauʻaki mo e taonakitá, fehuʻi ange kiate kinautolu pe ʻoku ʻi ai haʻanau palani. ʻE lava ke ke fehuʻi ange, “ʻOku ʻi ai nai haʻo palani ke fakalaveaʻi koe?” Kapau ʻoku ʻi ai haʻanau palani, tokoniʻi leva kinautolu he taimi pē ko iá ki ha falemahaki pe kilīniki tokangaekina, pe telefoni ki ha maʻuʻanga tokoni ki he meʻa fakatuʻupakeé pe vaʻa tokoni palopalema ʻi homou feituʻú. (Vakai, suicide.ChurchofJesusChrist.org/crisis ki he ngaahi fehokotaki‘anga ki he tokoni ʻa e ngaahi laine ‘i he funga e māmaní.) Kapau ʻoku ʻikai haʻanau palani, hoko ki he sitepu hono 2.

Sitepu 2: Tokanga Fakahaaʻi ‘oku ke tokanga ʻaki haʻo fakafanongo ki heʻenau vahevahé. Tuku ange ha taimi ke fakamatalaʻi ai ʻenau ongó. Fakaʻapaʻapaʻi ʻenau ngaahi ongó ʻaki haʻo lea ʻaki ha meʻa hangē ko e, “Fakamolemole ko e mamahi lahi ʻokú ke ʻi aí” pe “naʻe ‘ikai te u ʻilo hono faingataʻa ‘o e ngaahi meʻa ko iá kiate koe.” Te ke lava ke tokoniʻi kinautolu ke foʻu ha palani malu ke fakaʻehiʻehi mei he taonakitá (vakai “Founga ke Faʻu ha Palani Fakahaofi mei he Taonakitá” Doug Thomas, Ensign,Sept. 2016, 63). ‘E lava ke tokoniʻi ʻe he palani malú ‘a e kakaí ke nau ʻiloʻi honau ngaahi mālohinga fakatāutahá, vā fetuʻutaki leleí mo e ngaahi taukei ki hono matuʻuaki e fakatupu moʻui leleí. ‘E lava foki ai ke fakasiʻisiʻi ʻenau lava ‘o hū ki he founga ke fakalaveaʻi pē kitá, hangē ko e ngaahi meʻataú pe foʻi ʻakaú. Kapau te nau kole atu ke ‘oua naʻá ke tala ki ha taha fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongó, fakamatalaʻi te ke fakaʻapaʻapaʻi ‘enau totonu fakatāutahá ʻi he lahi taha te ke lavá ka ʻoku nau fie maʻu ha tokoni lahi ange ‘i he meʻa ʻe lava ke ke faí. ʻOua ʻaupito naʻá ke palōmesi te ke tauhi fakapulipuli ʻenau ngaahi fakakaukau taonakitá.

Sitepu 3: Fakamatalaʻi Poupouʻi e tokotaha ko iá ke fakamatala ki ha taha te ne lava ke ʻoatu ha tokoni lahi ange. Vahevahe ʻa e fakamatala fetuʻutaki ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi homou feituʻú. Lava ke kau ‘i he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻa e ngaahi falemahaki fakakoló, ngaahi kilīniki fakavavevavé, pe vaʻa tokoni palopalemá. Kapau heʻikai te nau kumi tokoni, ʻoku fie maʻu ke ke talaange kia kinautolu. Te ke lava ʻo pehē ange, “ʻOku ou tokanga atu kiate koe pea ʻoku ou fie maʻu ke ke malu. Te u fakahā ange ki ha taha te ne lava ke fai ha tokoni kiate koe te ke fie maʻu.” Fakaʻapaʻapaʻi ʻenau totonu fakatāutahá ʻi haʻo talaange ki ha taha pē ʻokú ke fakakaukau te ne lava ke tokoni, hangē ko ha mēmipa vāofi ʻi he fāmilí, pīsope ʻo e tokotaha ko iá, faifaleʻi ʻo e ʻapiakó, toketā pe ko ha vaʻa tokangaekina moʻui lelei fakapalofesinale. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fakapapauʻi ʻa e tokotaha ke ke tala ki aí, talanoa ki hoʻo pīsopé pe telefoni ki ha vaʻa tokoni taʻetotongi ʻi homou feituʻú. Manatuʻi, ‘oku ʻikai fie maʻu ke poupouʻi ‘a e tokotaha ko iá ʻiate koe pē.

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻokú ke tataki ha fealēleaʻaki, fakakaukau ke kole ki he mēmipá ke nau fakahoko ʻa e ngaahi sitepu ko ʻení. ʻOange kiate kinautolu ha tūkunga kapau ʻe haʻu ha taha kiate kinautolu ʻo fakahā ange ha ngaahi fakakaukau taonakita pea kole ange ke nau akoako e founga haʻanau tali ia.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Founga ke Tali hili ha Taonakita

Neongo ʻemau tōtōiví, ʻe ʻikai ke lava ke taʻofi ʻa e taonakita kotoa pē. ʻOku angamaheni pē kia kinautolu ʻoku kei moʻuí hili ha taonakita ke ongoʻi fakaʻikaiʻi, ‘ohovale, loto halaia, ʻita, mo e puputuʻu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, “Ko e ngāue ʻi hono toʻo ha moʻui ʻa ha taha ko ha meʻa fakamamahi moʻoni ia koeʻuhi koe ngāué ni ʻokú ne ʻomi ʻa e uesia lahi: ʻuluakí ko e tokotaha ko ia ʻoku maté pea ko e toenga ʻo e niʻihi—ko e fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa—ʻa ia ne siʻakí, ko e niʻihi ai ʻe fepaki mo e mamahi lahi mo e puputuʻu” (“Suicide: Some Things We Know, and Some We Do NotEnsign, Oct. 1987, 7). He ʻoku haʻu ʻa e ngaahi fakamoʻui fakafoʻituituí ʻi he Fakamoʻuí, “ʻa ia ʻokú ne afioʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē”, koeʻuhi ke ne afioʻi ʻo “fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí”(Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 88:6; ʻAlamā 7:12). ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni mo e faleʻi fakapalofesinalé.

ʻE lava ke fealēleaʻaki ʻa e fakataha alēlea fakasiteikí mo fakauōtí e founga ‘e lava ke nau poupouʻi ha tokotaha fakafoʻituitui pe fakafāmili hili ha taonakita. ‘E ala kau e ngaahi meʻá ni ʻi he ngaahi fehuʻi ke aleaʻí:

  • ʻE lava fēfē ke ʻomi ʻe he ngaahi akonaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ha fakamoʻui ki he fakafoʻituituí pe fāmilí?

  • Ko e hā ʻa e fie maʻu ʻoku lava ke sio ki ai ʻa e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ngāue fakaetauhí ʻi ha taha pe fāmili? Ko e hā ha ngāue tokoni kuo nau ʻoange kiate kinautolu?

  • Ko e hā ha tokoni fakaeloto pe fakalaumālie ʻe ala fie maʻu ‘e he fakafoʻituituí pe fakafāmilí? Ko hai te ne ala fai e tokoni ko ʻení?

  • ‘Oku ʻi ai nai ha ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa e fāmilí pe fakafoʻituituí, hangē ko e fefonongaʻakí pe meʻatokoní?

  • ‘E lava ke poupouʻi fēfē ʻe he kau taki ʻo e ngaahi houalotu ʻo e uōtí e fānau mo e toʻu tupu ‘a ia kuo mole hona ʻofaʻanga?

‘E lava ke kiʻi taimi lōloa ʻa e taimi fakamamahi hili ha taonakita. Kapau kuo ʻi ai ha taha ‘oku kei ongoʻi mamahi pe loto mamahi, fealeaʻaki mo e niʻihi kehe ʻoku nau tokanga ki he tokotaha ko iá. Fakakaukau ‘i he faʻa lotu ki he founga ʻe lelei taha te ke lava ke fai ai ha tokoni. Te ke lava ‘o tokoni ki he tokotahá ke ne maʻu e tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe fetuʻutaki mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻi homou feituʻú. ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi kulupu tokoni ‘a e loto mamahí, kau toketaá pe kau mataotao fakafaitoʻó.

Fakatokangaʻi ange: Kapau ʻokú ke tataki ha fealēleaʻaki, ʻoua te ke talanoa fekauʻaki mo e founga ne toʻo ai ʻe he tokotahá ʻene moʻuí. ʻE ala taʻeʻamanekina hono fakaʻaiʻai ʻeni ha taha ʻi he kulupú ke fakatatau ki he ʻulungaanga kuo fakamatalaʻí. Kapau ‘oku kamata ha taha ke ne vahevahe ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ‘ení ʻi ha kulupu, toe fulihi e talanoa ‘i ha founga angaʻofa ange.

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Lahi Ange

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Faleʻi mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Aʻusia Fakatāutaha meí he Kau Mēmipá

  • Rodolfo’s Story: Father, Leader, and Suicide Loss Survivor,” (vitioó ʻi he suicide.ChurchofJesusChrist.org).

  • Princess’s Story: After a Suicide Attempt,” (vitioó ʻi he suicide.ChurchofJesusChrist.org)

  • Melinda’s Story: Finding Joy after My Husband’s Suicide” (vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org).

  • Sitting on the Bench: Thoughts on Suicide Prevention” (vitioó ʻi he ChurchofJesusChrist.org).

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe ʻa e Siasí

Vakai suicide.lds.org ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni lahi ange.

Paaki