2019
Ko e Palanisi ʻo e Ngāue Faʻa Kātakí
Mē 2019


Ko e Palanisi ʻo e Ngāue Faʻa Kātakí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Ko Homou Kuongá ʻEni,” naʻe fakahoko ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 9 ʻo Sune, 2015. Ke maʻu kakato ʻa e leá (ʻi he lea faka-Pilitāniá), ʻalu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches

ʻOku ou fakamoʻoni atu te tau lava ʻo “fiefia ki he ngataʻangá” ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fili ʻa e leleí kae ʻikai ko e koví, pea fakapotupotutatau hotau ngaahi fatongiá.

ʻĪmisi
balancing act

Naʻá ku toki talanoa ki heʻeku fānaú, ngaahi ʻilamutú, mo ha kaungāmeʻa kei talavou ke mahino kiate au e ngaahi fehuʻi, faingataʻa, puputuʻu, mo e ngaahi lavameʻa ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavoú ʻi he kuongá ni. Kuó u fakalaulauloto mo lotua e meʻa ne nau vahevahe maí mo fakanounouʻi ia ki ha ngaahi meʻa te u vahevahe he taimí ni ʻi he ʻamanaki ʻe tokoni ke tali ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi faingataʻa ko iá.

Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní

Makehe mei he ongo ʻoku maʻu ʻe ha niʻihi ʻo kimoutolu he ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou fakahā atu ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú ʻi he founga ʻAʻaná. Fakakaukau ki he ngaahi veesi folofola ko ʻení:

He ko ia kotoa pē ʻoku kolé, ʻokú ne maʻu; pea ko ia ʻoku kumí, ʻokú ne ʻilo; pea ko ia ʻoku tukitukí, ʻe toʻo kiate ia” (3 Nīfai 14:8).

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia” (Semisi 1:5).

“Vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (T&F 8:2).

ʻOku founga fēfē leva haʻatau maʻu ha ngaahi tali mo ha fakahā? ʻOku founga fēfē ʻetau ʻilo ko e Laumālie Māʻoniʻoní kae ʻikai ko ʻetau fakakaukaú pē? Te u vahevahe atu ha aʻusia ʻe ua ʻi heʻeku moʻuí kuo hoko ko ha sīpinga.

Hili ha kiʻi taimi siʻi mei heʻema faikaumeʻa mo Sisitā Teí, ne aʻu ʻo mahino ʻeku fie nofo mo ia ki he taʻengatá. Ko ia naʻá ku fokotuʻu ia ko ha taumuʻa ʻo e lotu fakamātoato mo e feilaulau. Naʻe ʻikai hoko ha fuʻu liliu ʻi he meʻa ne u ongoʻí. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻa e māfana ʻi hoku lotó. Ka naʻe hokohoko atu ʻeku ongoʻi leleiʻia ʻi heʻeku filí, ko ia naʻá ku tuiaki ki muʻa. Naʻe maʻu ʻe Sisitā Tei ʻa e tali tatau, ko ia ʻokú ma ʻi heni aí. Talu mei he aʻusia ko iá, kuó u maʻu ha konga lahi ʻo ʻeku ngaahi filí ʻi ha founga tatau (vakai, T&F 6:22–23).

Fakatauhoa ia mo e ngaahi aʻusia ʻoku ou maʻu he taimí ni fekauʻaki mo e ngaahi ngāue pau mei he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ui ha palesiteni fakasiteiki foʻoú. ʻI heʻeku fakahoko e ngāue ko ʻení ʻi he laumālie ʻo e lotú mo e ʻaukaí, kuo faitāpuekina ʻaki au ha ngaahi ongo ʻoku tokoni mai ke u ʻilo ko hai ʻoku totonu ke uí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou faʻa tomuʻa maʻu e ngaahi ongó, taimi ʻe niʻihi ʻi he taimi pē ko iá, pe taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻosi ʻa e ʻinitaviú. ʻOku ou faʻa ongoʻi maʻu pē ʻoku māfana hoku lotó. Kuó u ʻiloʻi mei ai ko e founga ia ʻoku tataki ʻaki au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ngāue peheé.

Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku kehekehe ai e founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo aú? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Ko e meʻa mahuʻingá ko ʻeku ako ke ʻiloʻi e ngaahi sīpinga ko ʻení ko ha ngaahi founga ʻoku ou maʻu ai ʻa e fakahā fakatāutahá. ʻOku ou fiemālie mo falala ki he naʻinaʻi ko ʻení: “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

Fili ʻa e Leleí kae ʻikai ko e Koví

ʻOku fakakaukau ha niʻihi ʻoku fakaʻau ke faingataʻa ange hono fakafaikehekeheʻi e meʻa ʻoku tonú mei he meʻa ʻoku halá. Hangē ʻoku fakaʻau ke lahi ange e ngaahi meʻa ʻoku taʻe mahinó. Hangē ʻoku ngali mahino ange ha konga lahi ʻo e ngaahi fakakaukau hala kae manakoa ʻo e kuongá ʻi he taimi ʻoku pukupuku ai ʻetau vakai ki aí. Ka ko e veve motuʻa ʻoku kofu ʻaki ha ngaahi kofukofu foʻou pea fakamatamatalelei ʻaki ha ngaahi tuʻuaki leleí ʻoku kei veve pē ia.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke faingataʻa hono fakafaikehekeheʻi ʻo e meʻa ʻoku tonú mei he meʻa ʻoku halá. Naʻa mo e kimuʻa pea tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki e Maama ʻa Kalaisí:

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá.

Ka ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakalotoʻi ʻa e tangatá ke faikoví, ʻo ʻikai tui kia Kalaisí, pea fakaʻikaiʻi iá, pea ʻikai tauhi ki he ʻOtuá, ʻoku mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko hono anga ʻeni ʻo e ngāue ʻa e tēvoló, he ʻoku ʻikai te ne fakalotoʻi ha tangata ʻe taha ke failelei” (Molonai 7:16–17).

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻahiʻahi lahi taha ʻo hotau kuongá ko hono poupouʻi e palōfita moʻuí. Ko e tokolahi ʻo kitautolu te tau pehē, “ʻOku faingofua ia. ʻOku ʻosi mahino ia kiate au. Lavaʻi ia.”

Ka ʻoku fakaofo ke vakai ki he feangai ʻa ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau poupouʻi e palōfita moʻuí ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻiloa ʻo e kuongá. ʻI he taimi ʻoku fehangahangai ai mo e mālohi ʻo e fakatamaikí, ʻoku ngāue hatau niʻihi pe faʻu ha ngaahi fakakaukau ʻokú ne fokotuʻu mai ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻoku ʻi ai ha palōfita moʻui.

Kumi ʻa e Palanisi ʻoku Totonú

ʻOku lahi fau nai hoʻo meʻa ke faí ʻo ke ongoʻi ai ʻoku fefusiaki koe ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehekehe? Ko e hā e meʻa ʻe hokó? ʻE toe kovi ange. Ko e fehuʻí leva: Te ke maʻu fēfē ʻa e palanisi ʻoku totonú?

Fokotuʻu ko hoʻo pou maama e natula taʻengata ʻo hotau ngaahi laumālié mo ho tuʻunga ko e foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Tuku taha ho iví ʻi he moʻoni ko iá pea mo hono ʻuhingá. ʻE mole atu leva e meʻa kehe kotoa pē mei hoʻo moʻuí pe te nau tuʻu ʻi honau tuʻunga totonú.1 ʻE lava ke hoko e ongo veesi folofolá ni ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino:

“Ka mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻene māʻoniʻoní, pea ʻe foaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu” (3 Nīfai 13:33).

“Kae fokotuʻu maʻa moutolu ʻa e koloa ʻi he langí, ʻa ia ʻe ʻikai kai ai ʻe he ané pe ko e ʻumeʻumeá, pea ʻe ʻikai haeʻi ia ʻe ha kaihaʻa ke kaihaʻasí:

“He ko e potu ʻoku ʻi ai hoʻomou koloá, pea ʻe ʻi ai foki mo homou lotó” (Mātiu 6:20–21).

Pe te ke tui ki ai pe ʻikai, naʻá ku ʻosi ʻi homou ngaahi tuʻungá. Naʻe ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku ngāue taimi kakato ai, ako poʻuli, pea toe ngāue ua fakataimi ʻi he tuku ʻa e akó ʻo aʻu ki he hengihengí—lolotonga ia e kei kamata foʻou homa fāmili mo Sisitā Teí. Naʻá ku mohe pē he houa ʻe ua ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi he uiké ʻi he māhina ʻe ua. Tānaki atu ki he meʻa kotoa ko iá, naʻá ku kau ʻi he kau pīsopeliki ʻo ha uooti.

ʻĪmisi
feeding a baby

Ko ha taha ia ʻo e ngaahi taimi moʻumoʻua taha ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ʻikai ke u tui kuo ʻi ai ha taimi te u fakaʻaongaʻi lelei ai ʻa e houa ʻe 24 ʻo e ʻahó ʻo hangē ko e taimi ko iá.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻoku tau maʻu ha fatongia ki hotau fāmilí, ki he tokotaha ʻoku tau ngāue ki aí, ki he ʻEikí, pea kiate kitautolu.

Te tau fakapotupotutatau fēfē e ngaahi fatongia ko iá? Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hingikelí: “ʻOku ʻikai ke u tui ʻoku fuʻu faingataʻa. Kuó u fua ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí. Ko e tamai au ʻo ha fānau ʻe toko nima, ʻa ia ne nau kei iiki mo tutupu hake ʻi he taimi naʻá ku ngāue ai ʻi he ngaahi fatongia kehekehe ko iá. … Ne mau fiefia. Ne mau fakahoko ʻa e efiafi fakafāmilí. Ne mau fai pē e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Siasí ke tau faí.”2

Fiefia ki he Ngataʻangá

ʻOku ʻikai ʻuhinga e kātaki ki he ngataʻangá ko hano fakakakato ha lisi vakaiʻi ʻo e ongoongoleleí pea pehē leva: “ʻOku ou sai. Ko e meʻa pē ke u fai he taimi ní ko e kau ki ai mo tauhi e tuʻunga ko iá.” Ka ʻoku fekauʻaki ia mo hano toutou ako mo fakatupulaki. Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ʻuhinga ia ki he toutou fakatomalá mo e liliú—ko ha feinga ia ʻoku taukakapa kae ʻikai ko ha fakafiefiemālie pē.

Naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “Tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú” (Mōsaia 4:27).

ʻOku tali ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi e potufolofola ko ʻení ko ha kumi ʻuhinga ki heʻenau loto taʻefiemālie ke feinga mālohi ange pe fai honau lelei tahá. Ko e palopalemá ko e nofo taha ʻenau tokangá ʻi he konga ʻuluaki pē ʻo e potufolofolá.

Ko e konga hono uá ʻeni: “ʻOku ʻaonga ke ne faivelenga, koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu ai ʻa e palé; ko ia, ʻoku totonu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo maau.” Ko e ongo kongá ni fakatouʻosi ʻokú na fakamahino mai e ʻuhinga ke fai e ngaahi meʻá ʻi he fakapotopoto mo e maau.

ʻĪmisi
trophy

Naʻe fakamatalaʻi mai ʻe haku kaungāmeʻa sipoti kei talavou e meʻa mahuʻinga ʻoku ui ko e mānava foʻoú, ʻa ia ko hano ongoʻi ia ʻo ha ivi kuo fakafoʻou ʻokú ne ʻoatu ha mālohi ke hoko atu hoʻo feʻauhi neongo kuo ke helaʻia.

Naʻe pehē ʻe hoku kaungāmeʻá fekauʻaki mo hono kumi e mānava foʻou ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e moʻuí: “ʻI heʻeku kei hoko ko ha tokotaha ako ʻunivēsití, ʻe faingofua pē ke foki ki ʻapi kuo fuoloa e poʻulí ʻo pehē ʻokú te fuʻu helaʻia ke lotu pe lau e folofolá pe ke toutou ʻalu ki he temipalé. ʻE lava pē ke lahi e tuli ʻuhinga ʻi hono taʻe fai ʻo e ngaahi meʻá ni, kae tautautefito ki he tamaiki ako ʻunivēsití. Ka ʻi he ngataʻangá, ʻoku fie maʻu ke tau kumi e mānava foʻoú pea fai e fanga kiʻi meʻa iiki ko iá.”

Makehe mei he kātaki ki he ngataʻangá, ʻe lava ke tau kumi e mānava foʻoú—ʻa ʻetau mānava foʻou fakalaumālié—pea fiefia ki he ngataʻangá. ʻOku ou fakamoʻoni atu te tau lava ʻo fai ia ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fili ʻa e leleí kae ʻikai ko e koví, pea fakapalanisi hotau ngaahi fatongiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ezra Taft Benson, “The Great Commandment—Love the Lord,” Ensign, May 1988, 4.

  2. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 33.

Paaki