Te Bitaki n Nano Ae Moan te Korakora
Te karabwarabwa nakon Ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo, ti aki kona n ti kaitiakaki man te bure; ti kona naba ni kamaiuaki man ara bure.
Ma Bwakan Atam, te aoraki ao te bure a kaoti nakon te aonaaba. A uaia ni kona ni kamamate n aroia nako. Mai ibuakon aoraki ni kabane, tao akea ae rangi ni butinako ke ni kakubanako n aron te kaentia. N tabeua aaba, e raka iaon te katenimwakoro n ikotan mwaitiia kaain te aba aika a na karekei tabeua aekan te aoraki ae te kaentia, ao e bukinaki bwa e tiringiia e kaniia teuana te kuata man te mwaiti ake a tia ni mate.1 E riki te kaentia n tainako ma manin bwain te rabata ae ti teuana, e rangi ni uarereke are e ti kona n noraki n te mwaikorotikoubu. Ma e kona ni rikirake ao ni butanako n te tai ae waekoa.
Aoraki n te kaentia a karekea te bwainaoraki ni katoka te kaentia bwa e na kauarerekea butanakon te kaentia. Kaitikana ni kabane e nanonaki n ae akea manga kakoauakin te aoraki ae kona ni kuneaki. E ngae n anne, a waekoa taan rabakau ni kabwarabwara bwa e ngae ngke e a kerikaki aorakin te aoraki, tiaki nanona bwa teuanne ke neienne e a toki aorakina.2 Ngaia ae, e ngae ngke raoiroin aorakina e karika te kamaiuaki ao te kantaninga, te aomata are e aoraki n te kaentia e kaantaninga n tainako ibukin te bwai ae raka riki nakon te kerikaaki—a kantaningaia bwa a na kamaiuaki. Ni kaineti ma bukina teuana, “Ni katanoata bwa e a kamaiuaki temanna man te kaentia, temanna e na tataninga ao n noria ngkana e na aki manga oki te kaentia, ngaia ae, te tai bon te bwai ae kakaawaki. Ngkana e teimatoa te aoraki ni marurung inanon tabeua te ririki, e kona n ae e a toki te kaentia. A kona kaentia tabeua ni manga riki imwiin ririki aika mwaiti ni itiaki mai iai.”3
Te Aoraki ao te Bure
N aron ana urubwai te kaentia nakon te rabwata, te bure e rangi n urubwai riki nakon te tamnei. Te bure e moanaki n tainako man ae uarereke—n tabetai e a rangi ni uarereke are e a rangi ni kaangaanga norakina—ma e kona ni waekoa n rikirake. E urubwai, e kamamaara, imwiina e tiringa te tamnei. Bon ngaia raoi oin rekena—raoi, ti ngaia bukin—te mate n tamnei n te karikibwai ni kabane. Te bwainaoraki ibukin te bure bon te rairannano. Te rairannano ni koaua bon 100 te batienti mwiina ae korakora ni katuka te tia bure ni kabwaraaki ana bure, ke ni kairia nakon kabwaraakin buure. Te kerikaaki aei e karekea te kamaiuaki ao te kimwareirei nakon te tamnei. E ngae n anne, karekean kabwarakin te bure ao ni inaomata man ana kanikina ao mwiina e aki n ae ti nanonaki n ae a bane ni bwara ana bure te tia bure. Iai te bwai ae kaineti nako nanon te aomata are e bwaka n te kaiiri ke ni kona ni kai reke n te bure. Ngaia ae, te bure e kona ni manga riki, riki imwiin kabwarakina inanon ririki aika mwaiti. Te teimatoa ni kabwarakin te bure, ke n taekana teuana, teimatoa ni kamaunaan buure, e kakawaki nakon te kamaiuaki ae bwanin.
Te Kaitiaki ao Tokin te Aoraki
Te kabotau aei e buokiira n ataa te bwai anne n te tamnei, ti na aki ti kaitiakaki man te bure ma ti na kamaiuaki naba man te bure ae kakaiaki. Te buaka are e karika te kakaitara n ara kantaninga bwa ti na karaoa ae raoiroi ni kaitara arora ni karaoa te buakaka e kona ni kakua. Ngkana ti kakaonimaki, ti na tokanikai tiaki ti ibukina ae ti a tia ni katuka ara kantaninga iaon arora, ma ibukina bwa ti a tia ni katuka ara kantaninga nakon te Atua ao E a tia ni bita arora.
E reirei te Uea Beniamina “Ibukina bwa bon ana kairiribai te Atua te aro n aomata, man moan bwakan Atam, ao e na teimatoa n aki toki, ni karokoa ae e kakauongo nakon ana wirikiriki te Tamnei ae Tabu, ao e kakorakora nakon te aro n aomata … rinanon ana mwakuri ni kamaiu Kristo ae te Uea” (Motiaea 3:19). Ni kaeka nakon aei ao reirei ake tabeua, a tataro ana aomata Beniamina, “O nanoangaira, ao kamaiuira n raraan Kristo ni kabwara bure bwa ti aonga ni karekea kabwaran ara bure, ao a na kaitiakaki nanora” (Motiaea 4:2; e kairaki ma katuruturuana). Imwiin aia tataro, e kaeka te Uea nakon aia bubuti ake uaitera. Te moan, “E a roko Tamnein te Uea, ao a onrake n te kimwareirei, ngkai e a reke irouia kamaunaan aia bure, ao n reke naba raun nanoia” (Motiaea 4:2–3).
N tarakina ngkai ana aomata a “kabwaraaki aia bure,” Te Uea Beniamina e kaumakiia nakon te kamaiuaki man n reireiniia aroia n tiku ni kabwaraan aia bure (taraa Motiaea 4:11–30). “Ngkana kam karaoa aei,” e berita, “kam na kimwareirei, ao kam na onrake n ana tangira te Atua, ao kam na teimatoa ni kaawakina kamaunan ami bure” (Motiaea 4:12).
Aomata a kakoaua ao a kabaeia nakon a na taeka te Uea Beniamina, ao tokan nako te Uea e kaekaa te kauoua ni mwakoron aia tataro—bwa “[nanoia] a na kaitiakaki.” N te kakaitau ao te kamoamoa, a takarua aomata, “Tamnein te Uea ae Moan te Mwaaka … e a tia ni karika te bitaki ae moan te korakora iroura, ke inanora, n te aro are akea te nano ni kan karaoa ae buakaka, ma n teimatoa ni karaoa ae raoiroi” (Motiaea 5:2). Te Uea Beniamina e kabwarabwara bwa te bitaki ae korakora aei a tia ni bungiaki mairoun te Atua (taraa Motiaea 5:7).
“E Kanga ni Karaoaki?”
Te burabeti Aramwa e reireiniira bwa ti riai ni uaia ni kabwarabure ao ni manga bungiaki kaua—bungiaki mairoun te Atua, bitaki i nanora (taraa Aramwa 5:49). Ngkana ti teimatoa n rairinanora, te Uea e na anai ni kanakoi ni kabane ara bure ao E na anai ni kanakoi ake a riki ibon iroura ao ni kariaia te bure inanora. Ma, n ana taeka Enoti, “Te Uea, e na kanga ni karaoaki?” (Enoti 1:3). E bebete rekena, ma e nano ao n akea tokina. Nakoia naake a tia ni kamaiuaki man aekan kaangaanga teuana, n rabwata ao n tamnei, e a tia te Uea ni katanoata, “E kamaiuko am onimaki” (taraa Mareko 5:34; Enoti 1:8).
Te bitaki n nano ae korakora ae rinanona Aramwa e koreaki “ni kaineti nakon ana onimaki,” ao nanoia taan iriiria a bitaki ngke a “katuka aia onimaki iroun te Atua” (Aramwa 5:12, 13). Nanoia ana aomata te Uea Beniamina a “bitaki rinanon te onimaki n aran [te Tia Kamaiu]” (Motiaea 5:7).
Ngkana ti na karekea te aeka n onimaki aei, bwa ti aonga n onimakina te Uea ma nanora ni kabane, ti riai ni karaoa te bwai ae na kairiira nakon te onimaki ao ni karaoa te bwai ae na kairiira nako iai te onimaki. Ibuakon bwaai aika mwaiti ake a kairiira nakon te onimaki, inanon te bitaki n nano aei, e a tia te Uea ni kamataata te aki mamatam, te tataro, ao ana taeka te Atua. Ao e ngae ngke te onimaki e kairiira nakon bwaai aika mwaiti, te rairannano bon ngaia ana moan ni uaa.
Iangoi kiibu aikai man ana boki Ereman ae ka matatai reirei aikai. Te moan, ti wareka taekan te aomata are “a bon aki toki n aki mamatam man tataro, ao a rikirake … ma n nene ao n nene riki n onimakinan Kristo … n te aro are a itiaki ma ni katabuaki nanoia, ao katabuan nanoia e reke ibukin anganakin te Atua nanoia” (Ereman 3:35). Ngkanne, mairoun Tamuera te burabeti ae te Reimwanaite, ti reiakinna, “Koroboki aika tabu, eng, aia taeka ni burabeti aika tabu, … e kairia … nakon onimakinan te Uea, ao te rairannano, are te onimaki ao te rairannano are e karika bitakin te nano” (Ereman 15:7).
Onimakina te Atua
Ikai are ti riai ni maroroakina atun te rongorongo ae kaokoro ao ni butimwaea te bitaki ae korakora ae ti taekinna bon te bwai ae karaoia te Uea nakoira irarikin te bwai ae ti karaoia bon inanora; e aki karaoaki mai iroura. Ti kona n rairi nanora, biti kateira, ara katei, riki nanora ao ara onimaki, ma akea mwakara ao ara kona ni bita aron rikira. Ibukin te bitaki ae korakora aei, ti bane ni katan iaan te Atua ae Mwaaka. Boni Ngaia ae kaitiaki nanora ao ni biti arora n te aro n tangira “imwiin bwaai ni kabane ake ti kona ni karaoi ni kabane” (2 Nibwaai 25:23). Ana kakao e teimatoa ao e koaua: “Rairananoia, ma ni kawarai ma nanoia ni kabane, ao N na katoka [aorakim]” (3 Nibwaai 18:32; e kairaki ma katuruturuana).
Mwiin kamaiuakira man bwaai aika bure e kangai bwa ti a “bitaki man [aia] bwai n rabwata ma aroia ni bwaka, nakon te aro n raoioroi … n riki bwa natina mwaane ma aine; Ao ngkanne [ti] a riki bwa aomata aika a boou” (Motiaea 27:25, 26). E Kaotaki i Moara Ootan Kristo. Irarikin anne, koroboki aika tabu aikai a tuangiira “ba ane bungiaki mairoun te Atua e aki bure” (1 Ioane 5:18). Tiaki bukina bwa ti aki kona ni bure, ma bukina bwa bon aio bon arora bwa ti na aki bure. Aio te bitaki ae korakora, ni koaua.
E riai naba n uringaki ae rinanon te bitaki n nano ae moan te korakora bon te waaki iaon te tai, tiaki n te tai anne. Te bitaki n tainako e waeremwe, n tabetai e rangi n tawe ngaia are ti aki kona ni kunei bitaki, ma a bon koaua, e mwaaka, ao e bon riai.
Ngkana a tuai n rinanon te bitaki ae korakora aio, N na titirakiniko: Ko a tia n rairananom ao ni karekea kabwaraan am bure? Ko kamatebwai booki aika tabu? Ko aki mamatam ao ko tataro n tainako, ao n rikirake ni matoatoa ma ni matoatoa riki n onimakin Kristo? Iai am onimaki ae tau n onimakina te Uea n nanom ni kabanea? Ko tei ni matoa n te onimaki anne? Ko taratarai am iango, taeka, ao aroarom ao ni karinei ana tua te Atua? Ngkana kam karaoi bwaai aikai, kam na kimwareirei ao kam na onrake n ana tangira te Atua ao kam na teimatoa ni kaawakina kamaunan ami bure. Ngkana ko teimatoa ni kabwarai buure, ko na kamaiuaki, katokaki aorakim, ao ni bitaki!
Iai mwakan Iesu Kristo ni kaitiakiira man ara bure ao ni kamaiuara man burera. E mwaaka ni kamaiu, ao n te aro bwa ti na karekea anne, E mwaaka ni bitiira. Ngkana ti na anga nanora Nakoina, kamwakuran te onimaki man karaoakin bitaki ni kabane ti na kona ni karaoia, E na kamwakura Mwakana iroura ni karaoa te bitaki n nano ae korakora aei (taraa Aramwa 5:14).