2020
ʻOku ou Aʻusia e Femanakoʻaki e Tangata mo e Tangatá—ʻE Toe Tali Nai Au ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí?
Siulai 2020


ʻOku ou Aʻusia e Femanakoʻaki e Tangata mo e Tangatá—ʻE Toe Tali Nai Au ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí?

ʻĪmisi
members greeting man

Tā fakatātā mei he Getty Images

‘I he ʻaho 27 ʻo Siulai 2013, hili ha fefaʻuhi fuoloa hoku hoa ʻofaʻanga taʻu ʻe 25, mo e mahaki loto ngalongaló (Alzheimer), naʻá ne pekia. Ko ha toketā mafu ʻiloa ʻa Siei. Naʻá ma fakatou ngāue fakafaifekau maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻema kei talavoú ka naʻá ma mavahe mei he Siasí koeʻuhí ko ʻema femanakoʻakí.

Neongo ne u ʻosi ʻamanaki pē ʻe pekia ʻa Siei, ka naʻe fakamamahi moʻoni ia. Ne u ongoʻi loto-mamahi, hē mo tuenoa.

Lolotonga ʻeku fakaʻuli ke foki ki ʻapi hili hono aleaʻi e ngaahi meʻa ki he meʻafakaʻeikí, naʻá ku ongoʻi ne lōmekina lahi au ʻe he ivi tākiekina ʻo e Laumālié naʻe pau ai ke u afe ki he veʻehalá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate au ʻo ui au ke u foki kiate Ia, ka naʻe ʻikai ke u fie tali. “ʻOku ʻikai koā ke ke sio mai ʻoku ou faingataʻaʻia?” Ko ʻeku lea leʻolahí ia. “He ʻikai ke u lava ʻo foki ki he lotú he taimí ni.”

Ka ko e lahi ange ʻeku lāungá, ko e mālohi ange ia hono tākiekina au ʻe he Laumālié ʻo fakaafeʻi au ke foki ki he lotú.

ʻE Tali Nai Au?

Naʻá ku fuʻu hohaʻa lahi fekauʻaki mo e foki ki he lotú. Naʻe teʻeki ke u ʻalu ki ha houalotu sākalamēniti ʻi ha taʻu ʻe 25. Te nau teitei tali nai au? Te u lava ke tali kinautolu? Ko e hā ha lea ʻe fai ʻe he pīsopé? Naʻá ku ongoʻi loto-hohaʻa mo taʻemanonga pea kei mafasia pē ʻi he loto-mamahí.

Ka naʻe ʻikai teitei veiveiua ʻeku fakamoʻoni ki he ongoongoleleí ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko iá. Naʻá ku ʻofa mo Siei ʻi he Siasí mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoni pulé—tautautefito ki he manavaʻofá, ʻaloʻofá, mo e faʻa fakamolemolé. Naʻá ku ʻiloʻi ko Kalaisi hoku Fakamoʻuí pea ko Hono Siasí ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ku ʻiloʻi ia talu ʻeku uluí mo e papitaiso ʻi hoku taʻu 14. Naʻe ʻikai haʻaku ʻamanaki ke fakaʻikaiʻi ia he taimí ni.

Faifai hili hono maʻu e loto-toʻa ne fie maʻú, naʻá ku fetuʻutaki ki he Uooti Liniuti ʻi Niu Sēsī, USA ke ʻiloʻi e taimi kamata ʻa e houalotu sākalamēnití.

‘I he ofi ki he ʻaho Sāpaté, naʻe fakafeʻātungiaʻi lahi au ʻe he filí ʻo mei taʻofi ai au ke u nofo. ʻOku ou houngaʻia moʻoni ʻi he vilitaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻá ku ongoʻi manavasiʻi ʻi heʻeku hū ki he falelotú, ka naʻe fakapapauʻi mai ʻe he hiva kamata ʻi he houalotu sākalamēnití naʻá ku foki ki ʻapi. Naʻe hanga ʻe he “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē” (Ngaahi Himí, fika 18) ʻo fakaafeʻi mai e Laumālié pea ne fuʻu mālohi fau ʻo tō ai hoku loʻimatá. Naʻá ku ʻiloʻi he taimi pē ko iá naʻe ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní mo e mamahi lahi naʻá ku ongoʻí.

Kuo hoko e himi ko iá ko ha hiva mahuʻinga ʻi he Siasí, ka kuo hoko foki ia ko ʻeku hiva fakataautaha.

ʻOku fakaafe mai ʻa e himí ke u, “Haʻu. “Neongo e faingataʻa e fonongá, te tau maʻu ʻa e palé.”

Naʻe faingataʻa ʻeku fonongá. Ka naʻá ku maʻu e ʻaloʻofá ʻo hangē ko ia ne talaʻofá.

Naʻe angalelei mo anga fakakaumeʻa ʻa Pīsope Tāleni Peeti mo e toenga ʻo e haʻofangá. Naʻa nau tali au ko honau tokoua ʻia Kalaisi.

Ko e Fakalelei mo e ʻOtuá ʻia Kalaisí

Ka neongo ia, naʻe toe mahuʻingamālie ange kiate au e ngaahi lea ʻo e “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē,” ʻi heʻeku ongoʻi hono fakahinohinoʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he founga ʻoku totonu ke u fakahokó.

Te tau maʻu ʻa e fonua leleí,

Kuo teuteú,

ʻE ʻikai haʻu ke maumau melino;

ʻA e kakai taʻe ʻofá.

Naʻá ku fononga fakahihifo pea fakatau ha ʻapi ʻi Fauniteni Hila, ʻi ʻAlesona, USA ʻa ia ne u fetaulaki ai mo Pīsope Seli ʻOloseni. ‘I heʻeku kole ke ma fakataha pea lulululu mo iá, naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ʻe tokoniʻi au ʻe he tangatá ni ke u toe mālohi ʻi he Siasí.

ʻI he kamata ke u talanoa mo e pīsopé mo kamata e fakalelei ko ʻeni mo e Tamai Hēvaní, naʻá ku mātā tonu ha ngaahi mana fakalaumālie lahi. Naʻá ku lea moʻoni ki he pīsopé, ʻa ia naʻá ne houngaʻia ai. Naʻá ne pehē naʻe tokoni ia ke mahino lelei ange kiate ia e tuʻunga naʻá ku ʻi aí mo e tuʻunga ʻoku ou lolotonga ʻi ai ʻi hoku vā mo e ʻOtuá. Naʻá ne fakahā mai foki ʻi he angaʻofa ko e fuofua taimi ʻeni naʻá ne maʻu ai ha faingamālie ke tokoniʻi ha taha naʻá ne aʻusia e femanakoʻaki ha tangata mo ha tangata pe fefine mo e fefiné peá ne kole mai ke u faʻa kātaki mo faʻa fakamolemole kapau te ne lea ʻaki pe fai ha meʻa ʻe fakatupu loto-mamahi kiate au ʻi heʻema ngāué.

Naʻá ku fakamālō ange ʻi heʻene faitotonú pea talaange, “Ko e fuofua taimi foki mo ʻeni kiate au. Te ta ako fakataha.”

Pea ne kamata ai ha fononga mo e vā fakakaungāmeʻa fakaʻofoʻofa!

Naʻe ʻikai fuoloa ne u maʻu ha palani ngāue ki he founga te u toe hoko ai ko ha mēmipá. Naʻá ku tali ʻa e ʻofá mo e faleʻí ʻi he faʻa lotu ʻi he loto-houngaʻia pea kamata e ngāué.

ʻĪmisi
temple

Tā fakatātaaʻi ʻe Jenna Palacios

Nonga ʻi he Temipalé

ʻI heʻeku muimui kimui ange ki he faleʻi ko iá mo ngāue mālohi ke ʻunuʻunu ofi ange kia Kalaisí, naʻe fakafoki mai hoku ngaahi tāpuaki ʻi he lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé peá u tali ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he kōlomu kaumātuʻá. ‘I heʻeku fefolofolai mo e Tamai Hēvaní ʻi he temipale māʻoniʻoní, naʻá Ne fakahā mai ʻa e lahi ʻo ʻEne ʻofa lahi ʻi he kotoa ʻo ʻEne fānaú. Naʻá ku ongoʻi ha nonga mo ha holi lahi ke fakahōifua kiate Ia.

Hili ha ngaahi māhina mei ai, naʻe uiuiʻi ha pīsope foʻou, ʻa ia kuó u maʻu foki ha vā fakakaungāmeʻa ʻofa mo ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pīsope Leli Latifooti hoku tūkungá mo fakahoungaʻi ʻeku ngāue ʻi he kōlomu kaumātuʻá, ʻa ia naʻá ne pehē naʻá ku ngāue ai ʻi he ʻofa mo e mateaki ʻo ʻikai ngata pē ki he kōlomú kae—mahulu hake aí—ki he ʻOtuá foki. Naʻe tokoni ʻene ngaahi lea angaʻofa mo fakalotolahí ke u ongoʻi naʻe hōifua mai ʻa e ʻEikí pea fiefia mo hoku kaungā Kāingalotú ʻi heʻeku ngāué.

ʻOku ou ngāue faivelenga he taimí ni ko e kalake ʻa e uōtí.

Ko e Mahino ko Hai Aú

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē e aʻusia e femanakoʻaki e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné pea mo e hoko ko ha mēmipa mālohi ʻi he Siasí. Ka ʻi heʻeku tuku kotoa ʻeku tuí mo e falalá ki he ʻOtuá, ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ʻEne fakamālohia aú. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe pehē ʻe he kau fakaangá ʻoku ʻikai ke u muimui pau ki hoku tuʻungá pe ʻoku ou fakamamahiʻi e komiunitī LGBT+.

‘Oku mahino kiate au ʻenau loto-mamahí, pea ʻoku mahino ʻoku ʻikai ke u maʻu kotoa e ngaahi talí. Te u lava pē ʻo lea fekauʻaki mo ʻeku aʻusiá. Pea kuo akoʻi mai ʻe he aʻusia ko iá ʻa e meʻá ni: ko e foha au ʻo e Tamai Hēvaní, ko ha fānau ʻa e ʻOtuá. Ko e fakaʻilonga pē ia ʻe taha ʻoku mahuʻinga kiate aú. ʻI heʻene peheé, ʻoku ou feinga ke ʻoua te u fakaʻatā e ngaahi fakaʻilonga ʻa e māmaní ke fakamatalaʻi ʻaki au. ‘Oku ou manavasiʻi ʻe fakangatangata ai e meʻa ʻoku ou malavá mo e fakalakalaka taʻengatá.

ʻOku poto ʻaupito ʻa Sētane. ‘Okú ne ʻiloʻi ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi fakaʻilongá, te ne lava ʻo fakamavahevaheʻi kitautolu ko ha komiunitī mo ha siasi.

ʻI hono maʻu e fakakaukau ko iá, ʻoku ʻikai makatuʻunga e ngaahi fili ʻoku ou faí ʻi heʻeku manako ʻi he tangatá ka ʻi he founga ke hoko ai ko ha ākonga moʻoni ʻo Kalaisi mo e femanakoʻaki e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné. Hangē ko e lea ʻa Nīfaí:

“ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata. ʻE ʻikai te u falala ki he nima ʻo e kakanó. …

“… ʻOku ou ʻilo ʻe foaki lahi ʻe he ʻOtuá kiate ia ʻoku kolé. ʻIo, ʻe foaki ʻe hoku ʻOtuá kiate au, ʻo kapau ʻe ʻikai te u kole taʻetotonu; ko ia te u hiki hake hoku leʻó kiate koe; ʻio, te u tangi kiate koe, ko hoku ʻOtuá, ko e maka ʻo ʻeku māʻoniʻoní. Vakai, ʻe hiki hake maʻu ai pē ʻa hoku leʻó kiate koe, ko hoku maká pea mo hoku ʻOtua Taʻengatá” (2 Nīfai 4:34–35).

‘Ofa ki Hoku Kaungā Kāingalotú

Kuó u ongoʻi ʻi heʻeku foki maí ʻa e poupou ʻofa hoku kau takí mo e kaungā Kāingalotú, kau ai e kau mēmipa LGBT+ mālohi mo māmālohi. Ne u maʻu ha feituʻu naʻá ku lava ʻo tupulaki ai. Ne u maʻu ʻiate kinautolu e ngaahi ʻulungaanga ʻo Kalaisi naʻá ku lau fakataha maʻu pē mo ʻeku tuí: ʻaloʻofá, manavaʻofá, mahinó, pea mahulu hake aí, ko e ʻofá.

‘I heʻeku fefaʻuhi ʻi he halá mo hoku Fakamoʻuí, ne u ongoʻi fiemālie mo nonga ʻi heʻeku tafoki kiate Iá, ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u fononga toko taha ʻi he hala ko iá. Naʻe ʻi ai ha kau pīsope ʻi hoku tafaʻakí. Ko e kau mēmipa ʻo ʻeku kōlomú. Ko e houʻeiki fafine ʻi he uōtí. Naʻe ʻi ai ha talavou ʻi he uōtí naʻá ne kole mai pe te u fakanofo ia ko ha taulaʻeiki. Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa ʻene fakaafe angaʻofá. Naʻá ne vakai mai kiate au ko ha tangata ʻokú ne maʻu e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá peá ne lava ʻo fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá ʻi he ngāue tokoni ki he niʻihi kehé.

Kuo hiki hake au ʻe he ngaahi faingamālie ko ʻeni ke ngāue mo moihū mo hoku kaungā Kāingalotú pea—fakataha mo e ngaahi tāpuaki lahi kuó u maʻu mei he ʻEikí—kuo tokoni ia ke u aʻusia e ʻofá, mahinó, mo e talitali lelei naʻá ku fie maʻú.

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18). ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi lea ko iá. Naʻá ku fie maʻu ha fakafiemālie, pea naʻá Ne haʻu kiate au, ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ne u lava ʻo mafakakaukauá.

Paaki