2020
Fakamaau ke Totonu (ʻO Aʻu Pē ki he Mītia Fakasōsialé)
Tīsema 2020


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fakamaau ke Totonu (ʻO Aʻu Pē ki he Mītia Fakasōsialé)

Te tau lava ʻo ako ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí, ke fakamaau ʻi he ngaahi founga ʻokú Ne finangalo ke tau fakahokó.

ʻĪmisi
four young adults holding their phones

“ʻOua ʻe loto-fakamaau.”

ʻOku lahi ʻetau fanongo heni ʻi he māmaní he ʻahó ni, fakataha mo ha ngaahi pōpoaki ʻokú ne talamai kiate kitautolu, ʻoku ʻikai haʻatau totonu ke fakamaauʻi e niʻihi kehé. ʻOku ʻosi lahi pē e kovi ia ʻoku pipiki ki he foʻi lea fakamaau. Ka ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku tau ʻiloʻi ko e fakamāú ko ha meʻa ia kuó Ne faleʻi mai ke tau fai—ka ke tau fakahoko ia ʻi Heʻene foungá.

ʻI he taimi ne fakamoʻui ai ʻe Sīsū ha tangata ʻi he Sāpaté, ne fakamaauʻi fefeka Ia koeʻuhí ne fakangatangata ʻe he fono ʻa Mōsesé ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ʻi he Sāpaté—pea naʻe ʻikai fakakaukau e kakaí, naʻá Ne ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahinohino ko iá. Ka naʻe valokiʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he vave ʻenau kumi e fehalaaki ʻa e niʻihi kehé. Peá Ne faleʻi leva kinautolu ke “ʻoua te mou fakamaau ʻo fakatatau mo ia ʻoku hā maí, kae fakamaau ke totonu” (Sione 7:24; vakai foki, Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, Mātiu 7:1–2).

ʻOku tuʻo fiha nai ʻetau fakamaauʻi taʻemāʻoniʻoni e niʻihi kehé, ʻo hangē ko kinautolu ne nau fakamaauʻi e Fakamoʻuí? Mahalo, ʻoku tuʻo lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau mafakakaukauá! Koeʻuhi ʻoku mātuʻaki faingofua ke fakamaauʻi e niʻihi kehé, tautautefito ʻi he malaʻe ʻo e mītia fakasōsialé, mahalo ʻe fie maʻu ke tau ako e founga ke fakahoko ʻaki e akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke fakamaau ke totonu ʻi he māmani he ʻaho ní.

Fakafaikehekeheʻi e Ngaahi Fakamaau ʻoku Māʻoniʻoní mei he Fakamaau Taʻemāʻoniʻoní

Ko e fakamāú ko e konga ia ʻo ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻoku totonu ke fakahoko ai e fakamāú ʻi he moʻuí: ngaahi meʻa hangē ko hono fili ha ngāue maʻuʻanga moʻui, fili pe ko hai ke tau feohi mo iá mo e founga ke fakaʻaongaʻi ai hotau taimí, fili e mītia ke fakaʻaongaʻí, mo e alā meʻa pehē. Ka te tau fakahoko fēfē ʻa e fakamaau ko ʻení—pea aʻu pē ki he meʻa kotoa pē ʻoku tau fakamāuʻí—ʻi he māʻoniʻoní?

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha ngaahi fakahinohino ʻe ono ki he founga ke fakamaau totonu aí. ʻE lava ke tau ʻiloʻi e māʻoniʻoni ʻetau ngaahi fakamāú kapau:

  1. ʻOku “fakaʻehiʻehi mei hono fakahā [ʻoku] ʻosi pau hono hakeakiʻi ʻo ha taha pe … ʻokú ne malaʻia ki he afi ʻo helí”

  2. ʻOku “tataki ia ʻe he Laumālié … , kae ʻikai ʻi he ʻita, sāuni, loto-kovi pe siokita.”

  3. ʻOku “ʻi loto ia ʻi hotau fatongia tauhí.”

  4. ʻOku fakakau ai “ha ʻilo feʻunga ki he ngaahi moʻoniʻi meʻá.”

  5. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e kakaí, ka ki he ngaahi tūkungá.

  6. ʻOku “ngāue ʻaki ki ai e ngaahi tuʻunga moʻui māʻoniʻoní.”1

Ne ʻomi foki ʻe he palōfita ko Molonaí ha fakahinohino ki he fakamaau māʻoniʻoní: “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá; pea ko e meʻa ʻoku tupu koví ʻoku tupu ia mei he tēvoló; he ko e tēvoló ko ha fili … ʻokú ne fakaafeʻi mo fakataueleʻi ke fai angahala, pea ke fai ʻa e meʻa ko ia ʻoku kovi maʻu pē” (Molonai 7:12).

ʻI he vakai hifo ki he mītia fakasōsialé, ʻo fakakaukau ki he ngaahi feohi fakakaungāmeʻá pe ʻiloʻi ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai hotau taimí, ʻe lava ke tau fehuʻi pē kiate kitautolu, kimuʻa pea toki faifakamāú, ʻOku hanga nai ʻe he fakamatala/tokotaha/ʻekitivitī ko ʻení:

  • ʻo ʻai au ke u ongoʻi nonga mo lelei?

  • ʻo fakaafeʻi au ke fai lelei?

  • ʻo tokoniʻi au ke ʻofa ki he ʻOtuá pea tokoni kiate Ia?

ʻI heʻetau fakatokangaʻi ʻoku haʻu ʻa e meʻa lelei kotoa pē mei he ʻOtuá, te tau lava leva ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fakamaau fakapotopoto mo māʻoniʻoni ki he niʻihi kehé, kiate kitautolu, kae pehē ki he meʻa ʻoku fakafonu ʻaki ʻetau moʻuí.

Hao Ki Tuʻa mei he Siakale ʻo e Fakamaau Taʻemāʻoniʻoní

Koeʻuhí kuo tau ʻilo ʻi he taimí ni ʻa e fakamaau māʻoniʻoní, ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ʻi he taimi ʻoku tau ʻilo ai kuo tau fihia ʻi hono toutou fakahoko e fakamaau taʻemāʻoniʻoní? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻAukai mei he mītia fakasōsialé. ʻE lava heni ʻo ʻoatu ha faingamālie ke ke māmālie hifo, toe fakafeohi mo fakafehokotaki mo e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga ʻoku moʻoní. ʻI he taimi ʻokú ke sio ai ki he kakaí ʻi tuʻa mei he mītia fakasōsialé, ʻokú ke fakatokangaʻi ko e kakai moʻoni kinautolu mo ha ngaahi faingataʻa moʻoni, pea ʻe siʻisiʻi leva haʻo fakamaauʻi kinautolu.

  • Fakamatala kau ki ha taha ʻokú ke ʻofa ai, pea kuó ne ueʻi fakalaumālie koe, kae tuku hono fakahū e fakamatala fekauʻaki pē mo koé. Fakahā ki he niʻihi kehé ʻa e ʻuhinga ʻokú ke ʻofeina ai e tokotahá ni. ʻOku ʻoatu heni ha faingamālie ke ke vakai ai ki tuʻa meiate koe pea faitāpuekina kae ʻikai fie hā.

  • Fili ke fai ha tali fakamātoato mo loto-moʻoni he ʻaho takitaha ʻi he mītia fakasōsialé, ʻo tatau ai pē pe ko ha pōpoaki faiʻaho, ko ha talamonū pe ko ha pōpoaki ʻofa pē.

  • ʻOku ʻi ai maʻu pē e kakai ʻi he mītia fakasōsialé ʻe vahevahe ʻo fuʻu tōtuʻa, vahevahe pē ʻenau ngaahi mālōlō ʻeveʻeva fakalatá, maʻu ha ngaahi fāmili ʻoku hā ngali haohaoa, pe ʻoku faʻa fakakikihi. Kimuʻa pea tau loto-fakamāú, ʻe lava ke tau fehuʻi loto pē ʻiate kitautolu, “Ko e hā nai e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e tokotaha ko ʻení, pea ko e hā nai ha meʻa te u lava ʻo ako fekauʻaki mo kinautolu?” Lotua ha tokoni ke ke lava ʻo vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko Iá. Pea kapau ʻoku faʻa ongo kovi ʻenau ngaahi fakamatalá kiate koe, te ke lava maʻu pē ʻo taʻofi hoʻo muimuiʻi kinautolú.

ʻI heʻetau vakai ki he tokotaha kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú—ko e fānau ʻo ha ongomātuʻa fakalangi—te ne liliu ʻetau ngaahi fakakaukau mamaha kiate kinautolú ki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá. ʻOku ʻi ai e mālohi ʻi hono ʻiloʻi e tuʻunga totonu mo e taumuʻa ʻa e tokotaha kotoa pē. Hangē ko e fakamanatu ne fai mai kiate kitautolu ʻe Sisitā Michelle Craig ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí:

“ʻOku ʻi ai ho natula mo e taumuʻa fakalangi ne fakataumuʻa makehe pē maʻau. …

“ʻOku faingofua ke fakafehoanaki kitautolu ki he niʻihi kehé. ʻE ʻi ai maʻu pē e tokotaha ʻe hangē ʻoku napangapangamālie pē e meʻa kotoa ʻi heʻene moʻuí pe ʻoku mahuʻinga ange ia ʻiate kitautolu. Ka ʻoku faʻa ngalo ʻiate kitautolu, ko ʻene taʻumuʻá ʻoku kehe ia mei haʻatautolú. ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke moʻui totonu ʻaki hotau tuʻunga totonú—ʻi he taimi ʻoku tau ʻiloʻi mo houngaʻia ai ʻi he ngaahi meʻafoaki ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi talēniti ʻoku makehe kiate kitautolu fakafoʻituituí—te tau lava leva ke aʻusia moʻoni ʻa e fiefiá.”2

Ko hono aofangatukú, ko e hao mei he siakale faifakamaau ʻo e mītia fakasōsialé, ʻoku fiemaʻu ha ngāue ia mei hotau tafaʻakí. ʻOku fie maʻu ke tau vakai ki tuʻa meiate kitautolu ke tokoniʻi e moʻui ʻa ha taha kehe. ʻOku fie maʻu ʻa hono hiki hake e niʻihi kehé mo hono vahevahe e Maama ʻo Kalaisí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé, ka ʻoku tau toe malava foki ʻo leleiʻia ange ʻiate kitautolu pē.

ʻĪmisi
young couple

Ikunaʻi ʻo e Fakamaauʻi Kitá mo e Fakafehoanaki Fakalotosiʻí

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻangāue mālohi ʻa Sētané, ko e feinga ke taʻofi kitautolu mei he maʻu ha mahino moʻoni ki hotau tuʻunga totonú. ʻI he ngalo ʻiate kitautolu hotau tuʻunga totonú, ʻe lava ke fetongi ʻe he ngaahi fakakaukau faifakamāú mo e tukuhifoʻi kitá ʻa e ngaahi ongoʻi manavaʻofa kiate kitá mo e ʻofá. ʻOku tau fakaʻehiʻehi mei he niʻihi kehé, meiate kitautolu pea aʻu pē ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga maʻu pē ʻa e fakafehoanakí kiate kinautolu ʻoku tau fakatatau ki aí; ʻoku faʻa ʻuhinga pē ia kiate kitautolu mo ʻetau ngaahi ongoʻi veiveiuá. ʻE lava pē ke hoko ʻa e fakafehoanakí ko ha fakamaauʻi taʻemāʻoniʻoni pē ia ʻo kitautolu.

Pea neongo ʻoku kaihaʻasi ʻe he fakafehoanakí ʻa e fiefiá,3 ka ʻoku hoko ʻa hono ʻiloʻi hotau mahuʻingá, ko hotau ngaahi mālohingá mo e talēnití, mo e taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú pea mo e tuʻunga te tau lava ʻo ʻausiá, ko ha ia ki he fiefiá.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí ke fai lelei (vakai, Ngāue 10:38). Naʻá Ne moʻui maʻá e niʻihi kehé, taʻe ʻi ai ha fehalaaki ʻe taha. Ka naʻe kei valokiʻi mo fakamaauʻi pē Ia. Ka koeʻuhí naʻá Ne ʻiloʻi Hono tuʻunga totonú pea mo ʻEne taumuʻá, naʻá Ne malava ʻo mapuleʻi ai ʻa e faifakamaauʻi Iá ʻaki e manavaʻofa, ʻo ʻikai tuku ia ke ne fakafeʻātungiaʻi ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ke Ne faí.

ʻI heʻetau muimui ki Heʻene tā sīpingá, te tau lava ʻo fai e meʻa tatau! ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he māmaní ke tau tō ʻi he fakafehoanakí mo e fakamāú pea ngalo ʻiate kitautolu hotau tuʻunga totonú, ka ʻe lava ke tau ako meia Sisitā Joy D. Jones ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, ʻa ia naʻá ne akoʻi ʻo pehē: “Kapau ʻoku tau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú ʻo lahi ange ia ʻi he ivi ʻoku tau maʻu ki he ngaahi vaivaí, tālafilí, pe tōʻonga koví, te Ne tokoniʻi leva kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. ʻOkú Ne fakahaofi kitautolu mei hotau ngaahi vaivaí.”4

Hangē ko ia ʻoku tau ʻiló, “ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10). Fetongi leva ʻa e foʻi lea ngaahi laumālié ‘aki ho hingoá. Tuku ke tō loloto ia ki hoʻo fakakaukaú ʻi ha kiʻi taimi siʻi. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ho hingoá, ʻokú Ne ʻafioʻi ho mahuʻingá, pea naʻe pekia hono ʻAlo Tofu Pē Tahá Naʻe Fakatupú maʻau koeʻuhí ʻokú ke mahuʻinga ange fau kiate Ia.

Ko ia, ʻi he taimi ʻoku ongoʻi mafasia ai e māmaní pea lahi mo e fakafehoanakí, ʻunuʻunu ke ofi kiate Kinaua pea te ke ongoʻi ʻa e mahuʻi atu ʻa e tālafilí mo e veiveiuá pea te ke ongoʻi ha loto-falala moʻoni ʻoku maʻu mei hono ʻiloʻi ho mahuʻinga taʻe-hano-tataú.

Hanga ki he Fakamoʻuí

Te tau lava maʻu pē ʻo hanga ki he Fakamoʻuí ki ha fakahinohino ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Ko e konga ʻo e meʻa ʻokú Ne foaki mai maʻatautolú ʻi Heʻene Fakaleleí, ko e mālohi ke malava ʻo liliú pea ʻilo e founga ke fakahoko ʻaki e meʻa kotoa pē kuó Ne kole mai ke tau faí. Pea ʻi he taimi ʻoku tau fili ai ke muimui pea ʻunu ke ofi kiate Iá, ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke ako pea tukuange ʻa e ngaahi fakamaau taʻemāʻoniʻoní pea vakai ki he niʻihi kehé—mo kitautolu—ʻo fakafou ʻi Hono fofongá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “‘Judge Not’ and Judging,” Ensign, Aug. 1999, 9–12.

  2. Michelle Craig, “How Do You Feel Joy in the Lord?” Nov. 22, 2019, blog.ChurchofJesusChrist.org.

  3. ʻOku pehē ko e lea ʻa Theodore Roosevelt ʻa e, “Comparison is the thief of joy” (ʻOku kaihaʻasi ʻe he fakafehoanakí ʻa e fiefiá).

  4. Joy D. Jones, “Mahuʻinga Taʻe-Hano-Tatau,” Liahona, Nōv. 2017, 15.

Paaki