2021
Ko Ha Tokotaha Tauhi Koe? Tauhi Lelei Foki Mo Koe
ʻEpeleli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

Ko Ha Tokotaha Tauhi Koe? Tauhi Lelei Foki Mo Koe

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he Vahefonua ʻIamanasí, Siapani.

ʻE lava ke fakaongosia fakaeʻatamai mo fakatuʻasino ʻa hono tauhi ʻo ha taha kehe, ko ia ʻoku mahuʻinga leva ke fakamālohia ho iví ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe lava aí.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻokú ne tokoniʻi ha fefine toulekeleka

ʻI Siapaní, ko e ʻulungaanga tukufakaholó ke maʻu ʻe he foha pe ʻofefine lahi tahá ʻa e ʻapi ʻo ʻenau mātuʻá pea mo tauhi ʻenau ongomātuʻá ʻi heʻena fakaʻau ke motuʻa angé. ʻOku ongoʻi fakanatula pē ʻe he hoa mali ʻo e foha pe ʻofefine lahi taha ko ʻení ha fatongia ke tauhi ʻa ʻenau ongomātuʻa ʻi he fonó. Neongo ʻoku fakaʻau ke hōloa hono fakahoko ʻa e tukufakaholo ko ʻení, ka ʻoku kei tokolahi pē ha ngaahi fāmili ʻoku nau muimui ʻi he tukufakaholo ko ʻení. ʻE lava ke iku ia ki ha ngaahi fekeʻikeʻi, ʻo aʻu pē ki he taimi ʻoku lolotonga fakahoko ai ʻa e tauhí.

Ongosia ʻa e Tokotaha Tauhí

Ko e meʻa pehē ne hoko ki he faʻē ʻa hoku kaungāngāue kimuʻá. Naʻe hoko ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e lāunga hokohoko mei he faʻē ʻi he fonó ke siʻisiʻi ange ai e loto-vēkeveke ʻa e tokotaha tauhí ke tokoní. Naʻe kamata ke tāufehiʻa ʻa e tokotaha tauhí ki he faʻē ʻi he fonó, ʻo aʻu ki he tuʻunga naʻá ne fakaʻamu ai ke ne mate.

Naʻe māmālie pē e hōloa ʻa e ivi fakatuʻasino mo fakaʻatamai ʻa e tokotaha tauhí. Naʻe fakaʻau pē ʻo puke foki mo ia. Naʻe iku ai ke faʻa nofo hoku kaungāngāué mei he ngāué pe liliu ʻene taimi-tēpile ngāué, koeʻuhí ke ne nofo foki mo ia, ʻo tokangaʻi ʻene faʻeé. Naʻá ne hoko ai ko e tokotaha tauhi ki ha tokotaha tauhi ʻe taha.

Neongo ʻe lava ke aʻusia ʻe he kau tauhi ʻi ha faʻahinga taʻu motuʻa pē ʻa e ongosiá, ka ʻoku tautefito ʻene tō mamafá kiate kinautolu ʻoku motuʻa ange ʻi he taʻu 65 ʻi he taimi ʻoku tauhi ai ʻe ha taha toulekeleka ha taha kehe ʻi he toʻu tatau pē, hangē ko ha tokotaha ʻokú ne tokangaʻi hano hoa mali. ʻOku fakahā ʻe he fakatotoló ko e kau tauhi ko ia ʻoku ʻi he taʻu 66–96 ʻoku nau lolotonga foua ʻa e loto-mafasiá, ʻoku māʻolunga ʻaki ʻa e pēseti ʻe 63 ʻenau tuʻu laveangofua ke maté ʻi he niʻihi ʻoku ʻikai hoko ko ha kau tauhí.1

Tokoni ki he Tokotaha Tauhí

ʻOku fie maʻu ʻe he kau tauhí ha poupou ʻi he ngaahi ngāue ʻoku nau fakahoko ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé. Kuo ako ʻe ha ngaahi fāmili lahi ʻa e founga ke poupouʻi ʻaki ha tokotaha tauhí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Hangē ko ʻení, ko e ongomātuʻa hoku uaifí ʻokú na nofo ofi ki he tahi ʻi he Vahefonua Sipá, ʻi Siapani. Ka neongo iá, ʻi he fakaʻau ke na motuʻa angé, naʻe kamata ke hohaʻa ʻena fānaú ki heʻena tuʻunga moʻui leleí.

Naʻe fakaafeʻi kinaua ʻe he taha ʻo hona ngaahi ʻofefine lahí ke na hiki ʻo ofi ange ki hono ʻapí, ʻi ʻOsaka, ʻa ia te ne hoko ai ko e tefitoʻi tokotaha tauhi kiate kinaua. Ka ne kau kotoa ʻa e fānaú ke poupouʻi ʻenau ongomātuʻá pea mo honau tokouá/tuofefiné—ki hono kumi mo fakaleleiʻi ha fale, maʻu e mahino ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e ongomātuʻá, mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻena tauʻatāiná kae lava ke na maʻu kakato ʻa e fiefiá ʻi heʻena moʻui foʻou ʻi he feituʻu foʻoú.

Naʻe kamata lava atu ʻa e tamai ʻa hoku uaifí, ʻa ia ʻokú ne fokoutua ʻi he ʻatamai ngalongaló, ki ha senitā ofi mai pē ʻoku nau tokangaʻi e kakai toulekeleká, ʻa ia ʻokú ne fiefia ai ʻi he feohi mo e kakai toulekeleka kehé kae ʻikai ke hē noa holo ʻi hono feituʻú. Neongo ʻoku mau nofo vāmamaʻo, ka ʻoku fiefia ʻa hoku uaifí ke fealēleaʻaki fakatokāteline mo ʻene ongomātuʻá ‘i he Sāpate kotoa pē ʻo fakafou ʻi he ʻinitanetí, ʻa ia ʻoku nau fepoupouʻaki mo fevahevaheʻaki ai ʻa e ʻofá. Pea ʻokú ne faʻa vakai ki hono taʻoketé ke sio pe ʻoku fēfē ʻa e ngāue tauhí.

Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Kau Tauhí

ʻOku hoko ʻa e ngāue tauhí ʻi he ngaahi tūkunga kehekehe. ʻI he ngaahi tūkunga lahi, ʻoku fie maʻu ke fononga ʻa e kau tauhí ke fakahoko ʻa e tauhí. ʻI ha ngaahi tūkunga kehe, ʻe lava ke nofo ʻa e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e tauhí ʻi he ʻapi ʻo e tokotaha ʻokú ne fai ʻa e tauhí. ʻOku faʻa fie maʻu ha ngaahi liliu ʻi he tuʻunga fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo e fakapaʻanga ʻo e tokotaha tauhí pea mo hono vā fetuʻutaki mo hono hoa malí, fānaú, mo e tukui koló.

ʻI Siapaní, ʻoku ʻikai ha ʻaho puke ia ʻi he ngaahi ngāueʻangá. Ka, ʻoku fakaʻaongaʻi kotoa ʻe he kau tauhí ʻenau ngaahi ʻaho mālōlō ʻeveʻevá. Hili iá ʻoku nau alea mo ʻenau pule ngāué ke liliu ʻenau houa ngāué pe ko ʻenau fakafisi mei heʻenau ngāué kae lava ke ngāue tauhi taimi kakato. Fakatatau ki he fakamatala mei he puleʻanga Siapaní, ʻi he 2017 naʻe fakafuofua ki he kakai ʻe toko 90,000 ne nau fakafisi mei heʻenau ngāué kae lava ke fakahoko ʻa e ngāue tauhí ʻi ʻapi.2

ʻE lava ke fihia ʻa e kau tauhí ʻi he tūkunga faingataʻa ʻaupito ʻo e fie tokoní lolotonga iá ʻoku nau fie maʻu tokoni foki mo kinautolu. ʻOku ʻikai ke nau fie lāunga pe fakalotosiʻi kia kinautolu ʻoku nau tauhí; ko hono moʻoní, ʻoku nau ongoʻi lomekina ke feinga ke feau ʻenau ngaahi ʻamanaki kotoa pē. ʻOku lahi e fakamole mo e feilaulau ʻoku fakahoko ʻe he kau tauhi tokolahi ʻi ha vahaʻataimi lōloa. ʻOku malava ke tukulotoʻi ʻe he kau tauhí ʻenau faingataʻaʻiá mo e mamahí koeʻuhí ko e ʻikai ha poupou fakasōsialé. ʻOku fefaʻuhi ha niʻihi mo e loto-hohaʻá, loto-mafasiá, mo e ongosia fakatuʻasinó pe fakaʻatamaí. ʻOku uesia ʻe he ngāue tauhí ʻa e tuʻunga mahuʻinga ʻo e moʻuí, pea ko e tahá, fakatatau ki he fakatotoló, ʻoku hangehangē ka fakaiku ʻa e kau ngāue tauhí ki he ongoʻi mafasiá mo e kulukiatamakí.3

ʻOku mahuʻinga ke mahino ki he kau tauhí ʻoku totonu ke:

  • ʻOua naʻa nau ongoʻi mā ke fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻenau ngaahi loto-hohaʻá mo e faingataʻá.

  • Ako ke falala ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni mei tuʻá.

  • Tali ʻa e tokoni mei he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehekehe.

Kuo feinga ʻa e kau fakatotoló ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakafaingofuaʻi ʻa e kavenga ʻa e kau ngāue tauhí pea ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ke fakatupulaki ai ʻenau tuʻunga moʻui lelei fakatuʻasinó mo fakaʻatamaí. Kuo nau ʻilo ʻoku tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Vahevahe ʻa e ʻilo ki he ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e tokotaha tauhi kotoa pē, kau ai ʻa e ʻilo ki he ngaahi tuʻunga hōloa ʻa e moʻui lelei ʻo e tokotaha tauhí.

  • Fakatupulaki ʻa e kau mai ʻa e fāmilí.

  • Maʻu ha mahino pea fakaʻaongaʻi lelei ʻa e ngaahi maʻu‘anga tokoni fakakoló.

  • Falala ki he tokoni fakasōsiale, ʻi loto pea ʻi tuʻa mei he fāmilí.

  • Fakafanongo fakalelei ki he ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e tokotaha tauhí.

  • Fakakau mai ha kakai tokolahi ke fakafaingofuaʻi e kavenga ʻa e tokotaha tauhí.

Fekau ʻUluakí mo e Uá

Ko e moʻoni, ko e tokotaha tauhi tuʻukimuʻá ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Pea ʻ‘e lava ke tau ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e tauhi faka-Kalaisí ʻi hono ako ʻa e meʻa naʻá Ne ui ko e ongo fekau lalahi ʻe uá:

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki [he ʻEikí] ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37–39).

ʻI he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku ou tui ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ʻoku tokoni moʻoni ia ki he kau tauhí. ʻUluakí, ʻofa ki he ʻEikí. ʻOua ʻe tukunoaʻi ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ʻokú ne fakaivia fakalaumālie koé. Lotu. Lau e ngaahi folofolá. Maʻu ha nonga ʻi ho lotó. Ongoʻi ʻa e mālohi mo e ivi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate koé.

Mahalo ʻokú ke lolotonga ʻofa pē ki ho kaungāʻapí—ʻi he tūkunga ko ʻení, ko e tokotaha ʻokú ke tauhí. Ka ʻokú ke ʻofa nai ʻiate koe, ʻi ha founga angatonu? ʻE lava ke fakaongosia fakaʻatamai mo fakatuʻasino ka koe ʻa hono tauhi ʻo ha taha kehe, ko ia ʻoku mahuʻinga ke fakafoʻou ho iví ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe lava aí. Kapau ʻoku moʻoni ho “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pe ko koé,” te ke fie fakafoʻou ho iví ke ke kei mālohi pea lava ke hokohoko atu hoʻo tokoní.

Toe Fakamālohia Koe

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko kimoutolu ko ia ʻoku fekumi fakamātoato ke fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá, ʻoku mahuʻinga ke ke fakamālohia koe pea faʻu haʻo fokotuʻutuʻu ki he taimi ʻe fakafalala lahi ai ha niʻihi kehe kiate koe pea iku ʻo lahi ʻaupito ʻa e ngāue ʻokú ke faí. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku fuʻu mālohi fau te ne taʻe ongoʻi ongosia pe loto-mamahi pe ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke tokangaʻi ai iá. …

“ʻOku fie maʻu foki ke tokangaʻi mo e kau tauhí. Kuo pau ke ke maʻu ha lolo ʻi he tangikeé kimuʻa peá ke toki lava ke foaki ia ki he niʻihi kehé.”4

Pea naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Neongo ʻoku tāpuekina lahi ʻa e tokoni ʻofa ʻoku fakahokó, ka kuo mou ʻosi ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakangatangata fakaesino, fakaeloto, pea mo fakapaʻanga ʻi he meʻa ʻoku malavá. ʻE lava ke hoko ʻa e taha ʻokú ne fai ha tauhi ʻi ha taimi lōloá ko e taha ia ʻoku fie maʻu ke tokoniʻí.”5

Kau Tauhí ʻi Heʻenau Hoko ko e Kau Ākonga ʻa Kalaisí

ʻOku totonu ke ngāue fakataha ʻa e kau tauhí mo e kau taki ʻo e Siasí ke fekuki mo e ngaahi faingataʻaʻia makehe ʻo e fāmili takitaha, kau ai ʻa e ngāue maʻuʻanga moʻuí, ngaahi faingataʻaʻia fakatuʻasinó mo fakaʻatamaí mo e ngaahi palopalema fakafāmilí mo e vā fetuʻutaki ʻo e nofo-malí. ʻOku totonu ke poupouʻi e kau tauhí ke ʻoua ʻe fuʻu tōtuʻa ʻenau falala ki honau ivi malava he taimi loto-hohaʻá mo e lolotonga e taimi faingataʻá, pea ʻoku totonu ke fakamanatu maʻu pē kiate kinautolu ke tuku hanau kiʻi taimi ke fakafoʻou ai honau iví.

Kuó u ʻiloʻi mei hoku fāmilí pea mo ʻeku aʻusia ko ha faifaleʻí, ʻoku faʻa ongoʻi ʻe he kau tauhí kuo pau ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kinautolu. ʻOku ʻikai ke moʻoni ʻeni. Ko e kau tauhi ʻoku ʻikai ke nau tali ha tokoní ʻoku ʻi ai pē taimi ʻoku nau faʻa “foʻi” ai. ʻOku fie maʻu ke nau tuku ke tokoni atu ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fie maʻu ke nau fealeaʻaki mo e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kau taki ʻo e uōtí pe koló mo e kau tangata mo fefine ngāue fakaetauhí. Ko e niʻihi ʻoku vēkeveke ke tokoniʻi ha tokotaha tauhí ʻoku fie maʻu ke nau tokaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha tauhí ke tāpuekina mo tokangaʻi lelei honau ʻofaʻangá.

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ʻe ala tokoni ke aleaʻi fakataha:

  • Ko e hā ʻa e tokoni ʻe lava ʻo maʻu mei he kau mēmipa ʻo e fāmilí?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe maʻu ai ʻe he tokotaha tauhí ha ngaahi faingamālie ke ne mālōlō ʻi ha kiʻi lau miniti, pe naʻa mo ha houa ʻe taha pe ua?

  • Ko e hā e tuʻo lahi ʻo e taimi ʻaʻahí ʻe ala tokoní? Ko e hā e faʻahinga ʻaʻahi ʻoku ʻaonga ke fakahokó?

  • ʻE maʻu fēfē ʻe he tokotaha tauhí ha taimi ke fakafoʻou ai ʻene ngaahi fuakavá ʻaki ʻene ʻalu ki he temipalé, ʻalu ki he lotú, mo maʻu ʻa e sākalamēnití?

  • ʻE ʻaonga fēfē nai ki he tokotaha tauhí ke ne talanoa pē mo ha taha?

  • ʻOku ʻi ai nai ha fiemaʻu ki ha tokoni ʻi he meʻatokoní, fefonongaʻakí, pe ngaahi polokalama fakapuleʻangá?

ʻI heʻetau hoko ko ha kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau feinga ai ke hoko ko ha kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisi. ʻOku totonu ke tau “foaki mei [heʻetau] ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata taki taha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fiemaʻú” (Mōsaia 4:26). ʻI heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau manako ke tokoni. ʻOku fakafiefia ke vakai ki he fānaú ʻoku nau tokangaʻi ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻOku fakaʻofoʻofa foki ke vakai ki he kau tangata mo e kau fefine ngāue fakaetauhí ʻi heʻenau tokoniʻi kinautolú, langaki hake honau ngaahi laumālié, pea umataha ʻi heʻenau ngaahi kavengá.

ʻI he taimi tatau, ʻoku fie maʻu ʻe he kau tauhí mo kinautolu ʻoku poupou atú ke “tokanga ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻi he fakapotopoto mo e maau; he ʻoku ʻikai fie maʻu ke lele ʻa e tangatá ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻokú ne maʻú” (Mōsaia 4:27).

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard Schulz mo Scott R. Beach, “Caregiving as a Risk Factor for Mortality: The Caregiver Health Effects Study,” Journal of the American Medical Association,vol. 282, no. 23 (Dec. 15, 1999), 2215–19.

  2. Labour Statistics (2017), Japan Ministry of Health, Labour and Welfare, Aug. 9, 2018, mhlw.go.jp/toukei/itiran/roudou/koyou/doukou/18-2/dl/gaikyou.pdf.

  3. Alison Marriott, Catherine Donaldson, Nicholas Tarrier mo Alistair Burns, “Effectiveness of Cognitive-Behavioural Family Intervention in Reducing the Burden of Care in Carers of Patients with Alzheimer’s Disease,” British Journal of Psychiatry, vol. 176, no. 6 (June 2000), 557–62.

  4. Jeffrey R. Holland, “Fefuaʻaki ʻEnau Ngaahi Kavengá,” Liahona, Sune 2018, 27–28.

  5. Henry B. Eyring, “Ko e Tokotaha Tauhí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 123.

Paaki