2021
Ikunaʻi ʻa e Tokanga ki Māmaní
ʻEpeleli 2021


Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37–40

Ikunaʻi ʻa e Ngaahi Tokanga ʻo Māmaní

Kuo pau ke ʻoua naʻa tohoakiʻi au ʻe he tokanga ki māmaní mei heʻeku talangofua ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
man riding a bicycle in the city

Ne u heka pasikala ʻi ha hoʻatā kakato ʻe taha ʻo ʻalu mei he pisinisi ki he pisinisi, ko e fakasio ha ngāue.

Tā Fakatātā ʻa Liam O’Farrell

Naʻa mo e taimi ʻoku talaʻofa mai ai kiate kitautolu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá, kapau te tau hohaʻa ange ki he tokanga ʻa e māmaní kae ʻikai ko e finangalo ʻo e ʻEikí, ʻe mole meiate kitautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻeni ʻe he aʻusia ʻa ha tangata ʻi he fuofua taimi ne Fakafoki Mai ai ʻa e Ongoongoleleí.

Naʻe feʻunga mo ha taʻu ʻe 40 ʻa e hoko ʻa Sēmisi Kovili ko ha faifekau ʻi ha tui fakalotu ʻe taha, ka ʻi he hili ʻene fanongoa ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻá ne “fuakava mo e ʻEikí te ne talangofua ki ha fekau pē ʻe fai mai ʻe he ʻEikí kiate ia ʻo fou mai ʻia Siosefa ko e Palōfitá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39, ʻuluʻi vahé). Naʻe fakafou ʻia Siosefa ʻa hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Kovili, “Tokanga ki hoku leʻó, ʻa ia ʻoku pehē kiate koe: Tuʻu hake peá ke papitaiso, pea fufulu atu ʻa hoʻo ngaahi angahalá, ʻo ui ki hoku hingoá, pea te ke maʻu ʻa hoku Laumālié, pea mo ha tāpuaki ʻoku fuʻu lahi fau ʻoku teʻeki ai te ke ʻiloʻi” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 39:10).

Ka neongo iá, naʻe ʻikai fuoloa kuo “siʻaki ʻe [Kovili] ʻa e folofola ʻa e ʻEikí, ʻo ne foki ki heʻene ngaahi akonaki mo e kakai ʻi muʻá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40, ʻuluʻi vahe). ʻI he folofola ʻa e ʻEikí ʻo fekauʻaki mo Kovilí, naʻá Ne folofola ʻo pehē naʻá ne “tali ʻa e leá ʻi he loto fiefia, ka naʻe ʻahiʻahiʻi leva ia ʻe Sētane; pea ko e manavahē ki he fakatangá pea mo e tokanga ki he māmaní naʻe fakatupu ʻa ʻene fakafisinga ʻa e leá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 40:2). Koeʻuhí ko e hohaʻa ʻa Kovili ki he ngaahi lau ʻa e māmaní, naʻe mole ai meiate ia ʻa e tāpuaki naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí.

ʻOku Totonu Nai Ke u Nofo pe ʻAlu?

Kuó u ako ʻi heʻeku moʻuí, kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke tohoakiʻi kitautolu ʻe he ngaahi tokanga ʻa e māmaní mei he talangofua ki he ʻEikí. Naʻá ku tupu hake ʻi ha ʻapi masani mo feʻofoʻofani ʻa ia ne akoʻi lelei ai kiate kimautolu ʻa e ongoongoleleí ʻe heʻemau ongomātuʻá, pea naʻe hoko ʻena ʻofa ʻiate kimautolú ke hoʻata mai ai e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú.

ʻI hoku taʻu 16, naʻe fakaafeʻi au ke u ngāue ʻi ha faama ʻi he ʻIunaiteti Siteití, mo e fakaʻamu te u lava ʻo langa ai haku ʻapi ʻi ha ʻaho. Naʻá ku saiʻia ai koeʻuhí ko hoku fonua tupuʻanga ko Netalení, ko ha kiʻi fonua siʻisiʻi ia ka ʻoku fuʻu tokolahi ʻa e kakai ʻi aí.

Ko hono moʻoní, naʻe ongoʻi ʻe heʻeku ngaahi kuí kotoa ʻi he tafaʻaki ʻeku tamaí ha fakaʻamu tatau ke nau nofo ʻi ha feituʻu kehe. Naʻa nau hiki ki ʻInitonēsia, ʻa ia naʻe hoko ko ha kolonia ʻo Hōlaní. Naʻe mahino lelei kiate au ʻa e ʻuhingá. Naʻe ʻea lelei ʻa ʻInitonēsia, naʻe fakaʻofoʻofa ʻa e funga ʻo e fonuá pea naʻe ʻatā e feituʻu ke fai ai e nofó. Naʻá ku fai ʻa e meʻa tatau naʻe fai ʻe heʻeku ngaahi kuí. Te u mavahe nai mei hoku fonua tupuʻangá ko e fekumi ki he lavameʻa ʻi he fonongaʻangá?

Lolotonga ʻa e taimi fifili ko iá, naʻe mono mai ʻe heʻeku tangataʻeikí ha tatau ʻo ha tohi naʻe fai ange kiate ia mo hono tuofāfiné ʻe heʻenau palesiteni fakamisiona ko Tonoveni veni Temí, ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Naʻe kole ange ʻe Palesiteni veni Temi ke nau nofo ʻi Netaleni ʻo langa ʻa e Siasí ai. Naʻe talamai ʻe heʻeku tangataʻeikí naʻá ne fili ke fai ʻa e meʻa pē ko iá. Pea koeʻuhí naʻe hiki ʻi he tohí ʻa e hingoa fakafāmili Pumú, ka naʻe ʻoʻoku leva ke u fili pe ko e hā e meʻa te u faí.

ʻI he ngaahi taʻu hili ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, naʻe tokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí ne nau hikifonua atu ki ʻAmelika mo Kānata. Naʻe kei fai pē ʻeni ʻo aʻu ki he 1970 tupú, neongo e fakalotolahi mei he kau taki ʻo e Siasí ki he kāingalotú ke nau nofo ʻi honau takitaha fonua ʻo fakamālohia ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ne nau ʻi aí. Naʻá ku fai foki ʻa e fili ʻi he faʻa lotu ke u nofo ʻo langa ʻa e Siasí ʻi Netaleni, ʻo ʻikai mahino kakato kiate au ʻa hono ʻuhingá ki he kahaʻú.

Fakakaukau, Fakakaukau

ʻI he taimi naʻá ku ʻosi ai mei he akoʻanga māʻolungá ʻi he konga kimui ʻo e 1970 tupú, naʻe tō lalo ʻa e ʻekonōkima faka-Hōlaní. Naʻe māʻolunga ʻa e tuʻunga ʻo e taʻe maʻu-ngāué. Ko hono fakakātoá, naʻe hā ngali fakamamahi. Naʻe faingataʻa ki he kau fakaʻosi akó ke nau fili pe ko e hā e meʻa te nau hoko atu ki aí.

Naʻe lolotonga hoko ʻeku tamaí ko e palesiteni fakakoló. Ko e taimi ʻe niʻihi naʻá ma aleaʻi ʻa e faingamālie ko ia ke u ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻOku moʻoni pē ia ʻe hoko ia ko ha meʻa fakaofo ke u fai. Kuó u fakatuʻamelie he kotoa ʻeku moʻuí ke fai ia.

Ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe tokoni fēfē nai ʻa e ngāue fakafaifekaú ke u tauhi hoku fāmili ʻi he kahaʻú. Ne talu pē mei heʻeku kei siʻí mo ʻeku maʻu ha holi maʻongoʻonga ke maʻu haku hoa ʻofaʻanga ʻi ha ʻaho peá ma faʻu fakataha hama fāmili.

Naʻá ku taʻu 17 he taimi ko iá, pea koeʻuhí ko e ʻikai ke u ʻilo ʻa e meʻa ke u hoko atu ki aí, naʻá ku hoko atu leva ʻeku akó. Ka ʻi he hili ha ngaahi uike naʻá ku ʻiloʻi he ʻikai ke u fiefia ʻi he malaʻe ne u ako ki aí. Naʻá ku fehuʻia pe ʻe maʻu nai heni haʻaku maʻuʻanga moʻui ʻoku leleí. Naʻá ku fakakaukau ke u nofo mei he akó.

Naʻe ʻikai fakafiefia ʻeni ki heʻeku ongomātuʻá. Naʻá na talamai ʻe toki lava pē ke u nofo mei he akó kapau ʻe maʻu haʻaku ngāue. Mahalo ne na fakakaukau he ʻikai pē ke maʻu haʻaku ngāue koeʻuhí ko e tō lalo fakapaʻangá. Ne u heka pasikala ʻi ha hoʻatā kakato ʻe taha ʻo ʻalu mei he pisinisi ki he pisinisi. Naʻe faifai pea fakangāueʻi au ʻe ha kautaha ke u ngāue ʻi heʻenau fale tukuʻanga koloá.

Ko ʻEku Palaní

Neongo ne u tali ʻa e ngāue fakataimi ko ʻení, ka naʻe ʻi ai haʻaku palani. Te u hoko ko ha polisi. ʻE hoko ʻeku ngāue ʻi he puleʻangá ko ha founga pau ia ke u tauhi ai hoku fāmilí ʻi he kahaʻú pea ʻe ola lelei ʻa e meʻa kotoa pē.

ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻaho ne u ʻalu ai ke fai ʻa e sivi ki he akoʻanga polisí. Ne u heka pongipongia he lēlué pea ne u nofo ʻaho kakato ko hono fakahoko ʻa e ngaahi sivi kehekehe. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, naʻe ui au ki ʻōfisi. Naʻa nau talamai naʻá ku lavaʻi kotoa ʻa e siví, pea ne nau fakaʻamu ke u hū ange, ka koeʻuhí ko ʻeku taʻu 17, naʻá ku fuʻu kei siʻi. Naʻa nau talamai ke u toe feinga pē ʻo ka hili ha taʻu ʻe taha.

Naʻe siva ʻeku ʻamanakí, pea ʻi heʻeku foki ki ʻapí ne u fakakaukau, “Ko e hā leva e hoko atú?” Naʻe fakafanongo pē ʻeku tangataʻeikí ʻi ʻapi ki heʻeku loto-mamahí peá ne kole ke ne tāpuakiʻi au. Naʻá ku ʻamanaki ʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē pea te u hū ki he akoʻanga polisí ʻi ha founga fakaofo. Ka naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí kapau te u fili ke fakamuʻomuʻa Ia, te u maʻu maʻu pē ha meʻatokoni mo e paʻanga feʻunga ke tauhi ʻaki hoku fāmilí ʻi he kahaʻú.

Ko Ha Palani Lelei Ange

ʻĪmisi
map showing parts of Europe

Naʻá ku maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi lotú, ko e tali naʻá ku maʻú ko e founga ke u fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻEikí ko e ngāue fakafaifekau taimi-kakato. Naʻá ku taumuʻa maʻu pē ke fai ia ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe founga fēfē haʻaku hoko atu mei ai. Naʻá ku ʻiloʻi leva he taimi ko iá ko e ngāue fakafaifekaú ʻa e meʻa hoko ke u faí, pea naʻá ku fakaʻamu ke fakahoko ia he vave tahá.

ʻI he taimi ko iá, ko e fakamole ki he ngāue fakafaifekaú ko e paʻanga Netaleni ʻe 10,000 ʻi he tuʻunga fakapaʻanga motuʻa ʻa Netalení, pe ko e vāhenga ia ʻi ha taʻu kakato ʻe tahá. Naʻe hokohoko atu pē ʻeku ngāue ʻi he fale tukuʻanga koloá pea ʻi he aʻu ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1981, naʻe maʻu ʻeku paʻanga Netaleni ʻe 10,000. Naʻe hoko foki mo hoku taʻu 18. Naʻe talamai heʻeku tamaí, ʻa e palesiteni fakakoló, ʻoku ou kei taʻu siʻi ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, kae pehē foki ki he palesiteni fakavahefonuá mo e palesiteni fakamisioná. ʻI he taimi ko iá, naʻe pau ke u taʻu 19. Ka ʻi hoku faiʻaho taʻu 18 naʻá ku ʻalu toko taha pē ki he toketaá mo e toketā nifó ke nau fakafonu mai ʻenau konga ʻi he foomu ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ku malava leva ʻo ʻinitaviu mo ʻeku kau takí mo fakahū ʻeku fōmú. Hili iá ne mau tatali leva. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ne ʻosi maʻu heʻeku tamaí, ʻi hono fatongia ko e palesiteni fakakoló, ha tohi. Naʻe fakafoki mai ʻa e fōmú kiate ia mo e fakatokanga naʻá ku kei taʻu siʻi. Ka naʻe ʻikai ke ne fie vahevahe mai ia kiate au he taimi ko iá, ko ia naʻá ne faʻo holo pē ʻi he kato ʻo hono sutí ʻi ha ngaahi uike, ʻo ʻikai ke ne talamai ke u ʻiloʻi. Ko e meʻa mālié, ne lolotonga ko iá naʻá ne maʻu mo ha fakatokanga ʻe taha. Naʻe pehē ai naʻe loto-fiemālie ʻa e Kau Takí ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ke tukuange ʻa e kau talavoú ke nau ʻalu vave ange ʻi he taimi ʻoku nau mateuteu feʻunga aí. Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo uiuiʻi au ke u ngāue pea naʻe vahe au ki he Misiona ʻIngilani Lonitoni Hahaké. Naʻe hoko ʻeku ngāue fakafaifekaú ko ha tāpuaki tuʻuloa ia.

Ngaahi Tāpuaki mei he ʻEikí

Hili ha māhina ʻe tolu ʻo ʻeku foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, naʻá ku fetaulaki ai mo hoku ʻofaʻangá. ʻI ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻá ma mali pea sila ʻi he Temipale Lonitoni ʻIngilaní. Naʻe kei faingataʻa pē ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ka naʻá ku malava maʻu pē ke maʻu ha ngāue maʻuʻanga moʻui mo tauhi hoku fāmilí. Kuo mau maʻu maʻu pē ha meʻatokoni ke mau kai mo ha fale ke mau nofo ai.

ʻI heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe hoko ʻeni ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ou manako taha aí: “ʻE fakatatau ki hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻa hoʻo tuʻumālie ʻi he fonuá” (ʻAlamā 36:1). Naʻe hoko ia ko ha fakahinohino ʻi heʻeku fili ke fai ʻa e meʻa naʻe fai ʻe heʻeku tamaí—ke nofo ʻi Netaleni ʻo langa ʻa e Siasí ʻi hoku fonua tupuʻangá.

ʻĪmisi
photograph of Elder Boom’s family

Ko e fāmili ʻo ʻEletā mo Sisitā Pumú ʻi he 2019. Talu mei he taimi ko iá, kuo fanauʻi mai mo ha toe mokopuna fefine ʻe taha.

ʻI he ʻaho ní, kuo hoko ʻa e kiʻi kolo tokosiʻi naʻá ku tupu hake aí ko ha uooti fakaofo ʻa ia ʻoku fiefia ai homa makapuná ʻi he feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa tokolahi, mo fakataha mo ha Palaimeli tokolahi. ʻOku maʻu ʻe homa ngaahi fohá ha ngaahi ngāue lelei pea ʻoku nau maʻu pē meʻatokoni ke nau maʻu moʻui mei ai. ʻOku ou ʻilo kuo hanga heʻeku ngaahi filí ʻo tākiekina ʻa e toʻu tangata hokó, ʻa ia ʻoku nau loto foki ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOku ou houngaʻia ne u ako kei siʻi ʻi heʻeku moʻuí ʻa e fili totonu ke ikunaʻi ʻa e tokanga ʻa e māmaní kae fakamuʻomuʻa ʻa e Tamai Hēvaní. Kuó Ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki ne ʻikai ke u mei lavelaveʻiloa.

Paaki