2021
Founga ke ʻOua Naʻa Fakamakehekeheʻi ai ʻa e Kau Tāutahá
ʻEpeleli 2021


Fakakau maí

Founga ke ʻOua Naʻa Fakamakehekeheʻi ai ʻa e Kau Tāutahá

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAlapama, USA.

Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ke tokoniʻi koe mo ho uōtí ke tokoni ki he kāingalotu tāutahá ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi he lotú.

ʻĪmisi
two single adults

ʻŪ tā fakatātā ʻa Johanna Häger

“ʻI heʻetau konifelenisi fakauooti ka hoko maí, kātaki ka mou ʻunu ʻo tangutu fakataha mo homou ngaahi fāmilí”

ʻOku ou taʻefiemālie maʻu pē ʻi he ngaahi lea pehení. Ko ha mēmipa au ʻo e Siasí ʻoku ou kei tāutaha, te u tangutu au ʻi fē? Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi ʻe he niʻihi kehé pe ko e fē koā e feituʻu ʻoku totonu ke u tangutu aí—pe kau ki aí. Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke tau fai ʻi heʻetau hoko ko ha fāmili ʻi he ongoongoleleí ke tokoniʻi ʻa e taha kotoa pē, ʻo tatau ai pē ʻa e mali pe taʻe mali, ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei mo fakakau kinautolú? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe tolu ʻe ala tokoni.

Fakakaukau Lelei ki he Ngaahi Tōʻonga ʻa e Uōtí

ʻOku tokoni ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tokāteline fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo e ngaahi fāmili taʻengatá. Ka kuó u mamata ki he founga ʻoku hanga ai ʻe he ngaahi tōʻonga tukufakaholo ʻoku nau ʻākilotoa ʻa e tokāteliné ʻo fakatupunga ʻa e ongoʻi ʻe he kakai teʻeki malí ko ha kau mēmipa taʻemahuʻinga kinautolu ʻo e Siasí.

Hangē ko ʻení, kuó u maʻulotu ʻi ha ngaahi uooti ko e ngaahi hoa malí pē ʻoku nau fakahoko ʻa e lotu kamatá mo e lotu tukú. Kuó u fanongo ki he hohaʻa ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí ʻi he taimi ʻoku uiuiʻi ai ha tangata teʻeki mali ki he kau pīsopelikí. ʻOku malava ʻe he ngaahi meʻá ni mo ha fanga kiʻi meʻa iiki kehe ʻo fakatupu ha pole fakaeloto ki he kakai teʻeki malí ke nau ikunaʻi kimuʻa pea toki talitali lelei kinautolu ʻi he lotú.

ʻOku ʻi ai nai ha ngaahi tōʻonga te ke lava ʻo liliu mo hoʻo uōtí ke mou fakakau ai ʻa e taha kotoa pē? ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha fehuʻi lelei ke fakakaukau ki ai ʻa e kau pīsopelikí pe fakataha alēlea fakauōtí.

Tokanga ke ʻOua Naʻa Faainoa ʻo Liʻaki ha Taha

Ko e taimi ʻe niʻihi ko kitautolu ko ia ʻoku tau fakakaukau ʻoku tau fakakau ʻa e tokotaha kotoa peé ʻoku malava pē ke tau faainoa ʻo taʻefakakau ha niʻihi. Hangē ko ʻení, ko e taimi naʻá ku taki ai ʻi he nesilií, naʻe ʻikai ke u faʻa maʻu ʻa e fanongonongo ko ia naʻe tala holo ʻi he houa fakaʻosi ʻo e ngaahi houalotu ʻa e Siasí. Ko e taimi naʻá ku tala ai ki ha takimuʻá ʻa e meʻa ko ʻení, naʻá ne pehē mai, “Ko e meʻa ní ʻoku ʻikai fanongo ho uaifí ki he ngaahi fanongonongó ʻi he Fineʻofá?”

Naʻá ku kata pē ʻi he taimi ko iá. Ka naʻe fakafofongaʻi ʻe he tali ʻa e tangata lelei ko ʻení ha faʻahinga fakakaukau naʻe ʻikai fakakau ai au. ʻOku tau fakakaukau nai ki hotau kāingalotu ʻi he Siasí ko ha konga ʻo ha “uooti fakafāmili,” ko e houʻeiki tangata mo e houʻeiki fafine ʻosi mali mo ʻenau fānau? Pe ʻoku tau fakakaukau nai ki he niʻihi kehé ko ha konga ʻo ha “fāmili ʻi he uōtí,” ko ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fetauhiʻaki mo fefakamālohiaʻaki? ʻOku mahuʻinga fakatouʻosi pē ʻa e ongo fakakaukaú. ʻI heʻetau tokanga ki he ngaahi fāmili ʻi hotau uōtí, ʻe lava foki ke tau feinga ke ʻiloʻi ʻa e kakaí fakafoʻituitui—ʻa honau tūkungá, ngaahi manakó, mo e ngaahi fiemaʻú—pea ʻe lava ke taʻofi ai ʻa e taʻeʻilo ʻo taʻefakakau kinautolú.

Fakalahi ʻa Hoʻo Siakale Fakafāmilí

Hili hono fakaafeʻi ʻe he mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ʻa e ngaahi fāmilí ke nau tangutu fakataha lolotonga e konifelenisi fakauōtí, naʻe tātaaʻi mai ʻe ha taha ʻa hoku umá.

Naʻe pehē mai ʻe ha fefine angaʻofa, “ʻOku ou tui ʻokú ke kau ki hoku fāmilí ʻi he houa ʻe taha ka hoko maí,” ʻo ne fakaafeʻi au ke mau tangutu fakataha mo hono husepānití mo e fānaú. ʻOku ou houngaʻia ʻi he kakai peheé ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻoku nau tokanga mai kiate au mo fakaʻamu ke u ongoʻi ʻoku talitali lelei aú. Ko ha tokotaha kehe ʻoku tatau mo iá ko ha pīsope naʻá ne fakaafeʻi maʻu pē au ki he fakafāmili fakauike mo hono fāmilí.

Ko hai nai ha taha ʻe ala ʻaonga ki ai ʻa hoʻo fakalahi ʻa e siakale fakafeohi ʻa ho fāmilí? ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke haohaoa hoʻo ngaahi feingá. ʻE lava ʻe ha kiʻi fakaafe faingofua pē ʻo fai ha fuʻu liliu lahi.

Kāingalotu Tāutahá: Ko Ha Ivi Mālohi ki he Leleí

ʻOku ou maʻu ha moʻui fiefia mo ha ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga, ka ʻoku lahi ha ngaahi taimi ʻoku ou ongoʻi tuenoa mo taʻelata ai peá u fakaʻamua ha meʻa ʻoku lelei angé. Makatuʻunga ʻi heʻeku talanoa mo e Kāingalotu kehe ʻoku teʻeki malí, ʻoku ou tui ʻoku angamaheni pē ʻa e ngaahi ongo ko ʻení.

Ka neongo iá, ʻoku ou feinga ke ʻoua naʻa siva ai ʻeku ʻamanakí. ʻE lava ke mau hoko kimautolu kakai teʻeki malí ko ha ivi tākiekina mālohi ki he leleí ʻi he moʻui ʻa ha niʻihi kehe. Te mau lava ʻo tokoni ke fakamālohia ʻa e ngaahi kaungāmeʻá, ʻa e ngaahi fāmili ʻoku mau ʻofa aí, mo e ngaahi uōtí mo e siteikí kakato. ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí kimautolu! ʻOku ʻikai totonu ke mau tuku ʻa e ngafa ʻo hono faʻu ha ngaahi vā fetuʻutakí ke fatongia ʻaki ʻe ha niʻihi kehe. Te mau lava pē ʻo fakafeʻiloaki kimautolu ʻi homau uōtí, fai ha ngāue tokoni, mo tala ki he niʻihi kehé ʻa ʻemau fiemaʻú.

Kuo pau pē ke hoko mai ʻa e ngaahi ongoʻi taʻelatá mo tuenoá ʻo tatau ai pē pe ko e fē tapa ʻo e moʻuí ʻoku tau ʻi aí pe ko e hā ʻa e faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku tau ʻi aí (pe ʻikai ʻi aí). Ko ʻetau ofi ange ko ia ki he Tamai Hēvaní pea mo e lahi ange ko ia ʻetau ongoʻi ʻa ʻEne ʻofá, ko e lahi ange ia ʻa e mālohi te tau maʻu ke fai leleí, maʻu ʻa e fiefiá mo fakafehokotaki mo hotau kāingá.

Paaki