2021
Feagaiga, Korokotaila, ma Oe
Aperila 2021


Aua Nei Misia le Faigalotu Lenei

Feagaiga, Korokotaila, ma oe

Mai se lauga na tuuina atu i tamaiti aoga i le Kolisi Ensign i le aai o Sate Leki, Iuta, ISA, i le aso 13 o Oketopa, 2020. Faitau le tusiga atoa i le Ensign.edu.

Ua faasoa mai e Sister Sharon Eubank le auala e aloese ai ma le saogalemu i korokotaila o lafilafi i le olaga, ma le auala e fesoasoani atu ai i isi e aloese mai ai.

Ata
korokotaila i lalo o le vai

O nisi taimi pe a ou malaga, e tuu mai ai e tagata ia te au se mea e taua ia i latou. Sa ou i ai talu ai nei i le fale o se tasi, ma sa latou tuuina mai ia te au se meaalofa o se korokotaila laupapa sa latou vaneina. Ua valiina i se auala matagofie. E i ai ona atigilima ma mata lanu papae ma e faia mai se laau ua vali lanu meamata.

Sa ou tuuina i se mea e mafai ona ou vaai i ai i aso uma. Sei ou ta’u atua le mafuaaga na ou taofia ai pea lena korokotaila. E faamanatu mai ai ia te au se mea e taua ia te au, ma ou te faamoemoe e anoa foi ia te oe.

Fetaiai ma Korokotaila o le Olaga

O nisi o outou e mafai ona outou iloa le vaitafe o Mara i Kenya. E tele ituaiga o nofoaga faasao o loo sopoia le vaitafe i taimi faapitoa o le tausaga ina ia oo atu i le mutia suamalie i le isi itu.

Ae o le vaitafe foi o le aiga lea o le 15-futu-le umi (5 m) o Naila korokotaila. E fiafia lava korokotaila i le malaga a le lafu ma e masani lava ona vaavaai mo le isi a latou taumafataga.

O le tele o taimi, o meaola e leai se potomasani e pei o le anetelope e le lagonaina o korokotaila, ma o latou tulaga maualalo, latou te ono faia ni faamata’u. Latou te tilotilo atu i fafo o le vaitafe ma vaai i se manu e mama ona foliga o opeopea i le lotolotoi o laau, o lea na latou feosofi ai i totonu ma amata ona sopoia le vaitafe. Latou te le mafaufauina pe faapefea le vave o le fealuai a le korokotaila ma pe o le a le malosi o o latou auvae pe a latou pipii atu i se mea.

O nisi taimi o i tatou o anetelope ma o Satani o le korokotaila. I le leai o se potomasani e sopoia ai vai, tatou te vaai ai i koroko i le vaitafe, ae tatou te le iloaina o ni mea matautia i latou. Tatou te le amanaiaina korokotaila ma asa sa’o atu i le au.

Ma e masani lava, e i ai se lafu e mulimuli mai ia i tatou i le mafaufau afai tatou te o i totonu, e tatau ona lelei foi le o i totonu. E faatalitali Satani seia oo tagata uma i totonu o le loloto o le vai, ona oso mai loa lea o ia.

Ua silafia e lo tatou Tama Faalelagi e le lava so tatou potomasani ae tatou te ono manaomia le sopoia o vaitafe, se tala faatusa, i o tatou olaga. Na te le tau aveesea korokotaila mai o tatou olaga, ae na te tuuina mai ia i tatou se fesoasoani e oo atu ai i isi auvai o le vaitafe.

O le aso, ou te fia talanoa atu ai e uiga i na fesoasoaniga e tolu mai i le Tama Faalelagi.

Ia Iloa Aafiaga Sepora ma Manuvao = O Tusitusiga Paia

Ata
atuatuvale o manuvao

O le fesoasoani muamua na Ia ofoina mai ia i tatou, o i latou ia ua sopoia ma le manuia le vaitafe i o tatou luma atu. O le a tele ina e vaai i lafu anetelope i luga o auvai faatasi ma sepora ma manuvao. E tele taimi e sopoia ai e le Sepora ma le manuvao le vaitafe nai lo le anetelope. Pe ana mafai ona latou fesootai ma le anetelope, o le a i ai mea e ta’u atu, ae atonu o le a le fiafia i ai i taimi uma le anetelope.

O fea o i ai aafiaga o tagata o e na sopoia ma le manuia le vaitafe ua tusia i lalo? I Tusitusiga Paia.

Ia, e mafai ona e faapea atu, e moni lava, tuafafine Eubank, ae e le o aofia i tusitusiga paia ia mea o loo tutupu i lou olaga.

O Alema na Toetoe Lava o se Meaai a le Korokotaila

Sei ou tuuina atu se faataitaiga e uiga ia Alema le Itiiti. Sa ia faaaluina lona talavou matua i le faia o le mea e faafeagai ma mea na mananao ona matua na te faia. Sa fouvale o ia i le Atua, ma sa ia le toe tausia poloaiga, ma sa ia sauaina ma ulagia tagata lelei. Ona tupu ai lea o se mea i se tasi aso. Na faaali mai se agelu ia te ia. I upu a Alema e faapea:

“Ae sa falo tigaina a’u i le mafatia e faavavau. …

“Ioe, sa ou manatua a’u agasala ma amioletonu uma, ia sa ou mafatia ai i tiga o seoli; ioe, sa ou vaai ua ou fouvale faasaga i loʼu Atua. …

“Ioe, ma sa ou fasiotia le toatele o ana fanau, pe sa ou taitai ese atu i latou i le faafanoga” (Alema 36:12–14).

O le mea moni, na oso Alema i totonu o le vai o se anetelope faavalevalea ona taufaafefe lea i isi antelope lea sa le mautonu e o atu i totonu o le vai faatasi ma ia. Ma ina ua maileia uma i latou i le au, sa siomia i latou e korokotaila ma amata ona lalata mai. Sa maua Alema. Sa fusi faatamilo ia te ia auvae malolosi. Sa leai se toe foi i tua. O Ia sa o se meaai a korokotaila.

“Ua oo foi ina o … atuatuvale au i le manatu i au agasala e tele, faauta, sa ou manatuaina foi lou faalogo i lo’u tama o vavalo atu … e uiga i le afio mai o se tasi, o Iesu Keriso, o se Atalii o le Atua, e togiola mo agasala a le lalolagi.

“O lenei, ina ua tau ane lou mafaufau i lenei manatu, sa ou tagi ifo i totonu o lo’u loto, E Iesu e, oe le Alo o le Atua, ia e alofa mutimutivale mai ia te au.

“Ma o lenei, faauta, ina ua ou mafaufauina lenei mea, sa ou le toe manatuaina oʼu tiga; ioe, sa ou le toe lagā atuatuvaleina au i le manatuaina o au agasala” (Alema 36: 17--19).

O le lesona mai nei mau e faatatau i faafitauli taitasi o ona po nei o loo e feagai o le: e mafai e Iesu ona sei se anetelope na manua mai le auvae lava o se korokotaila lapoa ma toefuatai mai lena anetelope i le soifua maloloina ma toe saogalemu.

Na e fai mai, e le mafai. E le fetaui pe talafeagai.

Ae e moni.

Na tupu i lo’u lava olaga? E i ai ou mailaila, ae ua ou atoa. O le vavega lenei o le salamo ma le faamagaloga. O le mea lena e faatatau i ai le talalelei. Sa tupu ia Alema, ma e mafai ona tupu ia te oe. E le toe manatuaina e le Alii le Atua a outou agasala, ma o le a outou saoloto foi. E le o tuai lava mo outou pe afai e te valaau atu ia Iesu Keriso ia alofa mutimutivale mai ia te oe ma lafoai au agasala.

E manaomia e i tatou uma ona faitau i tala o le auala faafaatusa Sepora ma le manuvao ma laveaiina anetelope, ma ua tusia mo i tatou i tusitusiga paia. Tatou te manaomia na mea aua tatou te faia ni mea sese se tele, ma latou te faasino atu i tatou i le salamo ma le faamagaloga ia Iesu Keriso.

Vaa = Feagaiga

Ata
Alo i autafa o le vaa

O le fesoasoani lona lua a le Alii ua tuuina mai ia i tatou i le sopoia o le vai o se vaa. O le vaa e siitia ese ai i tatou mai le vai, e siomia e se vaega o le puipuiga lea e tausia ai korokotaila. E mafai e vaa ona i ai la e maua ai le matagi po o le afi e tuleia ai i latou i luga, ma foeuli e faafaigofie ai le faafoega.

I ni nai tausaga ua mavae, sa ou alu ai i se tamai vaa laitiiti ma se uo.

Sa ma mananao e sopoia le vasa lea sa fagogota ai vaa ula ma asiasi i se tamai motu. Ma te le masani tele i vaa, ae na vave ona ma iloa o le pamu i totonu o le vaa e alu i se tamai foeuli laitiiti. O le foeuli sa o se apaapa laitiiti i le pito i tua na uliina ai le vaa i le itu sa matou mananao ai.

Sa ma taunuu i le motu ma sa fiafia tele e matamata ai, ona amata lea ona iai fesuisuiaiga ma faapea ai e tatau ona ma toe foi atu i le motu autu. O lea na ma toe foi atu i le auala sili ona manaia, ae na faafuasei lava ona faigata ona uli lena vaa.

Sa umi se taimi faatoa ou iloaina, sa galo ia te au ona ou toe tuua le foeuli i le maea ai ona tosoina i luga o le motu. Sa faaali mai ai ia te au le taua o lena apaapa laitiiti.

O a tatou feagaiga e pei lava o vaa. O loo siomia ai i tatou i se vaega o le puipuiga a o tatou sopoia le vaitafe ma taofia ai i tatou mai le vai fesuisuiai ma o ese ai mai korokotaila. A tatou galulue malosi e tausia a tatou feagaiga o le papatisoga ma le malumalu, o le Agaga Paia (e pei lava o lena apaapa laitiiti i tua o le vaa) e mafai ona taialaina ai i tatou, foeuliina i tatou, e faafilemu vai.

Ae e tatau ona tatou manatua le Agaga Paia ma aua nei galo e faaauai o Ia i o tatou olaga. E matautia lo tatou faatautaiga e aunoa ma Lana fesoasoani.

Faataoto 3:5–6:

“Ia e faatuatua i le Alii ma lou loto atoa; ae aua le faalagolago i lou lava atamai.

“Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.”

Ou te aioi atu ia te oe e aua le manatu mama i au feagaiga. E sili atu ona mamana nai lo le mea ua tatou iloa. Atonu e te manatu ua na o se tamai vaaalo o au folafolaga, ae o le a tupu lava i se ie o le vasa lea e mafai ona laveaiina ai le faitau selau o isi tagata.

E tusa ma au feagaiga e faatatau ia te oe, e faapea foi ona faatatau i isi.

O le Vaaiga i luga ae o le Vaitafe = Upu a Perofeta

Ata
vaaiga i le laueleele o Aferika

O le fesoasoani lona tolu o le vaaiga lea mai luga. Mai lo matou vaaiga o le itu i le auvai o le vaitafe, e toetoe lava a le mafai ona iloa atu korokotaila ola o lafi, ae mai luga, e faigofie ona iloa atu.

O Perofeta e mafai ona avea ma se tamai vaalele. E faaali atu e le Alii ia i latou mea mai itu eseese, ma ua latou tau mai ia i tatou e uiga i le nofoaga ma le fegasoloaiga o korokotaila i o tatou olaga.

O leAmosa 3:7 ua moni i o tatou aso e pei ona i ai i le faitau afe o tausaga: “E le faia lava se mea e le Alii o Ieova, a e faaalia lona finagalo i ana auauna o perofeta.”

I le konafesi aoao, ua faasoa mai ai e perofeta ia i tatou le vaaiga mai luga. O se tasi o mea na ou faalogo i ai mai ia Peresitene Nelson i se konafesi aoao talu ai, e le valaauina Isaraelu e sili atu nai lo o se isi lava tagata, ae le na o tagata “filifilia” o e e mafai ona faaolaina, ae nai lo lena ua valaauina i latou e avea ma se fu’a, o se tagavai i isi tagata e faasino atu ai ia i latou le mea o faapotopoto ai Isaraelu.

O i latou uma o e naunau e tuu atu i le Atua e manumalo i o latou olaga, ua faapotopotoina e feiloai ma lo latou Atua.

Ua valaau atu Iesu i tagata uma ia te Ia: “Sau, ma mulimuli mai ia te au.” A e ulu ifo i le vai o le papatisoga, pe e ‘ai ma inu i le faamanatuga pe maua foi ou faaeega paia i le malumalu, ua e ave i ou luga le suafa o Iesu Keriso. E mafai ona avea oe ma Ana tagavai.

O lau galuega o le Tagavai o le:

  • Faasino tagata i aafiaga i tusitusiga paia e mafai ona aoaoina ai i latou i le mea e fai.

  • Fesoasoani ia i latou e saunia ma atiae o latou lava vaa faalefeagaiga.

  • Faalogo i faatonuga e o mai mai le vaaiga maualuga atu.

O lenei e le na o oe. E faatatau i tagata uma e mafai ona e fesoasoani i ai e sopoia ma le saogalemu.

Ou te tuuina atu lau molimau patino e silafia oe e le Atua; Na te silafia lou igoa, ma lou fefe, ma ou faamoemoega foi ma malosiaga. Ou te molimau atu o loo iai sau galuega e tatau ona fai. Tutula’i ae ma avea o se tagavai i atunuu. Tau ina Ia faamanuia oe e le Alii a o e taumafai.

Lolomi