2021
Maʻu ha Tokoni ki he Ngaahi Faingataʻaʻia ʻo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí
Sepitema 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Maʻu ha Tokoni ki he Ngaahi Faingataʻaʻia ʻo e Moʻui Lelei Fakaeʻatamaí

Naʻá ku manavasiʻi ʻi he kamata ke u aʻusia ʻa e loto-hohaʻá, ka naʻá ku tafoki ki he ʻEikí—pea naʻá Ne tokoniʻi au ke maʻu ha tokoni mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ne u fie maʻu ke kamata hoku fakaakeaké.

ʻĪmisi
finemui ʻoku sio ki he tafaʻakí

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku ongoʻi helaʻia moʻoni ʻi heʻeku foki ʻi he lēlué ki ʻapi mei he ngāué. Naʻe fonu hoku ʻatamaí ʻi he ngaahi fakakaukau hohaʻa mo fakailifia. Naʻe ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni ke u fakakaukau ai ki ha meʻa pehē, ka kuo lahi ange ʻenau toutou ʻasi maí, pea naʻá ku ilifia ʻi he taimi ko ʻení.

Fakafokifā pē kuó u ongoʻi ha mamahi lahi ʻi hoku fatafatá, pea kamata ke u fakatokangaʻi ʻoku faingataʻa ke u mānava. Naʻe kamata ke u hohaʻa. Naʻe tā vave hoku mafú. ʻI heʻeku aʻu ki he tauʻanga lēlue ofi ki hoku ʻapí, ne u tangutu hifo ʻi ha sea ʻo ʻikai lava ke u toe manga atu.

Naʻe ʻikai fuoloa kuó u ʻi ha meʻalele falemahaki ʻo ʻave ai au ki he falemahakí, ʻo u fakapapauʻi ai te u mate.

Ongoʻi Fakamāʻia

ʻI ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa ʻi he hoko ʻa e meʻá ni, ne u ongoʻi lōmekina ʻi ha ngaahi meʻa ne hoko ʻi heʻeku moʻuí, pea kamata ke faingataʻaʻia ʻeku moʻui lelei fakaeʻatamaí. Ne u ongoʻi loto-māfasia mo lahi ʻeku fehiʻa ʻiate au peé. Ne u talanoa mo ha tokotoha faifaleʻi, ka naʻá ku ʻiloʻi ne u fie maʻu ha tokoni lahi ange. Neongo iá, ne ʻikai ke u lava ʻo maʻu ha loto-lahi feʻunga ke u sio ki ha toketā. Naʻe ʻikai pē ke u loto ke fakamāuʻi au pe pehē ʻoku ou vaivai, pea ne u ongoʻi fakamāʻia ʻi he meʻa ne u aʻusiá.

Naʻá ku ongoʻi peheni koeʻuhí ʻi Siapani, ʻoku ʻikai faʻa talanoa ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí mo e fakaelotó, pea kapau te nau fai ia, naʻe ʻikai aleaʻi ʻa e ngaahi palopalemá ia ʻi tuʻa mei he fāmili tonú.

Naʻe pehē ʻe he toketaá ʻi he falemahakí naʻe ʻikai ke u mei mate—naʻá ku faingataʻaʻia pē ʻi ha loto-hohaʻa. Naʻe fakaʻatā leva au ʻi heʻeku ongoʻi fiemālié.

Ka ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe kei palopalema pē hoku mafú. Naʻá ku ʻiloʻi pau pē ʻoku ʻi ai ʻene kaunga ki he fakaʻauʻauhifo ʻeku moʻui lelei fakaeʻatamaí, ko ia ne faifai peá u maʻu ha loto-toʻa ke fokotuʻu haʻaku ʻapoinimeni mo ha toketā fakaeʻatamai.

Naʻe ʻiloʻi ʻoku ou maʻu ʻa e faingtaʻaʻia angamaheni ʻo e loto-hohaʻá, pea naʻe ʻomi ʻe he toketaá ha faitoʻo ki he loto-hohaʻá maʻaku.

Ko hono moʻoní, naʻe faingataʻa ke u tali ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he kamataʻangá. Ka ʻi he taimi tatau pē, naʻá ku ongoʻi fiemālie ʻi hono fakamatala mai ʻe he toketaá naʻe ʻikai ko ha vaivaiʻanga ʻeni—ko ha tūkunga ia naʻe fie maʻu ke faitoʻo.

Feinga ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí

Naʻá ku fakakaukau ʻe vave pē haʻaku sai, ka naʻe ʻikai pehē ia. Naʻe fakatupu loto-foʻi e siakale ʻo e fefokifokiʻaki ʻi he ongoʻi sai angé mo e toe foki ki he tuʻunga ʻo e loto-māfasiá.

ʻI ha ʻaho mātuʻaki faingataʻa moʻoni, ne u fakakaukau ai ke u tafoki ki he ʻEikí. Pea ʻi heʻeku fai iá, naʻe kamata ke u vakai ki heʻeku founga fakaakeaké ko ha faingamālie ke u loto-fakatōkilalo ai, fakaava hoku ʻatamaí ki he moʻoni ʻo e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ke u ʻahiʻahi tali mo faʻa kātaki, pea ke falala lahi ange ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku tui te Na lava ʻo fakamoʻui aú, naʻá ku kamata ke lotu fakamātoato ke maʻu ha mālohi mo ha fakahinohino ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻe lava ʻo tokoni mai kiate aú. Naʻá ku toe ongoʻi foki naʻe ueʻi au ke u kole ki he niʻihi ʻoku nau ngāue fakaetauhi maí ki ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi ʻaho faingataʻa moʻoní. Neongo naʻe ʻikai fakamoʻui kakato au he taimi pē ko iá, ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku maʻu ai ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, naʻá ku lava ʻo ongoʻi ha nonga ʻi hoku lotó, fakahinohino, mo e ʻamanaki lelei.

Naʻá ku ongoʻi moʻoni ʻa e “angalelei vave ʻa e ʻOtuá” naʻe lea ki ai ʻa ʻEletā Kaʻili S. Makei ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku tau tatali ʻi he faʻa kātaki ki he ʻEikí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki pau ʻe vave ʻetau maʻú.”1

Ko e Fekumi ki ha Fakamoʻuí

Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau te u fefaʻuhi mo e ngaahi faingataʻaʻia ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí. Ka neongo ia, ʻi he aʻusia ko ʻení, kuó u toe ʻilo foʻou ai ʻoku ʻafioʻi takitaha kitautolu ʻe he ʻEikí.

Naʻá ku fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi he taimi naʻá ku fakakaukau ai ke u kiʻi mālōlō mei he ngāué ke tokoni ke fakaakeake hoku ʻatamaí. ʻI heʻeku talanoa mo ʻeku pulé, naʻá ku ʻohovale ʻi he lahi ʻo e manavaʻofa mo e mahino naʻá ne fakahaaʻi mai kiate aú. Naʻá ne toe talamai foki ko e mataotao faifaleʻi ia kuo fakamoʻoniʻi ʻi he faleʻi kau ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí.

Naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai hoko noa pē ʻeku ngāue ki he tangatá ni, tautautefito ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻikai aleaʻi tauʻatāina e moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻi Siapani. Naʻe fakaʻau ke u toe fakatokangaʻi lahi ange e ʻaloʻofa mo e ivi tākiekina ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi fakaikiiki ʻo ʻetau moʻuí.

ʻE faingofua pē ke hoko e ngaahi palopalema ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí ki ha taha, pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke fakamāʻia ai. ʻOku fie maʻu ke faitoʻo kinautolu, ʻo hangē pē ko e ngaahi tuʻunga fakafaitoʻo pe ngaahi mahaki kehé.2 ʻI heʻenau hoko ko ia he taimí ni ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ou ongoʻi manavaʻofa mo ʻofa ange ki he niʻihi kehe ʻoku fekuki mo e ngaahi faingataʻaʻia tataú.

Kuó u fakatokangaʻi neongo ʻoku ʻikai mahino ki he niʻihi tokolahi ʻoku mau feohí ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui lelei fakaeʻatamaí, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí. Pea kuó Ne teuteuʻi ha founga ke u ikunaʻi ai ʻa e faingataʻa ko ʻení. ʻIate Iá, ʻe aʻu pē ki he ngaahi faʻahi taʻu faingataʻa taha ʻo e moʻuí ʻe hoko ia ʻo lelei kiate kitautolu ki heʻetau tupulaki fakalaumālié (vakai, Loma 8:28).

ʻOku ou kei fakaakeake pē, ka kuó u ʻiloʻi ʻe lava ke tokoni hoku ngaahi ʻahiʻahí ke u ʻiloʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi maʻatautolu takitaha. ʻOku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau falala ki heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, te Na poupouʻi maʻu pē kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá pea hokohoko atu ke tokoni ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Kyle S. McKay, “Ko e Angalelei Vave ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 105.

  2. Vakai, Jeffrey R. Holland, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 40–42.

Paaki