2021
Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Laulanú mo e Loto-fakamāú: Te Tau Lava ʻo Langa ha Ngaahi Hala Fakakavakava
Sepitema 2021


Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Laulanú mo e Loto-fakamāú: Te Tau Lava ʻo Langa ha Ngaahi Hala Fakakavakava

ʻI heʻetau tokoni ke tānaki ʻa ʻIsileli mo fokotuʻu ʻa Saioné, te tau lava ʻo poupouʻi e fakaʻapaʻapa ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
two happy girls as friends hold hands

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni mālohi ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí—ʻa e taha ʻoku ʻi ai hano ngaahi ʻuhinga loloto—ʻa ia koe “ʻoku tau takitaha [maʻu] ha tuʻunga malava fakalangi he ko e fānau takitaha kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau tuʻunga tatau kotoa ʻi Hono ʻaó.”1

ʻI he feinga ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke muimui ki he fekau ke nau tahá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27) pea ʻomi mo fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:6), kuo fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Russell M. Nelson ke tau “taaimuʻa ʻi hono siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú” pea vahevahe ha ngaahi founga lahi te tau lava ai ʻo “poupouʻi ʻa e fakaʻapaʻapá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.”2 Kuó Ne poupouʻi kitautolu, ʻi heʻetau langa ʻa Saioné, ke fokotuʻu foki ha ngaahi vā fetuʻutaki ʻo e feohi fakakaungāmeʻá, fetokoniʻakí, mo e mahinó.3

Naʻá ne pehē, “ʻOku tau fehokotaki kotoa, pea ʻoku ʻi ai hotau fatongia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tokoniʻi ke lelei ange ʻa e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.” “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau faitatau pe fōtunga tatau ka tau feʻofaʻaki. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau felotoi ki ha meʻa ka tau feʻofaʻaki. Kapau ʻoku tau maʻu ha ʻamanaki lelei ke toe maʻu ʻa e loto lelei mo e ongoʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku tau fakaʻamuá, kuo pau ke kamata ia ʻiate kitautolu takitaha, ʻi he taimi pē ʻe taha.”4

ʻOku ʻAtā maʻá e Tokotaha Kotoa

Pea kuo poupouʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau, “fakalahi ʻetau ʻofá ke ne kāpui kotoa ʻa e fāmili ʻo e tangatá.”5 Te tau lava fēfē ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo tokoni ke fokotuʻu ha fengāueʻaki fakamāmanilahi ʻo e Kāingalotú ʻa ia ʻoku ongoʻi ai ʻe he tokotaha kotoa ʻoku talitali lelei kinautolu mo feinga ke nofo melino mo uouangataha ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakalí, fonua tupuʻangá, anga fakafonuá, tokanga fakasekisualé, taʻu motuʻá, tuʻunga tangata pe fefiné, tuʻunga fakaakó, tuʻunga fakaʻekonōmiká, tuʻunga malavá, pe ha toe faʻahinga faikehekehe pē?

Ko e talí, ʻio, makatuʻunga ʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū Kalaisí te ne lava ʻo fakatahaʻi mo ʻomi ʻa e melinó ki he kakai ʻo e matakali mo e fonua kotoa pē.” 6 ʻE lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo liliu hotau ngaahi lotó (vakai, Mōsaia 5:2). ʻOkú Ne maʻu ʻa e “mālohi ke fakamoʻui” (Maʻake 3:15).

ʻI heʻetau haʻu kia Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha mahino loloto ange ki he moʻoni mahuʻinga ne akoʻi ʻe Palesieni Nalesoni ʻoku hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke haʻu kiate Ia.” 7

ʻOku ʻatā ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku loto fiemālie ke muimui kiate Iá pea “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai fakafalala e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he matakali, lanu hotau kilí, pe ngaahi ʻulungaanga kehé, ka ki heʻetau līʻoa kiate Ia mo ʻetau loto fiemālie ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.8

Te Tau Lava ʻo Taaimuʻa ʻi he Tokoní

Kapau te tau fakatokangaʻi ʻiate kitautolu ha faʻahinga meʻa ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe tōʻonga ʻoku makatuʻunga ʻi he loto fakamāú, ʻoku fie maʻu ke tau liʻaki ia ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo tahá, koeʻuhí kapau ʻoku ʻikai ke tau taha, ʻoku ʻikai ʻAʻana ʻa kitautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 35:2; 38:27). “ʻOku totonu ke taaimuʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi hono poupouʻi e fakaʻapaʻapa ki he fānau kotoa ʻo e ʻOtuá. … ʻOku nau feinga ke angaʻofa ki he taha kotoa pē, ʻo fakasītuʻaʻi ha faʻahinga loto-fakamaau pē.”9

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e “sino ʻo Kalaisí” (1 Kolinitō12:27), ʻoku tau fie maʻu ke tau fetokoniʻaki, “ke ʻoua naʻa ʻi ai ha māvahevahe ʻi he sinó; ka koeʻuhí ke maʻu ʻa e fetokangaʻaki pē ʻe he ngaahi kupu kotoa pē. Pea kapau ʻe mamahi ʻa e kupu ʻe tahá, ʻoku mamahi mo ia ʻa e ngaahi kupu kotoa pē” (1 Kolinitō 12:25–26).

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú, akó, mo e fakakaukau loto fakatōkilaló ke tau ʻiloʻi e founga te tau lava ai ʻo ʻofa lahi ange ki he ʻOtuá mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻE lava ke ʻuhinga hono fokotuʻu ʻo e loto leleí ke ikunaʻi ʻetau ngaahi filifili mānakó, fakamahamahaló, pe fakafaʻahingá ʻi heʻetau feohi mo e niʻihi kehé. ʻE lava ʻe he feinga ke mahino e ngaahi aʻusia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai tatau mo kitautolú ʻo fakaʻā hotau matá ki ha ngaahi fakakaukau kehekehe ka ʻoku mahuʻinga.

Naʻe pehē foki ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻoku “lava ke liliu ʻa e huʻuhuʻu pe angakovi ʻo e solá ʻo anga fakakaungāmeʻa pea aʻu pē ʻo ʻofa ʻi he taimi ʻoku lava ai ʻe he fetuʻutaki fakatāutahá ʻo ʻomi ʻa e mahinó mo e fefakaʻapaʻapaʻakí.”10

ʻI he ngaahi peesi ko ʻení, te ke mamata ai ki ha ngaahi aʻusia, manatu melie, mo ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo hono langa ha ngaahi hala fakakavakava ʻi heʻetau langa ʻa Saioné.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 94.

  2. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 94.

  3. Vakai, Tad Walch, “President Nelsonʻs Yearlong Call for Unity,” Deseret News, Oct. 1, 2019, deseretnews.com.

  4. Russell M. Nelson, ʻi he Walch, “President Nelsonʻs Yearlong Call for Unity.”

  5. Russell M. Nelson, “Blessed Are the Peacemakers,” Ensign pe Liahona, Nov. 2002, 41; vakai foki Teachings of Russell M. Nelson (2018), 83.

  6. Dallin H. Oaks, “Racism and Other Challenges” (Brigham Young University devotional, Oct. 27, 2020), 6, speeches.byu.edu.

  7. Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 94; vakai foki 2 Nīfai 26:33.

  8. Vakai Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” 94; vakai foki Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 38.6.14, ChurchofJesusChrist.org.

  9. Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá38.6.14.

  10. Dallin H. Oaks, “ʻOfa Ki Homou Ngaahi Filí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2020, 27.

Paaki