2021
Fetokangaʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné: ʻOku Talitali Lelei Koe
Nōvema 2021


“Fetokangaʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné: ʻOku Talitali Lelei Koe,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻOkatopa 2021.

Fetokangaʻaki ʻa e Tangata mo e Tangata pe Fefine mo e Fefiné: ʻOku Talitali Lelei Koe

Kapau ʻokú ke aʻusia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. ʻOku ʻi ai ha feituʻu moʻou ʻi Hono puleʻangá.

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau maʻu meʻatokoni fakataha

Ki ha taha pē ʻokú ne aʻusia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, mahalo te ke fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha feituʻu moʻou ʻi he Siasí, pe ʻoku kaunga kiate koe ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá.

Mahalo ʻoku ngali fepaki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú mo ha ngaahi fakatetuʻa lahi. Mahalo te ke fifili: “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻeni kiate aú? ʻOku ʻofa moʻoni nai ʻa e ʻOtuá ʻiate au? ʻOku ʻi ai nai ha feituʻu moʻoku ʻi Hono puleʻangá?”

1. ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻiate Koe

Ko e ʻuluaki meʻa ke ke ʻiló ʻoku ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe. ʻOku haohaoa, tuʻuloa, mo fakaofo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Pea ʻokú Ne ʻofa fakafoʻituitui ʻiate koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho hīngoá.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ne hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

“ʻOku ʻikai ʻafio ʻa e ʻOtuá ia ki he tangata ʻi tuʻá. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai Haʻane teitei tokanga pe ʻoku tau nofo ʻi ha fale fakatuʻi pe fale ʻakau, pe ʻoku tau talavou pe palakū, pe ʻoku tau ʻiloa pe taʻeʻiloa. Neongo ʻoku tau taʻekakato, ka ʻoku ʻofa kakato pē ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku ʻikai ke tau haohaoa, ka ʻokú Ne ʻofa haohaoa ʻiate kitautolu. Neongo te tau ongoʻi hē mo [taumuʻa valea], ka ʻoku [fālute] kakato kitautolu ʻe he ʻofa ʻa e ʻOtuá.

“ʻOkú Ne ʻofaʻi kitautolu he ʻokú Ne fonu ʻi ha ʻofa ʻoku māʻoniʻoni, maʻa mo taʻefakangatangata ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. ʻOku tau mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻo ʻikai koeʻuhí ko hotau ongoongó, ka koeʻuhí ko ʻEne fānau kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu” (“Ko e ʻOfa ʻa e ʻOtuá,” konifelenisi lahi ʻOkatopa 2009 [Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 22–23]).

“ʻOku ʻofa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kotoa. ʻOkú Ne ʻofa ʻi he niʻihi ʻoku kehe ʻenau tui fakalotú pea mo e niʻihi ʻoku ʻikai tuí. ʻOkú Ne ʻofa he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOkú Ne ʻofa tatau pē ki he koloaʻiá mo e masivá. ʻOkú Ne ʻofa he kakai ʻo e matakali mo e anga fakafonua kotoa pē, tatau ai pē pe ʻoku mali pe tāutaha, pea pehē ki he niʻihi ʻoku femanakoʻaki ‘a e fefine mo e fefine pe tangata mo e tangatá” (ChurchofJesusChrist.org/topics/gay).

2. ʻOku Talitali Lelei Koe

ʻOku tau kehekehe kotoa pē ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku kehekehe hotau matakalí, hakó, puipuituʻá, mo e anga fakafonuá. Naʻe fanauʻi hotau niʻihi ʻi he Siasí; ko ha niʻihi ko ha kau toki papi ului. Pea ʻoku aʻusia ʻe ha niʻihi ʻa e femanakoʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, kae ʻikai pehē ʻa e niʻihi.

ʻOku talitali lelei kotoa kitautolu. Naʻe akonaki e ʻAposetolo ko Pitá ʻi he kuongamuʻá ʻo pehē, “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí: ka ʻokú ne maʻu maʻana ʻa ia ʻoku manavahē kiate iá, mo fai totonu, ʻi he puleʻanga kotoa pē” (Ngāue 10:34–35). Ko ʻEne ʻuhingá ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku fāifeinga ke tauhi e ngaahi fekaú ʻa ʻEne ngaahi tāpuakí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau puipuituʻá.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā L. Uitenī Keleitoni, ko ha mēmipa mālōlō fakalāngilangi ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē: “ʻOku ou lea hangatonu he taimí ni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku nau aʻusia ʻa e femanakoʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné. … ʻOku mau loto ke mou ʻiloʻi ʻoku mau ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOku talitali lelei kimoutolu. ʻOku mau loto ke mou hoko ko ha konga ʻo ʻemau haʻofangá. ʻOku ʻi ai hamou ngaahi talēniti mo e ivi tokoni maʻongoʻonga ke foaki ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea ʻoku mau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokoni mahuʻinga ʻoku mou fakahokó” (ChurchofJesusChrist.org/topics/gay).

3. Tafoki ki he ʻOtuá—Te Ne Tokoniʻi Koe

Neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi tali ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ha ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku mau ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻokú ke fouá. Pea tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e ʻaloʻofá, faitāpuekina, pea foki kiate Ia.

Ko ia kapau ʻokú ke aʻusia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné, ko e hā ʻokú ke fakahoko he taimi ní?

Ko e meʻa ʻeni naʻe tokoni ki ha tokotaha lahi kei talavou ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻokú ne aʻusia ʻa e fetokangaʻaki ʻa e tangata mo e tangata pe fefine mo e fefiné:

“Naʻá ku fai ʻa e fili mei he kamataʻangá ke fakaafeʻi ʻa e ʻOtuá ki he sitepu kotoa pē ʻo ʻeku fonongá, pea ko ha aʻusia fakalaumālie ia kiate au.

“ʻOku ʻikai ke u lava ʻo tala pe ʻe fēfē ʻeku moʻuí ʻi he taʻu ʻe 20 ka hokó. He ʻikai lava ke haohaoa ʻeku sioloto ki hoku tuʻunga malava taʻengatá, pea ʻoku tātātaha ke u ʻiloʻi ʻa e fakafiemālie pe fakahinohino ʻoku ou fie maʻú, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa ko iá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻá ku mei lavaʻi fēfē ʻa e ngaahi taʻu siʻi kuohilí ka ne taʻeʻoua ʻa ʻEne tokoní.

“ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he fanga kiʻi meʻa faingofuá—ʻa e lotú, ako folofolá, ʻalu ki he temipalé mo e lotú—ha meʻa makehe. Kuo nau hoko ko ha fakamaʻunga ki heʻeku moʻuí he taimí ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ʻafioʻi lelei ange au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi heʻeku ʻiloʻi aú, ko ia ʻoku ʻikai ha fiemaʻu ke toitoi meiate Ia. ʻOku ou kole tokoni kiate Ia mo falala ʻokú Ne finangalo ke lahi ange ʻeku fiefiá. ʻOku ou feinga foki ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e taimi ʻoku ou fie maʻu ai ha fāʻofua pe ko ha fakamanatu ʻoku nau ʻofa ʻiate au. Kuó u ako ʻo ʻiloʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke u fua tokotaha pē ʻeku ngaahi kavengá.”

Lola F., ʻIutā

4. Te Ke Lava ʻo Maʻu ʻa e Melinó

ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní ke ke maʻu e nongá mo e fiefiá. ʻOkú Ne finangalo ke ke ʻofa ʻiate koe pea fiefia ʻi hoʻo fononga fakamatelié. Pea te Ne ʻi ai mo koe ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongá—ʻo aʻu pē ki he taimi te ke ongoʻi ai ʻoku ʻikai talitali lelei koe. ʻOku Ne Haʻana koe—pea ʻe pehē maʻu ai pē.

Paaki