2023
Ko e Falala ki he ʻEikí: Ko ʻEku Ako Maʻongoʻonga Tahá
ʻEpeleli 2023


Fakakomipiuta Pē

Ko e Falala ki he ʻEikí: Ko ʻEku Ako Maʻongoʻonga Tahá

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha hala ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki Heʻene ngaahi ueʻí mo e ngaahi fekaú.

ʻĪmisi
ko Kalaisi mo Mele mo Māʻata

Mele mo Māʻata, tā ʻe Del Parson

ʻOku fakataumuʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau moʻuí ke fakaloloto ʻetau falala ki he ʻOtuá pea mo hotau vā fetuʻutaki mo Iá. Pea ʻoku ʻikai toe kehe ʻa e akó mei ai. Kuó u ako mei heʻeku aʻusia fakatāutahá ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taimi lelei ia ke ʻalu ai ki he akó, ka ʻoku taimi lelei maʻu pē ke falala ki he ʻEikí. ʻOku ou fie vahevahe ha ngaahi aʻusia ne u ako lahi ange ai fekauʻaki mo e tuí ʻi ha founga moʻoni ʻaupito.

Naʻá ku ngāue ʻi he Disney Interactive Studion ʻi ha taʻu nai ʻe 13 ko ha tokotaha tāvalivali mo tokotaha faʻu (producer), pea ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku lomiʻi ʻa e meʻa lomi ʻi he ʻeleveitá ke u ʻalu ki he ngāué, naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai totonu ke u ʻi ai. Ne u tuku fakatatali e foʻi fakakaukau ko iá pea hoko atu ʻeku feinga ki he ngāué. Ko e hā ka u ka mavahe ai mei ha ngāue maʻuʻanga moʻui ʻoku pau mo fiemaʻua? Te u mavahe fēfē nai mei he kakai lelei naʻá ku ʻofa aí peá u ngāue mo kinautolu ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuo ʻosí?

Ka naʻe ongo mālohi mai kiate au, pea naʻá ku ʻilo he ʻikai mole ʻa e ongo ko ʻení. Naʻá ku feinga ke fokotuʻutuʻu ha palani koeʻuhí ke u mateuteu kimuʻa peá u mavahé, neongo ʻeku feingá, ka naʻe ʻikai pē ke lava. Ko ia ne u mavahe ʻoku ʻikai ʻi ai ha ngāue pe mateuteu ki ha faingamālie. Naʻá ku tangi mo talanoa fakamātoato moʻoni mo ʻeku Tamai Hēvaní lolotonga ʻa e taimi ko ʻení.

Ko e meʻa naʻá ku akó ko e palaní ke ʻoua naʻa ʻi ai haʻaku palani. Naʻá ku ʻiloʻi ai ko hai au ʻo ʻikai kau ai ha faʻahinga tuʻunga pe ngāue maʻuʻanga moʻui. Neongo naʻe fakamamahi ʻa e liliu ko ʻení, ka ko ha feituʻu mahuʻinga ia ke u ako ai fekauʻaki mo au pea mo hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku Tamai Hēvaní. Hili pē ha māhina ʻe ua mei heʻeku mavahé, ko e ngāueʻanga ko ia naʻá ku pehē ʻoku paú, ne tāpuni fakatuʻupakē pea ʻikai ha fakatokanga.

ʻI heʻeku aʻusia ʻi he mavahe mei Disney, naʻá ku fakalaulauloto peá u fekumi ki he kupuʻi lea ko ʻeni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo: “ʻOku ʻikai tupu ʻete ʻi ha tuʻunga haó mei ha tuʻunga tuʻumālie lahi ka ko e tui taʻeueʻiá.”1 ʻOku tupu ʻetau ʻi he tuʻunga paú mo e melinó mei he tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha fili te tau lava ʻo fai. ʻOku ou houngaʻia naʻá Ne tuku ke u fili Ia.

Ne ʻikai aʻu ʻo māhina ʻe taha, kuó u ongoʻi ke fekumi ki ha ngāue ne kaunga ki he tokoni ʻofa fakaetangatá mo e ngāue ʻikai fakatupu paʻangá. Naʻe tataki au ʻe he ngaahi fiemaʻu ki he ngāué ke u fakatotolo ai ki ha mataʻitohi, ko e Master ʻi he Public Administration ʻi BYU. Naʻe teʻeki ke u toe palani ke foki ki he akó hili hono maʻu ʻeku mataʻitohi bachelor. Ka naʻá Ne fakahā mai kiate au ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hanganaki mai mei muʻa kiate au, pe lava pē ke u pehē, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻiate au ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ne u ʻiló.

Naʻe toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi pea ʻosi e tohi kole ki he akó, ka ʻi Heʻene ʻofá naʻá ku lava ai ʻo fakahū kotoa e ngaahi meʻa fakapepa mahuʻingá, ngaahi fakaongoongoleleí, mo e ngaahi ʻinitaviú. Naʻe tali au ke u hū ki he ʻapiako graduate pea hili pē iá, naʻe fakangāueʻi leva au ke u hoko ko e pule ʻi he timi tā fakatātā (animation) ʻa e Siasí, ʻa ia ko ha toe faingamālie taʻeʻamanekina ia ʻe taha.

Naʻe ʻamanaki leva ʻeni ke u kamata ʻi he ʻapiako graduate, kamata ha ngāue faingataʻa foʻou, pea hokohoko atu ʻeku hoko ko ha palesiteni Finemui ʻi homau uōtí ki ha kau finemui ʻe toko 50 tupu. Naʻe ʻikai ngali malava ʻeni, ka ne u ongoʻi ʻoku tonu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe tolu ko ʻení. Ko ia ne u falala kiate Ia. Ko Ia pē te Ne fakahā mai kiate au ʻa e founga ʻe ala fakahoko ai ʻení, pea naʻá Ne fakahoko ia.

ʻI he kotoa ʻo ʻeku taʻu ʻe tolu ʻi he ʻapiako graduate, naʻe hokohoko atu ʻeku mātā hono fakamālohia au ʻe Hono toʻukupú ʻi ha ngaahi founga ne ʻikai ke u fakakaukau ʻe malava. Naʻá Ne fakamavaeuaʻi ʻa e “Tahi Kulokula” (vakai, ʻEkesōtosi 14) ʻo ʻeku moʻuí, ʻo fakaʻatā ai ha hala ke hoko ha ngaahi meʻa pea malava ke fakalahi hoku ngaahi ivi malavá.

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha hala ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki Heʻene ngaahi ueʻí mo e ngaahi fekaú. Naʻe talaki ʻe he Palōfita ko Nīfaí ʻa e moʻoni ko iá ʻi heʻene pehē, “Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

ʻE teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha hala ke tau lava ai ʻo fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kuó Ne kole mai ke tau fakahokó. Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ke fakaleleiʻi e tuʻunga fakapaʻangá pe ki he akó, ke ke ʻiloʻi ʻo kapau te ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke ʻalu ʻo ako he taimí ni, ʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ha hala ʻo hangē ko ia ne talaki ʻe Nīfaí. Falala kiate Ia. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate koe pea ʻokú Ne finangalo ke tokangaʻi koe pea te Ne fai ia ʻo kapau te ke fili ke ke tui kiate Ia.

Lolotonga e taimi femoʻuekina ko ia ʻo ʻeku hoko ko ha tokotaha akó, ne u faʻa fakatokangaʻi ʻoku pau ke u fili ʻi he vahaʻa ʻo e tokoniʻi e kau finemuí ki hono fokotuʻutuʻu ha ʻekitivitī fakauooti pe ko e ako ki heʻeku sivi ʻi he vaeua ʻo e tēmí. Naʻá ku fili ke u fanongo ki he Leʻo tatau naʻá ne tataki au ki he feituʻu ko iá ʻo u fili ke u tokoni ki he kau finemuí. Naʻá ku lotu leva peá u fai hoku lelei tahá ke ako ʻi he kiʻi taimi ne toe mai kiate aú.

Ko e taimi kotoa pē te u fai ai ha sivi, ʻoku ola lelei—pea ʻoku lelei ange maʻu pē ia ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí. ʻOku ʻaloʻofa mo angaʻofa moʻoni ʻa e ʻEikí. Ko ha lēsoni mahuʻinga ʻeni kuó u ako mei heʻeku akó: ko e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá mo ʻEne ʻofá maʻaku ko Hono ʻōfefine.

Ko e meʻa ʻe taha ne u ako mei heʻeku akó, ko e taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻEikí pea tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá, ʻoku lelei e meʻa kotoa, pea ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo ʻEne melinó mo e tokoní ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá. ʻOku tau maʻu ʻa e nongá he ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú Ne ʻi ai mo kitautolu. ʻI he taimi ʻoku tau fili ai Iá, ʻe faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau fiemaʻú ʻi heʻetau fonongaʻia ʻa e ngaahi faingataʻa kuó Ne tuku ki hotau halá.

ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻEikí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne tataki ʻa e Siasí ni ʻo fakafou ʻi hotau palōfitá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni. Ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Makatuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, te tau lava ʻo maʻu ʻa e nonga ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa kotoa ʻoku faʻa ʻilo ki aí (vakai, Filipai 4:7). Ko ʻEne melinó mo e ʻofá te na poupouʻi kitautolu ʻi he lotolotonga ʻo e meʻa ʻoku taʻemalavá pe taʻemafakakaukauá. ʻI heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo falala kiate Ia ʻaki hotau lotó kotoa, te Ne tokoniʻi kitautolu (vakai, Lea Fakatātā 3:5). Ko Hono Siasí ʻeni kuo fakafoki mai ki he funga ʻo e māmaní, pea ʻoku tau maʻu ʻa e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui mo ʻofa ʻiate koe! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Spencer W. Kimball, “The Family Influence,” Ensign, Siulai 1973, 17.

Paaki