2023
Te u Lava Fēfē Nai ʻo Ongoʻi Nonga ʻi he Taimi Femoʻuekina ʻo e Kilisimasí?
Tīsema 2023


“Te u Lava Fēfē Nai ʻo Ongoʻi Nonga ʻi he Taimi Femoʻuekina ʻo e Kilisimasí?,” Liahona, Tīsema 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Te u Lava Fēfē Nai ʻo Ongoʻi Nonga ʻi he Taimi Femoʻuekina ʻo e Kilisimasí?

ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó ko ha taimi femoʻuekina, ka ʻoku ʻomi ʻa e nongá mo e fiefiá ʻe hono kumi ha fanga kiʻi founga iiki ke tukutaha ai ʻa e tokangá kia Kalaisí.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku hola kae punakaki ha ngaahi meʻaʻofa Kilisimasi mo e ngaahi meʻa teuteu

Tā fakatātaaʻi ʻe Bill Mayer

ʻOku totonu ke hoko ʻa e Kilisimasí ko ha taimi ʻo e fiefia, ʻofa, mo e nonga, ka ʻoku ʻikai faʻa fakafaingofuaʻi ia ʻe hotau ngaahi tūkungá. Naʻá ku ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi ha Kilisimasi ʻe ua ʻi Palāsila, ʻo mamaʻo ʻaupito mei hoku fāmilí peá u ʻi ha anga fakafonua foʻou. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi lelei ʻi he ongo faʻahitaʻu Kilisimasi ko iá, ka ko e ongo fuofua taimi ia naʻá ku ongoʻi ai ha ngaahi ongo taʻe-fiemālie ʻi he faʻahitaʻu mālōloó, ʻo kau ai ʻa e loto-foʻí mo e taʻelatá.

Hili ʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe teʻeki pē ke fakafiefia ʻa e faʻahitaʻu mālōloó ia ʻo hangē ko e taimi naʻá ku kei siʻi aí. ʻI heʻeku tupu ʻo matuʻotuʻa angé mo ha ngaahi fatongia lahi angé, naʻá ku faʻa ongoʻi hohaʻa ʻaupito ʻi he ngaahi meʻa fakafemoʻuekina ʻo e faʻahitaʻú ke fakamanatua ʻa e Kilisimasí ʻi he founga naʻá ku fakaʻamu ki aí. Neongo naʻá ku fiemaʻu ke u mālōlō ʻi ʻapi, fakaʻaongaʻi ha taimi ke tokoni ki he niʻihi kehé, pe fiefia ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí, ka naʻe pau ke u ngāue ʻi ha konga lahi ʻo Tīsema, ʻo feinga ke hokohoko lelei e ngaahi meʻá, fakatau ha ngaahi meʻaʻofa, mo ako ki he ngaahi sivi fainolo ʻi he kolisí.

ʻOku ou ʻiloʻi foki mo ha niʻihi kehe ʻoku nau faʻa fakaʻaongaʻi e faʻahitaʻu mālōloó ki hono tengihia hanau ʻofaʻanga kuo mole, nofo mamaʻo mei ʻapi, fekuki mo ha ngaahi vā fetuʻutaki faingataʻa, pe ongoʻi taʻelata ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú.

Ka ʻi heʻeku fakakaukau ki he femoʻuekina mo e hohaʻa ʻo e faʻahitaʻu ko ʻení, kuó u fifili—ʻe fiemaʻu nai ʻe Kalaisi ha ʻaho mālōlō ʻoku fakatefito ʻiate Ia ke ne fakatupu ha loto-hohaʻa, siva ʻa e ʻamanakí, mo ongoʻi mafasia?

ʻOku ou tui kapau naʻe ʻi heni ʻa Sīsū Kalaisi, te Ne ʻai ke tau ongoʻi nonga mo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he faʻahitaʻu mālōloó. Ko hono moʻoní, naʻe ʻaloʻi Ia ke tokoni ke tau ongoʻi ʻa e ngaahi meʻa tonu ko iá. Naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ke tokoniʻi kitautolu ke tau fehangahangai mo ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou fakamoʻoni ko e taimi te tau angatonu aí, ko e kotoa hotau loʻimata ʻi he mamahí, faingataʻá, mo e taʻepaú ʻe feau mo fakakakato ia ʻe Ia, ko e ʻAlo ʻofeina ʻo e ʻOtuá.”1

Neongo ʻetau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi meʻa ke faí pea mo e loto-mafasia ʻoku fakautuutu ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú, ka ʻe lava ke fakafaingofuaʻi ʻetau moʻuí pea fakamoʻui hotau loto-mamahí ʻi heʻetau tokanga taha ki he ʻuhinga ʻo e Kilisimasí—ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
fefine ʻokú ne lau ʻa e Tohi Tapú kae pukepuke ʻe he niʻihi kehé ha ngaahi foʻi teʻelango ʻi hono tafaʻakí

Ko e Pōpoaki Faingofua ʻo e Māmá mo e ʻOfá

Talu mei heʻeku kei siʻí mo hono lau ʻe hoku fāmilí ʻi he taʻu kotoa pē ʻa e fakamatala ki hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻi he Fuakava Foʻoú ʻaki ʻa e teʻelangó, ʻi he Efiafi Kimuʻa ʻi he Kilisimasí.

ʻOku mau takitaha maʻu ha ngaahi veesi folofola ʻi ha fanga kiʻi laʻipepa. ʻOku mau takitaha pukepuke ha foʻi teʻelalo lōloa, ka ko e fuofua tokotaha pē ʻe lau leʻolahí ʻe tutu ʻene foʻi teʻelangó. Ko e maamangia pē mei he teʻelangó ʻa e maama ʻi he lokí ʻi he taimi naʻa nau kamata lau ai mei he tohi ʻa Luke vahe 1:

“Pea ʻi hono ono ʻo e māhiná, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí ki he kolo ʻe taha ʻi Kāleli, ko Nasaleti hono hingoá,

“Ki ha tāupoʻou ʻi he fale ʻo Tēvitá, kuo fakanofo ki he tangata naʻe hingoa ko Siosefa; pea ko e hingoa ʻo e tāupoʻoú ko Mele.

“Pea haʻu ʻa e ʻāngeló kiate ia, ʻo ne pehē, Siʻoto ʻofa, ʻokú ke ʻofeina lahi, ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí: ʻokú ke monūʻia ʻi he fefine fulipē” (Luke 1:26–28).

Ko ʻene lau pē ʻe he tokotaha ʻuluakí ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te ne fakaʻaongaʻi leva ʻene foʻi teʻelango kuo uló ke tutu ʻaki ʻa e foʻi teʻelango ʻa e tokotaha hokó. ʻE puhiʻi ʻe he tokotaha laukonga ʻuluakí ʻene foʻi teʻelangó, pea hoko atu ʻa e talanoá:

“Pea vakai, te ke tuʻituʻia ʻi ho manavá, pea fāʻeleʻi ʻa e tama, peá ke ui hono huafá ko Sīsū” (Luke 1:31).

“Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻa e tama ko hono ʻolopoʻoú, peá ne takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú; koeʻuhí naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale tali-fonongá” (Luke 2:7).

ʻOku hoko atu ʻi he loto-ʻapasia ʻa e talanoa ʻo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí, ʻi he founga ko ʻení, ʻo hokohoko lelei hono laú mo hono tutu mo puhiʻi ʻo e teʻelangó. ʻI he fakaʻosinga ʻo e lau folofola ko ʻení, ʻoku fakafonu ʻe he Laumālié mo e ulo ʻa e māmá ʻa e loki fakapoʻulí.

Naʻa mo e taimi naʻá ku kei siʻi aí pea ʻikai faʻa mahino kiate au ʻa e fakaʻuhinga ʻo e Fuakava Foʻoú, ka naʻá ku saiʻia maʻu pē ʻi he tukufakaholo hoku fāmilí ʻi heʻeku lau fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí, ʻaki ʻa e teʻelangó. ʻOku kei hokohoko atu pē hono fakahaaʻi mai ʻe he tukufakaholo faingofua ko ʻení ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke hoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú ke toki fakatupu ai ha ngaahi manatu melie ʻo e Kilisimasí pe fakamālohia ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

ʻI he taimi ʻoku tau fokotuʻu ai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi pōpoaki faingofua ʻo e māmá mo e ʻofá ʻi he uho ʻo ʻetau moʻuí, ʻe lelei leva ʻa e ngaahi hohaʻa mo e ngaahi fatongia kehe kotoa pē.

ʻOku Fakatefito Nai ʻEku Tokangá ʻia Kalaisi?

ʻOku ou saiʻia ʻi he Kilisimasí mo e ngaahi fakafiefia kotoa ʻoku fekauʻaki mo iá: ʻa e ngaahi tukufakaholó, ngaahi teuteú, meʻakaí, mo e mūsiká. ʻOku tautautefito ʻeku saiʻiá ʻi he fakatefito ʻa e Kilisimasí ʻi he Fakamoʻuí. Ka ʻi he meimei taʻu kotoa pē, ʻoku ou manatu ki he ngaahi ʻaho mālōloó peá u kiʻi ongoʻi loto-mamahi. ʻOku fuʻu femoʻuekina ʻa e moʻuí ke fakahoko ʻeku fakaʻānaua ke tukutaha ai ha māhina kakato ki he ngaahi fakafiefia ʻo e Kilisimasí.

ʻI heʻeku feinga ke fokotuʻu ha ʻaho mālōlō fakafiefia angé, ʻoku ou faʻa mafasia ai mo tokanga lahi ange ki he ngaahi fakaikiiki ʻoku ʻikai mahuʻingá ʻi hoku vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí. Ka kuó u ako ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ko hono tuku ha taimi ki he fanga kiʻi tōʻonga moʻui ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí. Makehe mei heʻetau ongoʻi lōmekina ke tali ʻio ki he meʻa fakasōsiale kotoa pē pe kumi ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei tahá, te tau lava ʻo tokanga taha ke fai lelei mo tuku ha taimi Maʻana ʻi he ʻaho takitaha. Pea ʻe lava ke tau fakatokangaʻi ʻetau feinga ke vahevahe mo fakaafeʻi ʻEne māmá, neongo ʻene ngali siʻisiʻí.

Kuo lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo hono fakafaingofuaʻi ʻetau moʻuí ke fakatefito ʻi he Fakamoʻuí. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻetau feinga ke fakamaʻa ʻetau moʻuí pea sio kia Kalaisi ʻi he fakakaukau kotoa pē, [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36], ʻoku kamata ke fenāpasi ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai toe hangē ʻa e moʻuí ko ha lisi lōloa ʻo e ngaahi ngāue kehekehe ʻoku fakahoko ke potupotutataú.

“… ʻI heʻetau vakai ki heʻetau moʻuí pea sio ki he ngaahi meʻa ʻe lau ngeau ke fakahokó, ʻoku tau ongoʻi lōmekina ai. ʻI heʻetau vakai ki he meʻa pē ʻe taha—ko e ʻofa mo e tauhi ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú, ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻe lau ngeau—te tau lava leva ʻo ngāueʻi fiefia e ngaahi meʻa ko iá.”2

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou maʻu ai ʻa e ongoʻi lōmekina ʻoku faʻa hoko ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻoku ou fakamanatu kiate au kapau te u tokanga taha pē kia Kalaisi, kuo feʻunga ia kiate au.

Mahalo naʻe ʻamanaki ʻa e kau Siu ʻi he Fuakava Foʻoú ʻe hāʻele mai honau Fakamoʻuí ki he māmaní ʻi ha tūkunga fakaholomamata, ka naʻá Ne hāʻele mai ki he māmaní ʻo aʻusia e ngaahi tūkunga kehekehé pea ʻi he lotolotonga ʻo e fanga monumanú. Naʻe ʻikai ke ne tokoto ʻi ha taloni, ka ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú. ʻOku hoko ʻa e ʻaloʻi mo e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí ko ha sīpinga mahuʻinga ʻo e faingofua mo e loto-fakatōkilalo te tau lava ʻo fakaafeʻi ki heʻetau moʻuí, tautautefito ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú.

ʻOku hokohoko atu ʻe hoku fāmilí ʻa e tukufakaholo ʻo hono lau ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻaki ʻa e teʻelangó ʻi he taʻu kotoa pē. ʻI ha Tīsema ʻe taha, ʻi he taimi naʻá ku ongoʻi mafasia ai ʻi he ngaahi sivi fakaʻosi ʻi he akó, naʻá ku fakakaukau kuo mole hoku faingamālie ke fiefia ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasí. Ka ko e tukufakaholo faingofua ko ʻení ʻa e ʻekitivitī pē ʻe taha naʻá ne ʻai ke u ongoʻi ʻoku langaki ʻeku moʻuí, fiemālie, mo loto-houngaʻiá. Naʻe ʻomi ʻe heʻeku manatu ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí ha fiemālie lahi ange ʻi ha toe meʻaʻofa naʻá ku maʻu pe ha faʻahinga meʻa teuteu naʻá ku tautau ʻi he taʻu ko iá.

Ko ʻEtau Meʻaʻofa Maʻongoʻonga Tahá

ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu pe fakapoʻuli ai ʻa e moʻuí, tautautefito ʻi he faʻahitaʻu mālōlō femoʻuekiná, manatuʻi ko Kalaisi pē ʻa e maʻuʻanga ʻo e maama tuʻuloá. Hangē ko ia naʻa Ne folofola ʻakí, “Ko au ko e maama ʻo māmaní: ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12).

Kimuí ni mai, kuó u fakaʻaongaʻi hoku ngaahi ʻaho ʻi Tīsemá ke hohaʻa ki ha ngaahi meʻa fakasōsiale, hohaʻa ki hoku tuʻunga fakapaʻangá, mo hono siofi hoku fāmilí ʻenau ʻofa ki ha ngaahi ʻofaʻanga kuo nau hiki atu mei he moʻuí ni. Ka kuó u tuku foki ha taimi ke u lotu ai ʻi he loto-houngaʻia koeʻuhí ko hoku ngaahi tāpuakí. Kuó u feinga lahi ange ke ngāue ʻo hangē ko Kalaisí. Kuó u fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ke fakamanatu ʻa e founga kuo tokangaekina ai au ʻe he ʻOtuá ʻi he kuohilí, pea ʻoku ou ʻiloʻi te u lava ʻo falala kiate Ia ʻo tatau ai pē pe ko e hā hoku ngaahi tūkungá. Naʻe toe lau foki hoku fāmilí fekauʻaki mo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí ʻaki ʻa e teʻelangó, pea naʻe fakamanatu mai ai kiate au ʻa ʻEne ʻofá mo e nongá.

Kapau te tau fekumi kiate Ia ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú—ʻi he ngaahi fakataipe ʻo e Kilisimasí, ngaahi fakafiefia ʻoku tau kau aí, ngaahi meʻaʻofa ʻoku tau fakatau maí, mo e ngāue tokoni ʻoku tau fakahokó—te tau maʻu Ia (vakai, Mātiu 7:8). ʻOku ʻatā Hono ivi tākiekiná mo e Laumālié maʻatautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he taimi Kilisimasí, ka ʻi he taimi kotoa pē.

Hangē ko e lea ʻa ʻEletā Hōsea A. Teiseila ʻo e Kau Fitungofulú: “Koeʻuhí naʻá Ne hāʻele mai, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻo ʻetau moʻuí. Koeʻuhí naʻá Ne hāʻele mai, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei. Ko Ia ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Ia ʻetau meʻaʻofa maʻongoʻonga tahá.”3

Neongo pe ko e hā ʻoku tau fehangahangai mo iá, te tau lava kotoa ʻo fakaafeʻi ki heʻetau moʻuí ʻa e ʻamanaki leleí, nongá, fiemālié, mo e fiefia ʻoku talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí.

Paaki