Ua Na’o Tusiga Faatekinolosi
O La Tatou ‘Savaliga ma Talanoaga’ o le Konafesi Aoao
Sii mai ia Sarah Jane Weaver, “Vaega 24: Ua Faasoa Mai e Elder Bednar Lana Mamanu mo le Suesueina o Savali o le Konafesi Aoao,” Church News (faasalalauga), 30 Mat., 2021, thechurchnews.com.
A o tatou faalogologo atu, matamata, ma faitau i savali o le konafesi aoao, ua fautuaina i tatou e Elder Bednar e vaavaai mo le aoaoga faavae ua aoaoina, o valaaulia ua tuuina atu, ma faamanuiaga ua folafola mai.
Na uunaia e Peresitene Harold B. Lee (1899–1973) ia tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Aupaia o Aso e Gata Ai ina ia avea saunoaga o le konafesi “ma taiala i a latou savaliga ma talanoaga i le aluga o le isi ono masina.” Na ia faamalamalama mai, “O mataupu taua nei ua silafia e le Alii e talafeagai ona faaali mai i lona nuu i aso nei”1
E faapena foi, sa faamamafa mai e Spencer W. Kimball (1895–1985) le taua o le faalogo ma suesue i savali o le konafesi aoao. Sa ia aoao mai, “E leai se tusitusiga po o se voluma i fafo atu o tusitusiga faavae a le Ekalesia e tatau ona i ai se nofoaga lauiloa i luga o au fata o lau potutusi patino.”2
I le faaiuga o le konafesi aoao ia Oketopa 1977, na saunoa ai Peresitene Kimball: “O se konafesi maoae lenei ma a o faia nei lauga matagofie taitasi ua ou faalogo lelei i ai ma le totoa tele, ma ua ou mafaufau o le a ou alu i le fale ma avea ma se tagata sili atu nai lo se isi lava taimi muamua. … Ou te uunaia outou ina ia mafaufau tele i lou toe foi mai i le fale mai lenei konafesi ma toe mafaufau i mea ua tou gauai atu i ai.”3
O le iloaina e oo lava i Peresitene o le Ekalesia e aoao mai savali na faasoa mai i le konafesi aoao na matua faagaeetia ai lava a’u a o avea ma se alii talavou. Ina ua amata ona ou mulimuli i a latou fautuaga, sa ou mauaina ni mea se tolu:
1. E faamamafa atu e taitai o le Ekalesia ia aoaoga faavae ma mataupu faavae autu ia latou savali.
2. E toetoe lava o taimi uma, o a latou savali e aofia ai valaaulia e faatino e faatatau i aoaoga faavae po o mataupu faavae ua aoaoina.
3. E tusa ai ma le valaaulia, e ofo atu e taitai o le Ekalesia ia faamanuiaga folafolaina.
Sa ou faatuina se mamanu o le tusiaina o ni koluma se tolu i luga o se pepa. Ona ou taumafai lea e faailoa ma aotele faapuupuu le aoaoga faavae, valaaulia, ma faamanuiaga folafolaina i savali o le konafesi aoao. O lena mea, o le mea moni, na avea ma a’u savaliga ma talanoaga mo le isi ono masina na sosoo ai.
O le Taua o le Valaaulia
Afai o loo saili ma le tatau tagata mo le meaalofa faaleagaga o le faatuatua i le Alii, e manaomia ona latou galulue e tusa ai ma Ana aoaoga. O le valaaulia o le ki lena aua o le faatuatua i le Faaola o se mataupu faavae o le faatinoga ma le mana. Ma i le avea ai ma Ana auauna, ou te taumafai e tuuina atu valaaulia ia e mafai ona fesoasoani i tagata e faamalosia ai lo latou faatuatua ma le tuuto atu ia te Ia.
O le tele o taimi i a tatou sauniga i le Ekalesia e mafai ona tatou fai atu ai ni mea e pei o le, “Ou te luiina oe e fai le X.” Ae ou te le maua lea gagana i le galuega a le Faaola, i tusitusiga paia, po o aoaoga a taitai o le Ekalesia. Sa faia e le Faaola, ma e tatau i taitai o le Ekalesia ona, valaaulia, faatosina, faamalosiau, ma folafola atu faamanuiaga—o se auala e sili atu ona faapei o Keriso e fesoasoani ai i tagata taitoatasi ma aiga.
O Peresitene Dallin H. Oaks, i le avea ai ma se uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na tuuina atu se valaaulia taua i se savali i e umia le Perisitua Arona. Sa ia faasoa mai se faataitaiga o le mataupu faavae o le le faalavelaveina. Fai mai o ia, “O le mataupu faavae ou te fautuaina atu e pulea ai i latou e galulue i le faamanatuga—pe saunia, faatautaia, po o le tufaina atu—e le tatau ona latou faia soo se mea e faalavelaveina ai soo se tagata o le ekalesia mai lana tapuaiga ma le faafouina o feagaiga.”4
Atonu e fesili se tasi e umia le Perisitua Arona ia te ia lava, “Ia, o a laei e tatau ona ou ofuina pe a ou auai i le sauniga o le faamanatuga?” Afai e malamalama se alii talavou i lenei mataupu faavae faigofie, o le a ia le taumafai e fai se “faamatalaga” patino i ona laei po o ona uiga. Nai lo lena, o le a ia taumafai e le mafaamatalaina ina ia le faalavelave pe faalavelave i tagata o loo faafouina feagaiga i le sauniga o le faamanatuga—po o soo se isi lava sauniga.
Sa faaopoopo mai Peresitene Oaks, “O le a ou le fautuaina atu ni tulafono auiliili.”5 Ia te au, o se valaaulia lena i e uma e umia le perisitua e mafaufau pe mafai faapefea e lenei mataupu faavae ona taitai atu i se auala maualuga atu ma paia atu o le faatinoina o tiute faaleperisitua.
Sa tuuina mai e Peresitene Russell M. Nelson se ituaiga o valaaulia talitutusa i le konafesi aoao ia Aperila 2015, ina ua ia aoao mai i tatou e faapea “o le Sapati o se aso fiafia.”6 Na ia saunoa mai, “E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane faatoa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi [tagai i le Esoto 31:13; Esekielu 20:12, 20]. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou lē toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te a‘u, ‘O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili na matuai faamanino mai ai ia te a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati.”7
I le fesili a Peresitene Nelson ma le faataitaiga a Peresitene Oaks, e mafai ona tatou faailoa ai valaaulia e faatino. Ma a o tatou faatinoina, o le a mulimuli mai pea faamanuiaga ofoofogia.
Galue ma Ia Faamanuiaina
E mafai e le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faia le tele o mea e saunia ai mo le konafesi aoao. O le a ou faamamafaina na o le lua.
Muamua, e tatau ona tatou saunia e faatino. A o tatou punouai ma le naunautai i le ole atu, saili, ma tuitui atu, tatou te faatinoina le faatuatua i le Faaola ma valaaulia le Agaga Paia e avea ma o tatou faiaoga. O le a aumaia e le Agaga mafaufauga i o tatou mafaufau ma lagona i o tatou loto, ma o le a aoaoina i tatou taitoatasi ma patino e le Agaga i mea e manaomia.
O le mauaina o mea tatou te manaomia o le a sili atu ona faigata pe afai o lo tatou mafaufau o le, “O le a na ona ou faalogo lava i savali ma faamoemoe o le a i ai se mea o le a fesoasoani ia te au.” O le faagasologa faafaaaliga e manaomia ai le auai ma le naunautai ae le na o le auai.
O sauniuniga e muamua mai i faatinoga mataalia, ma o se tasi o auala patino e saunia ai mo le konafesi aoao o le i ai lea o se fesili po o ni fesili i le mafaufau a o tatou faalogologo i savali o le konafesi aoao.
O le elemene lona lua o sauniuniga o le valaaulia patino lea o le Agaga Paia e avea ma a tatou soa, o se tasi lea o faamoemoega o le tatalo. O le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia e le otometi ona ua tuu lima i luga o o tatou ulu ma ua apoapoaiina i tatou ia “talia le Agaga Paia.” E tatau ona faia la tatou vaega ia maua ai le meaalofa.
Tatou te valaaulia le Agaga Paia pe a tatou tatalo faamaoni ma le manatu moni i ai. Tatou te valaaulia le Agaga Paia a o tatou taumamafa fiafia i afioga a Keriso i tusitusiga paia. Tatou te valaaulia le Agaga Paia a o tatou mulimuli i fautuaga e tuuina mai e o tatou taitai o le Ekalesia. O na faailoaga o le faatuatua i le Faaola e valaaulia ai le Agaga Paia e avea ma a tatou soa. Ma ou te talitonu e sili atu ona vave ona afio mai o Ia pe a tatou valaaulia faapitoa o Ia.
E manaomia foi ona tatou aoao ma iloa o faamanuiaga e le faapea e oo mai i o tatou olaga pe a tatou mananao ai po o le ala tatou te mananao latou te o mai ai. Ae, e faaee mai i o tatou luga e tusa ai ma le finagalo ma le taimi a le Alii.
Po o le a lava le tulaga po o le ituaiga, soo se tagata o lenei Ekalesia—pe afai o loo taumafai o ia ia agavaa ma saili atu i le mafutaga a le Agaga Paia—e mafai ona ole atu, saili, ma tuitui atu (tagai i le Mataio 7:7; 3 Nifae 14:7) ma maua tali ma le taitaiga faaleagaga.
Faatulagaina e le Lagi
Pe a mafaufau le Au Paia o Aso e Gata Ai i le fesootaiga ma le fesuisuiai o savali e tuuina mai i le taimi o le konafesi aoao, atonu e taumanatunatu nisi pe ua atofaina atu ni autu ma pe na fuafuaina ni autu. Ua fuafuaina i latou —e le lagi, ae le o i latou e mautofiga i le konafesi.
Ua ou auai i le konafesi aoao mo le toeitiiti atoa le 20 tausaga, ma e seāseā lava se taimi ona tuuina atu ai se tofiga faapitoa i se failauga e talanoaina ai se autu faapitoa. Ae sa i ai taimi a o nofonofo ai i luga o le tulaga ma le iloaina o le a oo i lo’u taimi e lauga atu ai ua ou matauina ai se faaauauina o le faaopoopoga i savali ua tuuina atu. O taitai o le Ekalesia o e e lei talanoa i le tasi ma le isi e uiga i anotusi o a latou savali taitoatasi e tofu saofaga i se konafesi faapogai e ofoofogia. Ioe, o le konafesi aoao e faatulagaina—ae e ala mai i le lagi, ae le o tagata mautofiga.
I le vaega e 52 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua faaali mai ai e le Alii o le a Ia tuuina mai ia i tatou “se ata i mea uma” (fuaiupu 14). O se tasi o na mamanu o le auala e auauna mai ai le Faaola ia i tatou. Ina ua Ia faaali atu i le motu o tagata e 2,500 i le malumalu i le laueleele o Nuumau, na te lei valaauliaina na o le toatasi pe toalua e o mai ma tagotago i manu’a i Ona lima, o Ona vae, ma Lona itu. Na Ia tuuina atu lena avanoa i tagata uma “taitoatasi” (3 Nifae 11:15).
I le konafesi aoao, e fetalai mai le Alii i se faapotopotoga i le lalolagi atoa e ala mai i Ana auauna, ma e fetalai mai o Ia ia i tatou “taitoatasi” e ala i le mana o le Agaga Paia. O lenei mamanu faaleagaga e mafai ona manuia ai i tatou uma a o tatou faalogo, aoao, ma taumafai e avea ma soo tuuto o le Faaola.