Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná?


Ko e hā ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná?

Naʻe tohi ‘a e Tohi ʻa Molomoná maʻa hotau kuongá. ‘Oku fakamoʻoni ia kia Sīsū Kalaisi, maʻu ai honokakato ‘o ‘Ene ongoongoleleí, pea toe fakafoki mai ai mo e ngaahi moʻoni naʻe mole ‘i he Hē mei he Moʻoní. Naʻe akoʻi ‘e Siosefa Sāmita, ko e Tohi ‘a Molomoná “ko e maka-tuʻu-loto ia ‘o ‘etau tui fakalotú, pea ‘e ofi ange ha tangata ki he ‘Otuá ‘i haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ‘i ha toe tohi kehe”(talateu ki he Tohi ‘a Molomoná).

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ‘i hoʻo ako ‘a e Tohi ‘a Molomoná. Ko e hā ‘oku mahuʻinga ai kiate koe ‘a e Tohi ‘a Molomoná?

‘Oku tākiekina fēfē ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘a e moʻui ‘a e kau talavoú? Ko e hā nai ha meʻa ‘e lava ‘e he kau talavoú ‘o fai ke fakamālohia ai ‘enau fakamoʻoni ki he Tohi ‘a Molomoná? ‘E tokoniʻi fēfē nai kinautolu ‘e he Tohi ‘a Molomoná ke nau lava ‘o fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ‘o e moʻui fakaʻaho ‘o e onopōní?

Ako ‘i he faʻa lotu ki he ngaahi potufolofola mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ‘ení. ‘E tokoniʻi fēfē nai ‘a e kau talavoú ke nau ongoʻi ‘a e mālohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná?

1 Nīfai 13:40; 2 Nīfai 3:12 (‘Oku toe fakafoki mai ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘a e ngaahi moʻoni mahuʻingá mo veuveuki ‘a e ngaahi tokāteline halá)

2 Nīfai 25:23, 26; 33:10–11 (‘Oku fakamoʻoni ‘a e kau tangata tohi ‘o e Tohi ‘a Molomoná kia Sīsū Kalaisi.)

2 Nīfai 29:7–11 (‘Oku fakahā mai ‘e he Tohi ‘a Molomoná ‘oku folofola ‘a e ‘Otuá ki Heʻene fānaú ‘i he ngaahi puleʻanga lahi)

T&F 20:8–16; 42:12 (‘Oku maʻu ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a hono kakato ‘o e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí)

Thomas S. Monson, “ Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ensign pe Liahona, Mē 2017, 86–87

Gary E. Stevenson, “Tafoki ki he Tohí, Tafoki ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 44–47

LeGrand R. Curtis Jr., “ ‘Oku ‘i ai ha Mālohi ʻi he Tohí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 68–71

Ko e peesi talamuʻaki mo e talateu ki he Tohi ‘a Molomoná

Kevin W. Pearson, “Nofo Maʻu ʻi he Fuʻu ʻAkaú,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 114–16

Vitiō: “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Talateu ʻa ha ʻAposetolo”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe fakaafeʻi ‘e he Fakamoʻuí mo ha niʻihi kehe ke nau ngāue ‘i he tuí ke nau ako ‘a e ngaahi moʻoni ‘o e ongoongoleleí. Naʻá Ne akoʻi kitautolu, “Kole, pea te mou maʻu” (Sione 16:24). Te ke lava fēfē ‘o fakalotolahiʻi ‘a e kau talavoú ke nau muimui ki he sīpinga ko ‘ení ‘i heʻenau feinga ke maʻu pe fakamālohia ‘enau fakamoʻoni ki he Tohi ‘a Molomoná? (vakai, Molonai 10:35).

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki ʻene fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke toe fakamanatu ʻaki e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Tā pe langa mo hoʻo kōlomú ha ʻāleso ʻoku ʻasi hono maka-tuʻu-lotó (vakai e lea ʻa ʻEletā Gary E. Stevenson “Tafoki ki he Tohí, Tafoki ki he ʻEikí”). Kole ki he kau talavoú ke fekumi ʻi he lea ʻa ʻEletā Stevenson, ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. 

  • Fakaafeʻi ha niʻihi ‘o e kau talavoú ke nau fakamatala ki ha meʻa naʻa nau mahuʻingaʻia taha ai ‘i he lēsoni ‘o e uike kuo ‘osí.

Ako fakataha

‘E lava ‘e he ngaahi ‘ekitivitī takitaha ‘i laló ‘o tokoniʻi ‘a e kau mēmipa ‘o e kōlomú ke mahino kiate kinautolu hono mahuʻinga ‘o e Tohi ‘a Molomoná. Fakaongoongo ki he fakahinohino ‘a e Laumālié, pea fili ha ‘ekitivitī ‘e taha pe lahi ange ‘e ‘aonga taha ki hoʻo kōlomú:

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fakahingoa atu ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupu ha mālohi, hangē ko e maká (batteries), senoleitá (generators), uinimilá (windmills) mo e pēnolo solá (solar panels). Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau lisi ha ngaahi founga kuo ʻomi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha mālohi ki heʻenau moʻuí. Kole ki he kau talavoú ke nau fekumi he lea ʻa Palesiteni Thomas S. Monson “Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” ʻo kumi hake ha ngaahi fakakaukau te nau lava ʻo tānaki ki heʻenau lisí. ʻOange ha taimi ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau fakaʻaongaʻi ai e tukupā ʻa Palesiteni Monisoni ke lau fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná. Kole ange ke nau vahevahe ʻenau fakakaukaú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fakaava hake ʻenau tohi Ko Hono Fakahoko Hoku Fatongia ki he ʻOtuá, ki he peesi  2953, pe 77, ke nau tohiʻi ai ha hingoa ʻo ha taha te nau lava ʻo fakaafeʻi ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná.

  • Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fekumi ʻi he lea ʻa ʻEletā LeGrand R. Curtis Jr. ko e “ ʻOku ʻi ai ha Mālohi ʻi he Tohí” pe ko e lea ʻa ʻEletā Kevin W. Pearson  ko e “Nofo Maʻu ʻi he Fuʻu ʻAkaú,” ʻo kumi hake ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga aí. Te ke lava pē ʻo fakaafeʻi e kau talavoú ke vahevahe ha ngaahi konga lea mahuʻinga mei he ngaahi leá, pe ngaahi folofola manakoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Te ke toe lava pē ʻo fakaʻaiʻai kinautolu ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. 

  • Kole ki he talavou takitaha ke ne lau ha potufolofola ‘e taha mei he ngaahi potufolofola ‘oku ‘oatu ‘i he fokotuʻutuʻu ko ‘ení pe ko e peesi talamuʻaki ‘o e Tohi ‘a Molomoná, pea kumi ki he ngaahi tali ki he fehuʻi ko ‘ení “Ko e hā ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná?” Fakaafeʻi ‘a e kau talavoú ke nau hiki ‘enau talí ‘i he palakipoé. Kole ange ke nau fili ha taha ‘i he ngaahi tali ‘i he palakipoé ‘a ia ‘oku nau toe fie ako lahi ange ki ai, pea nau fakamatala ki he tali naʻa nau filí.

  • Fakaafeʻi ‘a e talavou takitaha ke ne kumi ha potufolofola ‘i he Tohi ‘a Molomoná ‘a ia ‘oku mahuʻinga kiate ia pe kuó ne tākiekina ‘ene moʻuí. Vahevahe ‘a e kōlomú ki ha ngaahi kulupu iiki tautau toko ua pe toko tolu, pea kole ki he talavou takitaha ke ne vahevahe ʻa e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai kiate ia ʻa e potufolofola kuó ne filí mo ha ngaahi meʻa kuo hoko kiate ia fekauʻaki mo e potufolofola ko iá. Fakaafeʻi ha niʻihi ‘o e kau talavoú ke nau vahevahe ‘enau potufolofolá ki he kōlomú kotoa. Ko e hā ha meʻa ‘oku akoʻi mai ‘e he ngaahi meʻa ne hoko ko ‘ení ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o e Tohi ‘a Molomoná?

  • Huluʻi ‘a e foʻi vitiō ko e “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Talateu ʻa ha ʻAposetolo,” pea kole ki he kau mēmipa ‘o e kōlomú ke nau hiki ha ngaahi tali ki he fehuʻi ko ‘ení “Ko e hā ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná?” ‘i heʻenau sio ‘i he foʻi vitioó. Kole ange ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau hikí. ‘E kehe fēfē nai ‘enau moʻuí kapau naʻe ‘ikai te nau maʻu ‘a e Tohi ‘a Molomoná?

Kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ki ha meʻa naʻa nau ako ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku mahino nai kiate kinautolu ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná? Ko e hā ha ngaahi meʻa ‘oku nau ongoʻi pe ngaahi fakakaukau ‘oku nau maʻu? ‘Oku toe ‘i ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ‘E ‘aonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ke ako ki he tokāteline ko ‘ení?

Tokoni fakafaiako

“ʻI he taimi ‘oku laukonga leʻo lahi ai ha tahá, ‘oku totonu ke ke fakalotolahiʻi ‘a e niʻihi kehé ke nau muimui ki ai ‘i heʻenau folofolá. Fakaafeʻi ke nau fekumi mo fakafanongo ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakakaukau pau. ‘Oange ha taimi ke nau kumi ki he potufolofola takitaha kimuʻa pea toki lau iá. Kapau ‘oku ‘i ai ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea faingataʻa ‘i ha potufolofola, hanga ‘o fakamatalaʻi ‘eni kimuʻa pea toki lau ‘a e potufolofola ko iá. Kapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘i he kalasí ‘oku faingataʻa [ki ai] ke laukonga, fehuʻi ange pe ‘oku ‘i ai ha taha te ne loto ke lau mai ia, kae ‘oua te nau taufetongí.” (ʻOku ‘Ikai ha Ui ‘e Mahuʻinga Ange ‘i he Faiakó [1999], 62).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻe he talavou ʻokú ne tatakí. ʻE lava ke ne:

  • Fakaafeʻi ha niʻihi ‘o e kau talavoú ke nau vahevahe ‘enau fakamoʻoní ki he ‘uhinga ‘oku tau fie maʻu ai ‘a e Tohi ‘a Molomoná pea fakamatala ki he anga ‘o ‘enau ‘iloʻi ‘oku moʻoni iá.

  • Kapau ‘e lava, pea tufa ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ‘a Molomoná, pea fakafeʻi ‘a e mēmipa takitaha ‘o e kōlomú ke ne hiki ‘ene fakamoʻoní ‘i muʻa pea foaki ‘a e tohí ki ha taha.

Paaki