Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Te u lava fēfē ʻo ʻai ke mahuʻingamālie ange ʻeku lotú?


Te u lava fēfē ʻo ʻai ke mahuʻingamālie ange ʻeku lotú?

ʻOku ʻofaʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo finangalo ke tau fetuʻutaki mo Ia ʻi he lotu. ʻI heʻetau lotú, ʻoku totonu ke tau fakahā ki he Tamai Hēvaní e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó.ʻOku ʻikai totonu ke toutou lea ‘aki ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻoku taʻe ʻuhingá. Te tau lava ʻo ongoʻi e ofi mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he lotu fakamoʻomoʻoni mo fakamātoató.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Ko e hā ha ngaahi aʻusia mahuʻinga kuó ke maʻu ʻi he lotú? Ko e hā naʻe akoʻi atu ʻe he ngaahi aʻusia ko ʻení ʻo kau ki he fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní? Ko e hā ha meʻa kuó ke fai ke toe mahuʻingamālie ange ai hoʻo lotú?

Ko e fē ha taimi kuó ke fanongo ai ki ha lotu ʻa e kau talavou ʻi hoʻo kōlomú? Te ke tokoniʻi fēfē kinautolu ke toe mahuʻingamālie ange ʻenau lotú? ʻE tokoniʻi fēfē kinautolu he taimí ni mo e kahaʻú ʻe he mahino ko ia e founga ʻo e fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní?

ʻI hoʻo teuteú, ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. Ko e hā e meʻa ʻokú ke loto ke ʻilo ʻe he kau talavoú fekauʻaki mo e lotú?

Luke 22:41–42; Hilamani 10:5; T&F 46:30–31 (ʻOku totonu ke tau fekumi ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau lotú)

3 Nīfai 14:7; T&F 9:7–8 (ʻOku totonu ke ʻalu fakataha e lotú mo e ngāue faivelengá)

3 Nīfai 17–19 (ʻOku lotu ʻa Sīsū Kalaisi mo e kau Nīfaí mo akoʻi e lotú)

Molonai 10:3–5 (Lotu ʻi he tui, ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni)

Carol F. McConkie, “Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Lotó,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 25–26

Juan A. Uceda, “ ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke Tau Lotu,” Ensign pe Liahona, Nov. 2016, 30–32

Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Lotú,” 108–09

Henry B. Eyring, “Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Lotu Fakafoʻituituí,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 84-87

Ko Hono Fakahoko ʻa Hoku Fatongia ki he ʻOtuá (2010), 38

Lotú,Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 107–12

Vitiō: “Daily Bread: Experience”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ʻofa mo lotua ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu naʻá Ne akoʻí. Ko e taimi te tau ʻiloʻi ai mo ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku tau akoʻí, ʻoku tau lotua kinautolu ʻi honau hingoá mo e ngaahi faingataʻa pau mo e faingamālie te nau ala fehangahangai mo iá.

ʻĪmisi

Vitiō: “Fakamālohia Homau Fāmilí”

Mamata lahi ange

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne tataki e kau talavoú ʻi he fealēleaʻaki fakataha ʻo kau ki he pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ki honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ne teuteu ʻaki haʻane fakafonu ha ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú he lolotonga e fakataha fakapalesitenisií.

Kamata e aʻusia fakaakó

Filifili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu ʻaki e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki e lēsoni ʻo e uike ní:

  • Vahevahe e talanoa ʻi he lea ʻa ʻEletā Juan A. Uceda “ ʻOku Akoʻi Kitautolu ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tau Lotu.” Ko e hā ha meʻa he talanoá ne ongo moʻoni ki he kau talavoú? Ko e hā ha ngaahi aʻusia fekauʻaki mo e lotú te ke ala vahevahe pe ko e kau talavoú? 

  • Kole ki he kau talavoú ke nau tā ha fakatātā te ne fakafofongaʻi ha meʻa ne nau ako mei he lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí, pea kole ke nau vahevahe ʻo kau ki heʻenau fakatātaá. Ko e hā e meʻa ne nau fai ke fakaʻaongaʻi ai e meʻa ne nau akó? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi pe fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ne nau akó?

Ako fakataha

ʻE tokoni e ngaahi ʻekitivitī takitaha ʻi laló ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú e founga ke ʻai ai ʻenau lotú ke toe mahuʻingamālie angé. Muimui ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié ʻo fili ha taha pe toe lahi ange ʻe ngāue lelei taha ki hoʻo kōlomú:

  • Hiki e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e Toluʻi ʻOtuá ʻi he palakipoé.  Fakaafeʻi e kau talavoú ke fakaʻaongaʻi e lea ʻa Sisitā Carol F. McConkie “Ko e Holi Fakamātoato ʻo e Lotó” ke lisi ʻa e founga ʻoku kau ai e Toluʻi ʻOtuá ʻi heʻetau lotú. Kole ange ki he kau talavoú ke kumi ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí ni mei he lea ʻa McConkie: “Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní? ʻOku ʻuhinga ki he hā ke lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí? ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau lotú? Fakaafeʻi kinautolu ke faʻu ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa te nau malava ʻo fai ke ʻai ʻenau lotú ke toe mahuʻingamālie angé. Te nau malava pē ʻo fakaʻaliʻali ʻenau lisi ʻi honau ʻapí pea fili ha meʻa ʻe taha ke tuku ʻenau tokangá ki ai ʻi he uike taki taha.

  • Fili ha ngaahi talanoa mo ha fakamatala nounou mei he lea ʻa Palesiteni Henry B. Eyring ko e “Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Lotu Fakafoʻituituí,” ʻokú ke ongoʻi ʻe ʻuhingamālie taha ki he kau talavou ʻo e kōlomú. Tohi e fanga kiʻi talanoa pe fakamatala ko ʻení ʻi ha ʻū laʻipepa. Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fili ha taha ʻo e fanga kiʻi laʻipepá, lau ia ki he kōlomú peá ne tataki ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi mai aí. Ko e hā ha founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kinautolu ʻe he lotú ʻi heʻenau ngāue he lakanga fakataulaʻeikí? Fakakaukau ke ke vahevahe ha aʻusia  fekauʻaki mo ha taimi naʻe faitāpuekina ai hoʻo ngāue he lakanga fakataulaʻeikí, ʻe ha lotu naʻá ke fai, pe fakaafeʻi e kau talavou ke nau vahevahe ha aʻusia pehē. 

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau kumi ʻi he folofolá ha sīpinga ʻo e lotú ʻoku nau pehē ʻoku ueʻi fakalaumālie (kapau ʻe fie maʻu, fokotuʻu ke nau lau ʻa e ngaahi potufolofola ʻoku hiki atu ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení), pe huluʻi e foʻi vitiō “Daily Bread: Experience.” Kole ange ke nau vahevahe e meʻa ne nau ʻilo mo ako fekauʻaki mo e lotú mei he sīpingá.

  • Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau lau ha potufolofola fekauʻaki mo e lotú (hangē ko ia ʻoku ʻoatu he fokotuʻutuʻu ko ʻení). Kole ke nau hiki ha tefitoʻi moʻoni kau ki he lotú ʻoku nau ako mei he potufolofolá pea mo ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko iá mei heʻenau moʻuí pe moʻui ʻa e niʻihi kehé. Fakaafeʻi ke nau vahevahe mo ha mēmipa kehe ʻo e kōlomú e meʻa ne nau hikí. Ko e hā e meʻa ne feakoʻaki ʻe he kau talavoú ʻe tokoni ke ʻai ʻenau lotú ke toe mahuʻingamālie angé?

  • Kole ki he talavou takitaha ke ne ako ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí,peesi 107–12, pea mo e fakamatala ki he lotú ʻi he Fakahinohino ki he Folofolá. Fakaafeʻi ia ke ne akoʻi ki he kōlomú e meʻa ʻokú ne ʻiló. Poupouʻi e kau talavoú ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga fakatāutaha ʻi heʻenau akoʻí.

  • Ngāue fakakōlomu ki he ʻuluaki ʻekitivitī fakaako ʻi he peesi 38 ʻi he tohi Fatongia ki he ʻOtuá. ʻOange ha taimi ki he kau talavoú ʻi he fakataha fakakōlomú ke nau hiki pe toe fakaleleiʻi ʻenau palani ki hono fokotuʻu ha ʻulungaanga ʻo e lotu maʻu peé (vakai, peesi 14, 38, pe 62).

Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe e meʻa ne nau ako he ʻaho ní. ʻOku mahino nai kiate kinautolu e founga ki hono ʻai ʻenau lotú ke toe mahuʻingamālie angé? Ko e hā haʻanau ngaahi ongo pe fakakaukau? ʻOku toe ʻi ai nai haʻanau ngaahi fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke tuku ha taimi lahi ange ki he tokāteline ko ʻení?

Tokoni fakafaiako

“Hili hano tali ʻe ha taha ha fehuʻi pe ʻomi ha fakakaukau, fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau tānaki atu ki he talí pe fakahaaʻi ha fakakaukau ʻoku kehé. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha fehuʻí, toe fakaongo ia ki he niʻihi kehé kae ʻoua naʻá ke tali pē ia ʻe koe. Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fehuʻi ange, ʻʻE fie tali ʻe ha taha ʻa e fehuʻi ko iá?’” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó (2000), 74).

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomu ʻokú ne tataki e fakatahá. ʻE lava ke ne:

  • Vahevahe ʻene palani ki hono fokotuʻu ha ʻulungaanga ʻo e lotu maʻu peé.

  • Vahevahe ha ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia fakatāutaha kuó ne akoʻi ia ki he mālohi ʻo e lotú.

Paaki